1                 Poslovni broj: 11 R1-3/2023-12

        Republika Hrvatska

      Trgovački sud u Zadru

Zadar, Dr. Franje Tuđmana 35                                     Poslovni broj: 11 R1-3/2023-12

U     I M E     R E P U B L I K E    H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zadru, po sutkinji Katarini Zdunić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja osiguranja C. d.d., Zadar, G. c. 4/b, OIB: …, zastupanog po punomoćnicima - odvjetnicima u Odvjetničkom društvu V. i p. d.o.o., R., protiv protivnika osiguranja W. o. V. I. G. d.d., Z., S. u. 24, OIB: …, radi osiguranja dokaza, 18. travnja 2023. 

r i j e š i o   j e

Obustavlja se postupak osiguranja dokaza.

Obrazloženje

1.               Predlagatelj C… d.d. podnio je ovom sudu prijedlog radi osiguranja dokaza 13. siječnja 2023. navodeći, među ostalim da je 23. rujna 2022. oko 00:17 sati jahta "MORNING LIGHT", NIB 270686, upisana kod LK Š., pozivnog znaka 9A4421 ploveći iz otoka L. (Kornati) prema naselju L. (D. o.) udarila u uzgojno polje Uzgajališta za ribe Ž., te da je tom prilikom oštetila dva 38-metarska kaveza pri čemu je prouzročila značajniju štetu na imovini i ribi. U trenutku nastanka štetnog događaja da se samo u jednom od dva kaveza nalazila riba. Štetni događaj da je rezultirao oštećenjima na kavezu koja su omogućila ribi da pobjegne iz uzgojnog kaveza čime da je predlagatelju osiguranja nastala znatna šteta. Odmah po nastanku štetnog događaja predlagatelj osiguranja je učinio detaljan izvid štete na imovini, a sve u svrhu utvrđenja razmjera štete. Materijalna šteta a uzgojim instalacijama procijenjena je na iznos od 39.199,68 eura/295.350,00 kuna, a osiguranje nastalu materijalnu štetu na uzgojnim instalacijama nije niti osporavalo te je isplatilo nesporan dio u iznosu od 26.521,34 eura/199.825,00 kuna. Međutim, najveći dio nastale štete nastao je bijegom vodenih organizama iz uzgojnih instalacija. Prema procjeni predlagatelja osiguranja i metodama kojim se on koristio za utvrđivanje količine pobjeglih vodenih organizama iz uzgojnih instalacija, gotovo polovica vodenih organizama je pobjegla, a čime mu je nedvojbeno nastala šteta čiju je visinu potrebno utvrditi. U opravdanju pretpostavki iz čl. 272. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 88/22; u daljnjem tekstu: ZPP) predlagatelj osiguranja navodi kako u konkretnom slučaju postoji opasnost da se protekom duljeg vremenskog razdoblja niti vještačenjem neće moći utvrditi količina ribe koja je pobjegla odnosno ukupna visina materijalne štete koju je predlagatelj osiguranja pretrpio posebno cijeneći činjenicu da se radi o šteti na vodenim organizmima na koje utječe čitav niz različitih faktora koji se dijelom odnose i na morske uvjete te s obzirom na činjenicu da se radi o konzumnoj ribi spremnoj za izlov.
2.               U ovom je postupku rješenjem od 8. veljače 2023. prihvaćen prijedlog predlagatelja, zakazan je uviđaj na licu mjesta  uz sudjelovanje vještakinje veterinarske struke A. K. koja je dužna temeljem svih navoda iz prijedloga i dokumentacije koja prileži spisu nakon provedenog uviđaja definirati količinu i prosječnu veličinu odbjegle ribe kao i tržišnu te računovodstvenu vrijednost odbjegle ribe.
3.               Protivnik osiguranja se prijedlogu predlagatelja osiguranja usprotivio podneskom od 3. ožujka 2023. ističući kako se radi o proteku vremena od šest mjeseci od nastanka štetnog događaja, te smatra kako je s takvim vremenskim odmakom nemoguće realno i objektivno utvrditi stanje na dan štetnog događaja a i mogućnost promjene stanja je znatna. Također je i nejasno kojim bi to metodama vještakinja na uviđaju mogla utvrditi bilo kakve činjenice, a posebice na temelju koje metode jer je notorno da se količina ribe ne može utvrđivati dolaskom na ribogojilišni kavez. Također, ukoliko bi vještakinja vještačenje vršila na temelju dokumentacije koju će predlagatelj osiguranja dostaviti kasnije, onda se radi o vještačenju koje se provodi u parnici, a ne u osiguranju dokaza. Protivnik osiguranja je i dodao da se predlagatelj osiguranja njemu obratio u mirnom postupku te da je tamo specificirao odštetni zahtjev koristeći metodologiju testa hranjenja, a koju protivnik osiguranja osporava kao ispravnu.
4.               Stalna sudska vještakinja A. K. se na poziv suda očitovala podneskom od 13. ožujka 2023. navodeći kako je točno da nije uobičajeno održati očevid za događaj koji se dogodio prije šest mjeseci, a čije posljedice je vlasnik trebao uglavnom sanirati da šteta ne bude veća. Budući da se ovdje radi o uzgojnom kavezu za uzgoj ribe, promjera 38 m, odmah nakon nastanka štete je trebalo napraviti sve da se iz pocijepane mreže na kavezu spriječi izlaz uzgojne ribe. Vještakinja je navela kako postoje metode kojima se može odrediti koliko je bilo ribe, odnosno zbirna težina uzgojne ribe, ali za to treba imati potpunu dokumentaciju, koja svakako nije priložena spisu. U ukupnoj dokumentaciji u spisu nije navedeno ni koja se vrsta ribe uzgajala u oštećenom kavezu jer nije svejedno radi li se o brancinu, oradi ili tuni. Također, smatra kako test hranjenja nije prikladna metoda za izračun količine odbjegle ribe, već je to interna specifikacija proizvođača hrane. Nadalje, na hranjenje utječu vanjski čimbenici. Stres čini svoj učinak, ali prema dostupnim podacima, ribe slabije jedu kod stresa. Međutim, kanibalne ribe kao što je brancin, za posljedicu stresa će češće napadati slabije jedinke u kavezu. Vještakinja je istakla kako ne može objasniti nepodudarnosti u postotku hranjenja jer nema potrebne podatke – vrsta i starost ribe, njezina prosječna težina u trenutku nastanka štete, vrijeme i broj ribe kada je stavljena u navedeni kavez i njezina prosječna težina kod nasađivanja, zadnja inventura navedenoga kaveza, broj izlova ako ga je bilo i količina izlovljene ribe, vrsta hrane kojom se riba hranila te deklaracija te hrane. Šteta se obično izračunava prema tržišnoj vrijednosti ribe.
5.               Navedenome se predlagatelj osiguranja usprotivio podneskom od 20. ožujka 2023. navodeći kako je sanirao materijalnu štetu koja se dogodila na uzgojnim instalacijama odmah nakon nastanka štetnog događaja kako bi spriječio izlaz uzgojne ribe, a potom je, uz suglasnost protivnika osiguranja ribu iz oštećenog kaveza prebacio u drugi, novi kavez. Predlagatelj smatra kako je neophodno provođenje očevida na licu mjesta kako bi se utvrdile relevantne činjenice i to naročito biometrija ribe iz istog nasada kao i odbjegla riba, jer je iz knjigovodstvene dokumentacije vidljivo kretanje predmetnog nasada kako prije tako i poslije štetnog događaja te podaci o mortalitetu ribe – predlaže da stalna sudska vještakinja izvrši biometrijsku analizu ribe iz uzorka koji bi se izlovio na očevidu, te, također, kako bi se utvrdila količina ribe u kavezu – provjerom primijenjenog testa hranjenja ili izlovom cjelokupne količine ribe preostale iz istog nasada iz kojeg je i odbjegla riba. Ovim podneskom je predlagatelj dostavio i podatke odnosno dokumentaciju za koju je stalna sudska vještakinja tvrdila da joj nije dostupna. Očitovao se i na razloge zbog kojih smatra da je test hranjenja pouzdana metoda objašnjavajući na koji način ju je proveo. Suglasan je s navodima stalne sudske vještakinje u odnosu na činjenicu da se šteta u ovakvim slučajevima izračunava prema tržišnoj vrijednosti robe, ali ustraje kod provođenja ovoga postupka budući da protivnik osiguranja osporava svoju odgovornost iznad računovodstvene vrijednosti ribe.
6.               Zbog svega naprijed navedenoga sud je zaključkom pozvao stalnu sudsku vještakinju da se očituje na navode predlagatelja, a naročito na okolnosti je li za izradu nalaza i mišljenja u ovoj pravnoj stvari odnosno za izračun nastale štete predlagatelju osiguranja uslijed nastalog događaja oštećenja kaveza potrebno provesti uviđaj na licu mjesta po vještaku veterinarske struke odnosno može li se navedenom zadatku udovoljiti i temeljem dokumentacije te postoji li opasnost da se dokaz procjene visine nastale štete u ovom slučaju po vještaku veterinarske struke neće moći izvesti naknadno u parničnom postupku koji se vodi po ovoj pravnoj stvari odnosno utječe li na mogućnost provođenja ovakvog vještačenja sam trenutka kada se isto provodi.
7.               Na gornje je stalna sudska vještakinja A. K. navela da se predmetno vještačenje nekoliko mjeseci nakon spornog događaja može napraviti i na mjestu događaja i preko video linka ili drugog video snimljenog materijala. Ako bi se mogao snimiti kavez ispod površine mora, to bi bilo korisnije nego bilo čiji uviđaj na mjestu događaja nekoliko mjeseci nakon samog događaja. Za procjenu štete nije više potrebno osiguranje dokaza, odnosno zabrana prodaje uzgojene ribe, jer je uzgojena riba drugačija nego što je bila u trenutku štetnog događaja. Riba je sada teža i spremna za prodaju i svako duže zadržavanje ribe čini štetu uzgajivaču i to ne samo zbog prodaje ribe već i zbog nemogućnosti planiranja stavljanja druge ribe. Za parnični postupak bi koristio videomaterijal kaveza, ako može i pod morem te dokumentacija o uzgoju ribe u tom kavezu (kad je stavljena u taj kavez i broj) i deklaraciju hrane koja se koristi.
8.               Prema odredbi čl. 272. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 88/22; u daljnjem tekstu: ZPP) ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, može se u tijeku, a i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokazu izvede.
9.               Iz svega ranije iznesenoga proizlazi kako ne postoji više opravdanje za provođenje ovoga postupka za osiguranjem dokaza. Najprije, upitno je bi li se i uviđajem na licu mjesta neposredno nakon događaja temeljem kojeg je nastala šteta moglo išta utvrditi po sudskoj komisiji i stalnoj sudskoj vještakinji. Iz dopisa vještakinje nedvojbeno proizlazi kako i na koji način ista može utvrditi visinu nastale štete predlagatelju osiguranja, bez provođenja uviđaja na licu mjesta i bez potrebe za hitnim postupkom osiguranja dokaza izvan samog parničnog postupka koji se vodi povodom predmetnog pravnog pitanja. Dakle, više nemamo opravdanu bojazan da se ovaj dokaz neće moći izvesti odnosno da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, što sve proizlazi iz navoda stalne sudske vještakinje.
10.           Slijedom svega navedenoga, valjalo je odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Zadru 18. travnja 2023.

                   Sutkinja    

Katarina Zdunić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka istog, putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.

DNA:

- predlagatelju po pun. uz dopis stalne sudske vještakinje od 17. travnja 2023.

- protivniku po pun. uz dopis stalne sudske vještakinje od 17. travnja 2023.

- stalnoj sudskoj vještakinji