Poslovni broj: 19 Kž-190/2023-9

 

Poslovni broj: 19 Kž-190/2023-9

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vlaste Patrčević Marušić, predsjednice vijeća, te Rajka Kipkea i Igora Pavlica, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marte Premec, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. M., zbog kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11. i 144/12., dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj: K-342/2022 od 19. rujna 2022., u sjednici održanoj 18. travnja 2023. u nazočnosti zamjenika Županijske državne odvjetnice u Varaždinu, Miljenka Babića,

 

r i j e š i o   j e

 

Prihvaća se žalba optuženog M. M., ukida se pobijana presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanom presudom suda prvog stupnja optuženi M. M. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. KZ/11 činjenično i pravno opisanog u točkama I. i II. izreke te presude, te je na temelju istog zakonskog propisa osuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca, s time da mu je na temelju čl. 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda na način da se odmjerena kazna zatvora neće izvršiti ako u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo.

 

1.1.              Na temelju čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 120/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08) oštećenoj T. V.-G. djelomično je dosuđen imovinskopravni zahtjev za naknadu štete počinjene kaznenim djelom u iznosu od 10.000,00 kuna / 1.327,23 eura[1], koji iznos je optuženi M. M. dužan isplatiti u roku od šest mjeseci po pravomoćnosti presude, dok je za ostatak imenovana oštećenica upućena u parnicu.

 

1.2.              Na temelju čl. 61. st. 1. t. 1. KZ/11 optuženi M. M. dužan je izvršiti posebnu obvezu na način da u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti i izvršnosti presude naknadi štetu počinjenu kaznenim djelom oštećenoj T. V.-G. u iznosu od 10.000,00 kuna / 1.327,23 eura[2] uz upozorenje da se uvjetna osuda može opozvati i odrediti izvršenje kazne zatvora ako optuženik bez opravdanog razloga u potpunosti ili u većoj mjeri ne izvrši ovu posebnu obvezu (čl. 58. st. 5. KZ/11)

 

1.3.              Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08 optuženi M. M. dužan je snositi troškove postupka u paušalnom iznosu od 1.000,00 kuna / 132,72 eura2.

 

2.              Protiv te presude je optuženi M. M. putem branitelja Ž. O., odvjetnika, pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o imovinskopravnom zahtjevu, odluke o kaznenoj sankciji i odluke o troškovima postupka, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, a podredno da je preinači i donese presudu „kojom se optuženik oslobađa odgovornosti za djelo za koje se tereti.“

 

3.              Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je u odgovoru na žalbu osporilo optuženikovu žalbenu argumentaciju i predložilo da županijski sud istu odbije i potvrdi prvostupanjsku presudu.

 

4.              Optuženik i njegov branitelj nisu se očitovali na odgovor na žalbu državnog odvjetnika.

 

5.              U smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na obvezno razgledavanje, nakon čega je isti podneskom broj: KŽ-DO-223/2023 od 20. ožujka 2023. vraćen ovom drugostupanjskom sudu.

 

6.              U skladu s čl. 475. st. 1. ZKP/08 sjednica vijeća drugostupanjskog suda održana je u nazočnosti zamjenika Županijske državne odvjetnice u Varaždinu, Miljenka Babića, dok je sukladno čl. 475. st. 3. ZKP/08 provedena u odsutnosti optuženika i njegova branitelja Ž. O., odvjetnika, budući da su obojica uredno izvješteni o njenom održavanju.

 

7.              Žalba je osnovana.

 

8.              Doduše, nije u pravu optuženik kada prvostupanjsku presudu pobija zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka koje nalazi u nedostatnom obrazloženju i nezakonitom dokazu, čime očito upire na bitne postupovne povrede iz čl. 468. st. 1. t.11. i st. 2. ZKP/08 mada izrijekom ne spominje te zakonske odredbe.

 

8.1.              Prvostupanjski sud dao je u dovoljnoj mjeri jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, a to što su oni po ocjeni žalitelja manjkavi, neuvjerljivi i neprihvatljivi, ne može se podvesti pod ovu žalbenu osnovu, jer se u takvom slučaju u suštini radi o primjedbi koja de facto spada u domenu druge žalbene osnove – pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, o čemu će više riječi biti u nastavku ovog obrazloženja.

 

8.2.              Što pak se tiče prigovora nezakonitosti građevinskog vještačenja, valja odgovoriti žalitelju da se, kao prvo, osporena presuda uopće ne temelji na tom dokazu jer nije niti izveden u sklopu ovoga dokaznog postupka, a kao drugo, o (ne)zakonitosti građevinskog vještačenja već je pravomoćno odlučeno ovosudnom presudom i rješenjem poslovni broj: 19 Kž-54/2022-7 od 15. ožujka 2022.

 

8.3.              Stoga predmetna žalba u tim dijelovima nije prihvaćena.

 

9.              Ispitujući pobijanu presudu u granicama ovlaštenja iz čl. 476. st. 1. t. 1. ZKP/08, ovaj žalbeni sud nije uočio da bi prvostupanjski sud počinio ma koju od bitnih povreda odredaba kaznenog postupka na čije se postojanje u žalbenom postupku protiv presude pazi po službenoj dužnosti.

 

10.              Međutim u pravu je optuženik kada žalbom osporava ispravnost utvrđenog činjeničnog stanja vezano za odluku o imovinskopravnom zahtjevu, a posljedično tome i za odluku o naloženoj mu posebnoj obvezi iz čl. 62. st.1. t. 1. KZ/11.

 

10.1.              Naime, u točki 25. obrazloženja osporene presude prvostupanjski sud u odnosu na dosuđeni imovinskopravni zahtjev konstatira da je tijekom postupka utvrđeno kako je oštećenoj T. V.-G. nastupila šteta u iznosu od 10.000,00 kuna / 1.327,23 eura[3], međutim pri tome ne pojašnjava na temelju čega je utvrdio tu činjenicu, no iz sadržaja cjelokupnog obrazloženja dade se iščitati da je iznos štete ustanovljen na osnovi iskaza oštećenice, koja je u svjedočenju navela da joj je dodatno nastala šteta od 10.000,00 kuna počinjena 11. srpnja 2013. bacanjem alata, građevinskih kolica i kamenja od strane optuženika, jer su joj na taj način oštećeni inox oluk, žardinjera kamina i kameni pod.

 

10.2.              Optuženik opravdano osporava takav način utvrđenja predmetne štete, budući da se on ustvari, barem tako proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, svodi na puku, proizvoljnu i ničime argumentiranu tvrdnju oštećenice, koja nije ni na koji način dokumentirana, precizirana i specificirana, što pak nipošto ne može biti dovoljno za pouzdano i sigurno utvrđenje te činjenice.

 

10.3.              Upravo radi toga valjalo je prihvatiti žalbu optuženika iz ove žalbene osnove i na temelju čl. 483.s t. 1. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

 

11.              U ponovljenom suđenju sud prvog stupnja provest će sve do sada izvedene dokaze, a i druge u cilju rasprave sporne činjenice na koju je upozoreno ovim rješenjem (npr. odgovarajuće vještačenje), te će na temelju savjesne i brižljive ocjene cjelokupne dokazne građe pravilno i potpuno utvrditi pravno relevantno činjenično stanje i donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku za koju će iznijeti valjano i uvjerljivo obrazložene razloge u smislu čl. 459.s t. 5. ZKP/08.

 

12.              Treba posebno skrenuti pozornost prvostupanjskom sudu da visina štete nastala oštećenjem tuđe stvari nije bitno obilježje osnovnog oblika kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. KZ/11, već samo kvalificiranog oblika iz čl. 235. st. 3. KZ/11. Drugim riječima, visina uzrokovane štete počinjenjem kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. KZ/11 nije odlučna činjenica i ne mora biti uključena u činjenični opis djela, međutim ako je ona obuhvaćena činjeničnim supstratom u točno i precizno naznačenom iznosu, onda je obveza suda prvog stupnja da je na izvjestan način i utvrdi, a što je u konkretnom slučaju iz naprijed navedenih razloga izostalo. Dakle, za opstojnost kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. KZ/11 dovoljno je da se u činjeničnom opisu djela samo konstatira da je inkriminiranim radnjama počinitelja došlo do oštećenja konkretno određene tuđe stvari ili više njih.

 

12.1.              U presudi i rješenju ovoga drugostupanjskog suda poslovni broj: 19 Kž-54/2022-7 od 15. ožujka 2022. u točki 10. obrazloženja sud prvog stupnja je upozoren da je iz činjeničnog opisa izostavio riječi: „na koji način ih je oštetio za iznos od 10.000,00 kn“, ali samo zato što je tako bilo optuženo, a činjenični opis djela iz čl. 235. st. 1. KZ/11 za koje je optuženik tada nepravomoćno proglašen krivim nije sadržavao odlučni bitni element – da je inkriminiranim radnjama optuženika došlo do ikakvog oštećenja tuđe stvari, odnosno u čemu se konkretno oštećenje stvarno sastojalo. Međutim, valja opetovano naglasiti da je za postojanje kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11 dostatna konstatacija da je za oštećenika nastala određena konkretna šteta, dok njena visina ne ulazi u bitno obilježje bića tog kaznenog djela, ali ako se ostavi u činjeničnom supstratu, onda ju je sud dužan na siguran i pouzdan način utvrditi.

 

 

U Varaždinu 18. travnja 2023.