Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA Pn-384/22 OPĆINSKI SUD U SPLITU
Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sutkinji mr. sc. Zrinki Tironi kao sucu pojedincu u
pravnoj stvari tužitelja K. K. iz K. K., O.: …, koji je zastupan po punomoćniku Z. B.,
odvjetniku u S., protiv tuženika G. osiguranje d.d.,
Z., O.: …, koji je zastupan po punomoćnicima odvjetnicima
odvjetničkog društva L., V. i partneri u S., radi naknade štete, nakon
provedene glavne i javne rasprave zaključene u nazočnosti punomoćnika stranaka te
proglašenja presude od 18. travnja 2023.
p r e s u d i o j e
I. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana, isplatiti tužitelju ukupan iznos od
3.168,42 eur / 23.872,44 kn1 sa zateznim kamatama koje teku od 16. ožujka
2017. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište,
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,
a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako
polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka
primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila
prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.
II. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju parnični trošak ovog
postupka u iznosu od 2.880,42 eur / 21.702,50 kn sa zateznim kamatama koje
teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište,
uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na
svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 17. listopada 2017. podnio tužbu protiv tuženika, radi naknade
štete. U tužbi se navodi da je motocikl tužitelja oštećen u prometnoj nezgodi od 16.
ožujka 2017. u K. G. na način da je osiguranik tuženika vršeći radnju
polukružnog okretanja oduzeo prednost motociklu koji se pravocrtno kretao u svojom
prometnom traku. Nadalje se navodi da je u predmetnoj prometnoj nezgodi oštećen
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
motocikl tužitelja zbog čega se ovom tužbom potražuje imovinska šteta. Konačno
preciziranim tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje isplatu iznosa od 23.872,44 kn sa
zateznim kamatama od 16. ožujka 2017. do isplate, a koji iznos se odnosi na zahtjev
na naknadu štete preko isplaćenog iznosa od 7.627,56 kn.
2. U odgovoru na tužbu oba tuženika je naveo da je tužitelju na ime naknade
štete po ovom štetnom događaju isplatio iznos od 7.627,56 kn te je osporio osnov i
visinu štete iznad tog iznosa.
3. Sud je izveo dokaze čitanjem prijave štete, prigovora od 8. svibnja 2017.,
dopisa od 20. ožujka 2017., zapisnika o izvidu štete na vozilu, dopisa od 20. travnja
2017., dopisa od 23. svibnja 2017., predračuna štete, prigovora od 13. rujna 2017.,
spisa o izvidu štete br. …, fotografije oštećenja, saslušanjem svjedoka
F. K. i I. Š., saslušanjem tužitelja K. K., vještačenjem
po vještaku N. K., dipl. ing. od 16. lipnja 2021. i očitovanjem vještaka N.
K., dipl. ing.
4. Prvostupanjskom presudom P.-491/17 od 4. srpnja 2022. sud je prihvatio
tužbeni zahtjev kao osnovan. Međutim, rješenjem Ž. suda u P.-P. G.-
1020/2022-2 od 3. listopada 2022. prvostupanjska presuda je ukinuta te je predmet
vraćen na ponovni postupak.
5. U nastavku postupka sud je izveo dokaz usmenim vještačenjem po vještaku N. K., dipl. ing.
6. Tužbeni zahtjev je osnovan.
7. U postupku je potrebno raspraviti sve činjenice odlučne za odluku u ovoj pravnoj stvari.
8. Sukladno odredbi čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o
parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19), dalje: ZPP, u svezi s čl. 107. st. 1.
ZID ZPP (Narodne novine 80/22, 114/22), prema kojima je u našem pravnom sustavu
dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te
prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na
strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi
dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice.
9. Čitanjem priložene dokumentacije iz odštetnog spisa br. …
razvidno je da je tužitelj bio vlasnik predmetnog motocikla marke S. G. 1400,
reg. ozn. S. 1607-A. u vrijeme predmetnog štetnog događaja, što uostalom među
strankama nije sporno.
10. Vještačenjem po vještaku N. K., dipl. ing., sud je utvrdio:
- da se predmetna nezgoda dogodila 16. ožujka 2017.,
- da je mjesto prometne nezgode nalazi se u K. S. na kolniku ceste D.. F. T.,
- da je neposredno prije sraza osobno vozilo reg. oznake i broja S. 263 N.
obavlja radnju polukružnog okretanja na prostoru izvan sjevernog ruba kolnika s
namjerom nastavljanja kretanja na južni prometni trak u pravcu istoka,
- da se neposredno prije sraza motocikl „S." reg. oznake i broja S. 1607 A
kretao južnim prometnim trakom navedene dionice iz pravca zapada u pravcu istoka,
- da kinematiku sudionika nije moguće egzaktno prikazati matematičkim putem
jer policija nije radila očevid pa nisu fiksirani tragovi sudionika u nezgodi,
- da je do sraza između prednjeg i bočnog lijevog dijela motocikla „S." i
bočnog desnog dijela osobnog vozila „A." došlo na južnom prometnom traku, dakle
na prometnom traku s kojim se iz pravca zapada u pravcu istoka kretao motocikl
„S." i to uz sami južni rub kolnika,
- da je nakon sraza motocikl „S." pao na lijevi bok i klizao kolničkom
površinom do mjesta konačnog smirivanja,
- da na kolniku neposredno prije mjesta sraza, a na južnom prometnom traku s
kojim se iz pravca zapada u pravcu istoka gibao motocikl, postoje na
fotodokumentaciji tragovi kočenja motocikla „S." koji se protežu prema južnom
rubu kolnika sve do mjesta sraza, a iz kojih je jasno vidljivo da je vozač motocikla
„S." reagirao otklonom volana u desno na pojavnost osobnog vozila A." u fazi
polukrunog okretanja i ulaska u putanju kretanja motociklu „S.",
- da se neposredno prije mjesta sraza kolnička površina ceste D.. F.
T. proteže u ravnom cestovnom potezu pa je vozač osobnog vozila A." na
početku obavljanja radnje polukružnog okretanja i nastavljanja kretanja južnim
prometnim trakom u pravcu istoka jasno mogao uočiti nailazak motocikla „S.",
istoga propustiti i na taj način sraz bi se izbjegao.
11. U pogledu visini štete vještačenjem po vještaku N. K., dipl. ing., sud je utvrdio:
- da je nakon prometne nezgode predmetni motocikl pregledao ovlašteni
procjenitelj G. osiguranje, koji je napravio popis dijelova za zamjenu i dijelova
za popravak,
- da u predmetnu procjenu štete „G." osiguranja nisu uvršteni svi dijelovi,
uključujući i prednji blatobran i prednji ovjes koji su oštećeni u ovoj prometnoj nezgodi,
- da je nakon obavljene procjene štete, izdana ponuda servisa „M. B.“
od 24. ožujka 2017. u ukupnom iznosu od 58.543,00 K. (s P. om),
- da iz predmetne ponude treba izbaciti auspuh „J.", uteg volana desni i
desnu čašicu instrument ploče,
- da sukladno navedenom ukupni trošak popravka prema predmetnoj ponudi iznosio bi 46.303,5 Kn,
- da je ekonomsku isplativost popravka potrebno kontrolirati preko obračuna
totalne štete,
- da je tržišna vrijednost predmetnog motocikla u trenutku nastanka štete sukladno stanju na tržištu iznosila 45.000,00 kn,
- da vrijednost spašenih ostataka procjenjuje se na 30% od vrijednosti motocikla
pred štetu ili 13.500,00 Kn,
- da vrijednost totalne štete iznosi 31.500,00 Kn,
- da je vještak zaključno naveo, a koji zaključak prihvaća i ovaj sud, da je na
predmetnom motociklu „S. G. 1400“ reg. oznake i broja S. 1607 A, nastala
potpuna ili totalna šteta u ukupnom iznosu od 31.500,00 Kn.
12. Očitujući se na primjedbe tuženika vještak je pojasnio:
- da policija nije radila očevid, pa nije moguće definirati brzine kretanja
sudionika, a samim time niti kinematske međuovisnosti sudionika, pa tako nije moguće
niti dati odgovor na postavljena pitanja punomoćnika tuženika vezana za kinematiku
nastanka nezgode,
- prilikom izrade vještačenja vještak je koristio podatke iz predmetnog spisa
uključujući izvid štete, ponudu za popravka servisera „M. B." i sve ostale
podatake u spisu, da bi mogao dati osvrt na dinamiku nastanka nezgode i s tim u vezi i
mogućnost nastanka oštećenja na predmetnom motociklu,
- da izvid štete predstavlja samo jedan od dokumenata u spisu koji je podložan
analizi i promjenama u ovisnosti o svim ostalim parametrima nastanka nezgode,
- da je vještak analizirao i prijavu štete na stranici 5. predmetnog spisa iz koje je
vidljivo da je motocikl udario prednjom stranom u stražnju desnu stranu osobnog
vozila „A.", što nije sporno, a zatim je pao na lijevi bok i klizanjem se podvukao pod
bočni desni dio osobnog vozila „A." svojim desnim dijelom,
- da je naletom prednjeg dijela na stražnji desni dio osobnog vozila „A."
oštećen kompletan prednji ovjes. Iskrivljenje prednjih vilica koje su posljedica udarca,
vidljivo je na stranici 48. i 85. predmetnog spisa, a kao posljedica udarca, klizanja i
podvlačenja nastala su sva ostala oštećenja ovjesa,
- da procjenitelj iz izvida izbacuje prednje vilice iako za to nema nikakvog
tehničkog uporišta, što je vidljivo iz fotodokumentacije u spisu. Optički se oštećenja ne
mogu odmah uočiti, ali defektažom i mjerenjem se oštećenja na prednjem ovjesu uoče
i tada je potrebno ovjes zamijeniti. Vidljivo je da je i prednji blatobran oštećen u ovoj
prometnoj nezgodi na stranici 88. predmetnog spisa,
- da je vještak u svom osnovnom nalazu i mišljenju izbacio iz ponude
auspuhuteg volana desni i desnu čašicu instrument ploče,
- da je kod zadatka visine štete i obračuna totalne štete, prije svega potrebno
određivanje stvarne tržišne vrijednosti predmetnog motocikla u trenutku nastanka
štetnog događaja. Nadalje, primjenom uobičajenih metoda obračuna totalne štete koje
uključuju primjenu različitih stopa amortizacije motocikla, počevši od vremenske
amortizacije pa do općeg stanja motocikla i broja prijeđenih kilometara te stanja na
tržištu, nije moguće iz novonabavne vrijednosti dobiti stvarnu tržnu vrijednost
motocikla u trenutku nastanka štete, vrijednost predmetnog motocikla određena je
isključivo analizom tržišta, a ne uobičajenom metodom koja nam u ovom slučaju ne
daje stvarnu tržnu vrijednost predmetnog motocikla. Slijedom navedenog, a kao što je
kazano u osnovnom nalazu i mišljenju, na motociklu je nastala potpuna ili totalna šteta
u ukupnom iznosu od 31.500,00 kn.
13. Usmeno saslušan vještak je pojasnio da na pitanje može li se izvesti
zaključak o udaljenosti sudionika u momentu uključivanja vozila A. odnosno
započinjanja radnje polukružnog okretanja, već odgovorio u pisanom nalazu i
mišljenju. Naime, policija nije radila očevid pa sukladno navedenom nisu poznati
konačni položaji sudionika, niti bilo kakvi tragovi na kolničkoj površini, a niti je
napravljena skica lica mjesta. Pitanje punomoćnika tuženika usmjereno je na analizu
kinematike nastanka nezgode za koju je vještak u pisanom nalazu i mišljenju jasno
naveo da ne može egzaktno definirati kinematiku nastanka nezgode, jer za to u spisu
nema apsolutno nikakvih parametara, dakle, nema skice lica mjesta pa time nema ni
mogućnosti izračuna brzine kretanja sudionika u ovoj prometnoj nezgodi. Također
nema niti bilo kakvih ucrtanih tragova. Sve je to jasno objašnjeno, i u pisanom nalazu i
mišljenju, i u očitovanju vještaka.
Vještak je ponovio ono što je naveo u očitovanju, dakle da je za utvrđenje
oštećenih dijelova motocikla mjerodavan izvid štete i ponuda ovlaštenog servisera.
Izvid štete, na koji se poziva tuženik, u velikom broju slučajeva, što je vještaku poznato
iz iskustva rada sa osigurateljima, ne predstavlja konačni popis oštećenih dijelova.
Stoga se popis oštećenih dijelova često puta mora utvrditi naknadnim izvidom kod
upravo ovlaštenih servisera.
U ovoj prometnoj nezgodi došlo je do naleta prednjeg dijela motocikla S. na
stražnji bočni desni dio osobnog vozila A. pa je jasno da u tim slučajevima uvijek
stradaju ovjes koji uključuje, i felgu, i vilice, i trokute, i sve ostale komponente.
Nakon toga motocikl je klizao do mjesta konačnog smirivanja, dakle, pao je na
bok jer nije mogao ostati u uspravnom položaju pošto se radi o dvotočkašu, a odatle
proizlaze oštećenja koja tuženik ignorira. Također je vještak istakao da su na stranici
48. i 85. predmetnog spisa, a što je već navedeno u dopuni nalaza i mišljenja, jasno
vidljiva oštećenja prednjih vilica koje tuženik ignorira. Ako su iskrivljene prednje vilice
onda vještak ne može isključiti, niti oštećena felga, niti trokut, niti sve ostale
komponente ovjesa. To što procjenitelj osiguratelja nije napravio kvalitetan dopunski
izvid nakon osnovnog izviđa, a koji se po pravilima struke radi tako da se felga
premjera, a u ovom slučaju vilice su i optički vidljive da su iskrivljene, to apsolutno ne
znači da šteta na navedenim dijelovima nije nastala. Iz tog razloga, a zbog već ranije
opisanog kretanja motocikla u sudaru i nakon toga, vještak ne može isključiti da su
nastala oštećenja na dijelovima motocikla koje tuženik ignorira, osim dijelova koje je
isključio i naveo u osnovnom i dopunskom nalazu i mišljenju tj. očitovanju.
Vještak je naveo, da koliko mu je iz podataka spisa poznato, osiguratelj nije naknadno radio dodatni izvid štete.
14. Slijedom navedenog dakle, izradom dopune nalaza i mišljenja u kojem je
vještak odgovorio na sva pitanja tuženika, a potom i usmenim saslušanjem, vještak je
uspješno otklonio sve prigovore tužitelja.
Sud nalaz i mišljenje vještaka Kralja prihvaća kao objektivan, logičan, uvjerljiv,
dovoljno obrazložen i izrađen po pravilima struke. Kod takvog stanja stvari izvođenje
dokaza po drugom vještaku suprotno je načelu ekonomičnosti postupka.
15. Odredbom čl. 43. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama
(Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15; dalje: ZSPC), kao
tad važećeg materijalnog prava, propisuje da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj
prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti,
odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno
ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako
time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji
iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti
za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o
smjeru i brzini kretanja.
16. U konkretnom slučaju tuženik je radnju polukružnog okretanja izveo na
način da je oduzeo prednost motociklu koji se pravocrtno kretao u svom prometnom
traku. Nadalje, kolnička površina ceste D.. F. T. proteže u ravnom
cestovnom potezu pa je vozač osobnog vozila „A." na početku obavljanja radnje
polukružnog okretanja i nastavljanja kretanja južnim prometnim trakom u pravcu istoka
jasno mogao uočiti nailazak motocikla „S.", istoga propustiti i na taj način sraz bi
se izbjegao. Time je osiguranik tuženika kao vozač vozila „A.“ prekršio odredbu čl.
43. st. 1. i 2. ZSPC-a i prouzrokovao predmetnu prometnu nezgodu.
S druge pak, strane u spisu ne priliježe niti jedan dokaz iz kojeg bi se mogla
izračunati brzina kretanja motocikla slijedom čega sud prihvaća iskaz vozača
motocikla da je vozio dopuštenom brzinom.
17. Odredbom čl. 1072. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22), dalje ZOO, propisano je da kad
je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je
isključivo kriv za štetni događaj. Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara
drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.
18. Slijedom navedenog sud smatra da osiguranik tuženika kriv za predmetnu
prometnu nezgodu, a sukladno odredbi čl. 1072. st. 2. ZOO.
19. Nadalje je potrebno raspraviti visinu štete.
20. Iz provedenog vještačenja po vještaku N. K., dipl. ing. sud je
utvrdio da je šteta na motociklu tužitelja potpuna ili totalna u ukupnom iznosu od
31.500,00 kn. Od toga iznosa potrebno je odbiti iznos od 7.627,56 kn koji je tuženik
isplatio tužitelju na ime nespornog iznosa štete na predmetnom motociklu. Stoga
dakle, tužitelj ima pravo na naknadu štete u iznosu od 23.872,44 kn (31.500,00 –
7.627,56), koliko je tužitelj i zatražio tužbenim zahtjevom.
21. Prigovor tuženika da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva neosnovan je u
cijelosti. Naime, tužitelj od početka do kraja postupka traži jedno te isto, naknadu
imovinske štete nastale na predmetnom motociklu u prometnoj nezgodi od 16. ožujka
2017. Podneskom od 7. srpnja 2021. tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev sukladno
provedenom vještačenju jer se u konkretnom slučaju radi o nenovčanoj imovinskoj
šteti. Međutim, nije promijenio, ni činjeničnu osnovu tužbe, ni pravni osnovu tužbenog
zahtjev.
22. U konkretnom slučaju tužitelj nije priložio račun da je popravio predmetno
vozilo te time imao novčanu imovinsku štetu na koju zatezne kamate teku od dana
učinjenog novčanog izdatka. Stoga se u konkretnom slučaju tužitelju priznaje pravo
nenovčanu imovinsku štetu.
Sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO nenovčana materijalna štete dosuđuje se
prema cijenama u vrijeme presuđenja, a zatezne kamate teku od presuđenja do
isplate.
Međutim, odredbom čl. 12. st.1. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, propisano
je da je odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog
zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva: 1.
obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina
štete nesporne, ili 2. utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju
ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Stavkom 4. istog članka
propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1.
ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu
iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.
23. Odredba čl. 12. ZOOUP je lex specialis u odnosu na odredbe čl. 1089. i čl.
29. st. 1. ZOO koje su lex generalis. (Jednak pravni stav zauzima i Županijski sud u
Splitu na sjednici građanskog odjela od 11. prosinca 2013.).
24. Kao što je naprijed navedeno predmetni trošak popravka vozila predstavlja
nenovčanu imovinsku štetu koja, sukladno odredbi čl. 12. ZOOUP, kao lex specialis u
odnosu na odredbu čl. 1089. ZOO-a, kao lex generalis, dospijeva u trenutku
podnošenja pisanog zahtjeva za naknadom štete u mirnom postupku, odnosno od
podnošenja tužbe.
Stoga sukladno odredbama čl. 12. st. 1. i 4. ZOOUP u svezi sa čl. 112. st. 2.
ZPP-a, zatezne kamate na dosuđenu naknadu neimovinske štete teku od slijedećeg
dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate.
U konkretnom slučaju odštetni zahtjev podnesen je 16. ožujka 2017. (str. 7. spisa). Stopa zateznih kamata određena je na temelju odredbe čl. 29. st. 2. i 8. ZOO.
25. Slijedom svega naprijed navedenog sud je odlučio kao u točki I. izreke presude.
26. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i 155.
ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine
142/12, 103/14, 118/14, 107/15). Tužitelj je u postupku uspio sa 100%
Tužitelju je obistinjen trošak zastupanja po punomoćniku: za sastav tužbe iznos
od 1.500,00 kn, zastupanje na 7 ročišta (03.12.20., 03.03.21., 24.05.21., 15.11.21,
26.04.22., 24.11.22., 06.02.23.) na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se
izvodili dokazi iznos od po 1.500,00 kn, za sastav jednog obrazloženog podneska
(07.07.21.) iznos od 1.500,00 kn, za zastupanje na jednom ročištu (08.02.22.) na
kojem se raspravljalo o procesnim pitanjima iznos od 750,00 kn, što ukupno iznosi
14.250,00 kn. Tom iznosu pridodan je trošak PDV-a u iznosu od 3.562,50 kn, trošak
sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 690,00 kn i trošak pristojbe na presudu u iznosu
od 700,00 kn, te trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 2.500,00 kn, što sveukupno
iznosi 21.702,50 kn ili 2.880,42 eur.
Na dosuđeni iznos troškova tužitelju pripadaju i zatezne kamate od presuđenja
do isplate, a sukladno odredbi čl. 29. ZOO-a i čl. 112. st. 2. ZPP-a. Zbog navedenog
sud je odlučio je kao u točki II. izreke presude.
U Splitu 18. travnja 2023.
SUTKINJA
Mr. sc. Zrinka Tironi v. r.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u
roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi
Županijskom sudu putem ovog suda u tri primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je
uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava
presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje
smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste
(čl. 335. st. 11. ZPP-a).
DNA: pun tužitelja
pun tuženog
u spis