1                         Poslovni broj:7 Kž-1179/2022-3

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj:7 Kž-1179/2022-3

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Mirjane Rigljan i Gordane Mihela Grahovac, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenog N. M. i 2. okrivljenog G. S., zbog kaznenog djela neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari iz čl. 234. st. 2. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama 1. okrivljenog N. M. i 2. okrivljenog G. S., izjavljenih protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu broj: K-446/2022 od 22. rujna 2022., a objavljene 23. rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj 18. travnja 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

I. Prihvaćaju se žalba 1. okrivljenog N. M. i djelomično žalba 2. okrivljenog G. S., preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se 1. okrivljeni N. M. i 2. okrivljeni G. S. zbog kaznenog djela neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari iz čl. 234. st. 2. KZ/11, zbog kojeg su prvostupanjskom presudom proglašeni krivim, temeljem te zakonske odredbe osuđuju i to: 1. okrivljeni N. M. na kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci, a 2. okrivljeni G. S. na kaznu zatvora u trajanju 4 (četiri) mjeseca.

 

II. U ostalom dijelu žalba 2. okrivljenog G. S. odbija se kao neosnovana, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu broj: K-446/2022 od 22. rujna 2022., a objavljene 23. rujna 2022., 1. okrivljeni N. M. i 2. okrivljeni G. S. proglašeni su krivim zbog počinjenja kaznenog djela neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari iz čl. 234. st. 2. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude, te se temeljem čl. 234. st. 2. KZ/11 1. okrivljeni N. M. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, a 2. okrivljeni G. S. na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest)  mjeseci.

 

2. Temeljem čl. 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08), oštećena M. P. se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

 

3. Temeljem čl. 148. st. 6. ZKP/08 1. okrivljeni N. M. i 2. okrivljeni G. S. u cijelosti se oslobađaju obveze naknade troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. ZKP/08 kao i nagrada i nužnih izdataka postavljenih branitelja po službenoj dužnosti, o čijoj visini će se odlučiti posebnim rješenjem.

 

4. Protiv navedene presude pravovremeno je žalbu podnio 1. okrivljeni N. M. po branitelju Z. Ž., odvjetniku iz Z., zbog odluke o kazni, te je predložio da se pobijana presuda preinači u odnosu na odluku o kazni na način da se 1. okrivljenom N. M. izrekne uvjetna osuda, tj. da se kazna zatvora u trajanju jedne godine neće izvršiti ukoliko isti u vremenu provjeravanja u trajanju 5 godina ne počini novo kazneno djelo, podredno da se preinači na način da se 1. okrivljenog N. M. osudi na kaznu zatvora u trajanju 6 mjeseci.

 

4.1. Žali se i 1. okrivljeni N. M. osobnim žalbama ne navodeći žalbene osnove, ali iz sadržaja žalbi proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, te također predlaže da se pobijana presuda ukine i vrati na ponovno odlučivanje.

 

4.2. Žalbu je podnio i 2. okrivljeni G. S. po branitelju M. S., odvjetniku iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i zbog odluke o kaznenoj sankciji, te je predložio da se pobijana presuda preinači u odnosu na 2. okrivljenog G. S., na način da mu se izrekne kazna zatvora u trajanju šest mjeseci, a na temelju čl. 56. KZ/11 izrekne uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako isti u roku 4 godine ne počinio novo kazneno djelo.

 

4.3. Osobnom žalbm žali se i 2. okrivljeni G. S. ne navodeći žalbeni osnov, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te je predložio, a što također proizlazi iz sadržaja žalbe, da se pobijana presuda u odnosu na njega ukine.

 

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

 

6. Prije sjednice vijeća u smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

 

7. Žalbe 1. okrivljenog N. M. i 2. okrivljenog G. S. u odnosu na odluku o kazni su osnovane, dok je u ostalom dijelu žalba 2. okrivljenog G. S. neosnovana.

 

8. Prvostupanjski sud je 1. okrivljenog N. M. i 2. okrivljenog G. S. proglasio krivim za počinjenje kaznenog djela neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari iz čl. 234. st. 2. KZ/11, činjenično opisano izrekom pobijane presude, te su im izrečene bezuvjetne kazne zatvora u trajanju jedne godine u odnosu na 1. okrivljenog N. M. i kazna zatvora u trajanju šest mjeseci u odnosu na 2. okrivljenog G. S.

 

8.1. Prije svega, uvodno je nužno istaknuti da je ovaj postupak pokrenut zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 3. KZ/11 da bi državni odvjetnik na raspravi održanoj 22. rujna 2022. (list 114 spisa) izmijenio optužnicu i to činjenični i zakonski opis te pravnu kvalifikaciju stavljajući na teret obojici okrivljenika kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari iz čl. 234. st. 2. KZ/11, a nakon čega su se oba okrivljenika u skladu s odredbom čl. 441. st. 6. ZKP/08 izjasnili da se smatraju krivim za navedeno kazneno djelo, dakle, priznali su učin kaznenog djela po izmijenjenom optužnom aktu.

 

8.2. Ovo se napominje iz razloga što i 1. okrivljeni N. M. i 2. okrivljeni G. S. u svojim osobnim žalbama u bitnome prigovaraju pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju, a iz sadržaja njihovih žalbi proizlazi da se žale zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na kazneno djelo krađe, što nije predmet ovog postupka.

 

8.3. Nadalje se napominje da u smislu odredbe čl. 464. st. 7. ZKP/08 kada se okrivljenici izjasne da se smatraju krivim za kazneno djelo za koje se terete da u tom slučaju nije moguće pobijati odluku zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, osim ako je za dokaze o isključenju protupravnosti saznao nakon donošenja presude, a što nije ovdje slučaj.

 

8.4. Što se tiče žalbe 2. okrivljenog G. S. izjavljene po branitelju u kojoj se uvodno navodi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, treba reći da isti ne obrazlaže navedenu povredu, pa je ovaj drugostupanjski sud postupajući u smislu odredbe čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08, glede bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, utvrdio da niti jedna takva  povreda nije počinjena, bilo formalne bilo materijalne naravi.

 

8.5. Nadalje se dodaje da je uvodno već navedeno da se žale i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a što je naprijed obrazloženo jer nakon što su se okrivljenici, pa tako konkretno i ovdje 2. okrivljeni G. S., izjasnili da se smatraju krivim, tada nije moguće podnijeti žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a sve u smislu odredbe čl. 464. st. 7. ZKP/08.

 

9. Što se tiče uvodno označene zakonske osnove povrede kaznenog zakona također valja reći da ovaj žalitelj ne navodi koju povredu kaznenog zakona ima u vidu, a iz sadržaja žalbe proizlazi da se ustvari žali zbog odluke o kazni.

 

9.1. Stoga je ovaj drugostupanjski sud razmotrio žalbe branitelja 1. okrivljenog N. M. i 2. okrivljenog G. S. u odnosu na izrečene kazne, te našao da je prvostupanjski sud obojici okrivljenika izrekao prestroge kazne, dok je žalba 2. okrivljenog G. S. u ostalom dijelu neosnovana.

 

9.2. Naime, odlučujući o vrsti i mjeri kazne koju će primijeniti sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonom, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.

 

9.3. Prvostupanjski sud je prilikom odmjeravanja kazni 1. okrivljenom N. M. kao olakotno cijenio da je kazneno djelo priznao i za isto iskazao iskreno kajanje i žaljenje čime je doprinjeo efikasnosti i ekonomičnosti predmetnog postupka, ali i iskazao spremnost prihvaćanja kazne i odricanja od posljedica počinjenja djela. Uz to, kao olakotno je cijenjeno i da je radno nesposoban te da od prihoda ostvaruje jedino naknadu sa osnova tuđe pomoći i njege u iznosu 500,00 kuna te naknadu Grada Zagreba u iznosu 200,00 kuna. Uz to cijenjene su njegove obiteljske prilike, odnosno da se radi o oženjenom čovjeku, ocu dvoje malodobne djece koje ima obvezu uzdržavati. Kao otegotno 1. okrivljenom N. M. je cijenjena dosadašnja višestruka osuđivanost što proizlazi iz KE iz koje je vidljivo da je tri puta osuđivan zbog raznih kaznenih djela te osam puta zbog kaznenih djela imovinskog karaktera, tj. da se ovdje radi o specijalnom povratniku.

 

9.4. U odnosu na 2. okrivljenog G. S. prvostupanjski sud je kao olakotno cijenio da je priznao počinjenje djela, iskazao iskreno kajanje i žaljenje, doprinjeo efikasnosti i ekonomičnosti predmetnog postupka, kao i da je iskazao spremnost prihvaćanja kazne i odricanja od posljedica počinjenog djela. Uz to je cijenjeno da se radi o mladoj osobi u dobi od 22 godine koja je prema vlastitom kazivanju zaručena i po izlasku iz zatvora ima se namjeru zaposliti i svoj život uskladiti sa društveno prihvatljivim normama, a kao otegotno dosadašnju osuđivanost u tri navrata za kazneno djelo imovinskog karaktera.

 

9.5. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela.

 

9.6. Ovaj drugostupanjski sud je, vodeći računa o naprijed navedenom, tj. okolnostima koje je cijenio prvostupanjski sud, kako olakotne tako i otegotne, i to kako u odnosu na 1. okrivljenog N. M. tako i u odnosu na 2. okrivljenog G. S., utvrdio da je prvostupanjski sud podcijenio utvrđene olakotne okolnosti na strani obojice okrivljenika, odnosno precijenio otegotne okolnosti, a koje se očituju u višestrukoj osuđivanosti obojice okrivljenika.

 

9.7. Naime, u odnosu na 1. okrivljenog N. M. ovaj drugostupanjski sud nalazi da je valjalo više cijeniti okolnost da je 1. okrivljeni N. M. radno nesposoban te bolestan, a iz podataka proizlazi i da je pretrpio moždani udar. Pri okolnostima da je priznao počinjenje djela, da je bio izuzetno kooperativan, iskazao kajanje i žaljenje te njegove obiteljske prilike, tj. da je radno nesposoban i da je otac dvoje malodobne djece s jedne strane, ali i nepobitnu činjenicu da je višestruko osuđivan na uvjetne i bezuvjetne kazne zatvora, ovaj drugostupanjski sud smatra da je primjerena kazna za 1. okrivljenog N. M. kazna zatvora u trajanju 10 mjeseci. Navedena kazna primjerena je težini počinjenog djela i svim okolnostima o kojima se mora voditi računa, kako u pogledu generalne tako i u pogledu specijalne prevencije, te okolnostima koje su predviđene čl. 41. i čl. 47. KZ/11.

 

9.8. Što se tiče 2. okrivljenog G. S., ovaj drugostupanjski sud također nalazi da je prvostupanjski sud podcijenio utvrđene olakotne okolnosti, a to je da se radi o osobi mlađe životne dobi, da je u vrijeme počinjenja djela bio mlađi punoljetnik, da je uloga istoga da on nije vozio predmetno vozilo, pa s obzirom na sve te okolnosti ovaj drugostupanjski sud smatra da je primjerena kazna uz naprijed već navedene otegotne okolnosti, a koje se očituju u dosadašnjoj osuđivanosti okrivljenika (ali znatno manje od 1. okrivljenog N. M.), da je primjerena kazna, kazna zatvora u trajanju četiri mjeseca. Navedena kazna, po stavu ovog drugostupanjskog suda, primjerena je težini djela, stupnju krivnje obojice okrivljenika, pobudama iz kojih je djelo počinjeno, te vodeći računa o pravilima izbora vrste i mjere kazne (čl. 47. KZ/11) i svrsi kažnjavanja (čl. 41. KZ/11), upravo kazna odmjerena u trajanju 10 mjeseci 1. okrivljenom N. M. i 4 mjeseca 2. okrivljenom G. S., i po stavu ovog drugostupanjskog suda utjecat će na obojicu počinitelja da ubuduće ne čine kaznena djela, kao i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Za blaže kažnjavanje kako predlažu, kako 1. okrivljeni N. M. tako i 2. okrivljeni G. S., nije bilo osnova.

 

10. Upravo ovako preinačenim kaznama optimalno će se ostvariti svrha kažnjavanja, kako u pogledu generalne tako i u pogledu specijalne prevencije.

 

11. S obzirom na sve naprijed navedeno, ovaj drugostupanjski sud je primjenom odredbi čl. 486. st. 1. ZKP/08 odlučio kao u izreci, budući su žalbe 1. okrivljenog N. M. i 2. okrivljenog G. S. u odnosu na odluku o kazni osnovane.

 

 

 

U Zagrebu 18. travnja 2023.