Poslovni broj: 15 Kž-926/2022-6

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

   Trg Nikole Šubića Zrinskog 5                                                    Poslovni broj: 13 Kir-665/22

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, sudac istrage Milenko Djaković, uz sudjelovanje Danijele Orlović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog N. S. K., zbog kaznenih djela iz članka 236. stavak 1. i dr. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 – dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o prijedlogu oštećene kao tužitelja L. M., podnesenom po punomoćniku H. B., odvjetniku iz Z., za provođenje dokaznih radnji, dana 18. travnja 2023. godine,

 

r i j e š i o    j e

 

 

              Temeljem čl. 213. c stavak 1. i 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 91/11 – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22 – dalje u tekstu ZKP/08) o d b i j a s e prijedlog oštećene kao tužitelja L. M. za provođenje dokaznih radnji prvog ispitivanja osumnjičenog N. S. K., zbog kaznenih djela iz članka 236. stavak 1., te 240. stavak 1. do 3. sve u svezi članka 51. stavak 1. KZ/11, te ispitivanja oštećene kao tužitelja L. M., te svjedoka N. D. i I. Z.

 

Obrazloženje

 

1. Oštećeni kao tužitelj N. S. K., po punomoćniku H. B., odvjetniku iz Z., dana 21. travnja 2022. podnio je prijedlog za provođenje dokaznih radnji protiv osumnjičenog N. S. K., zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kaznena djelo iz članka 236. stavak 1. i dr. KZ/11.

 

2. Povodom prijedloga oštećene kao tužitelja pribavljen je spis OKDO u Zagrebu broj KP-DO-382/22.

 

3. Prijedlog nije osnovan.

 

4. Prvenstveno se ističe kako je oštećeni kao tužitelj preuzeo kazneni progon za kazneno djelo iz članka 236. stavak 1. te za kazneno djelo iz članka 240. stavak 1. do 3. KZ/11. U odnosu na kazneno djelo iz članka 236. stavak 1. KZ/11 ističe se kako se radi o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina. U odnosu pak na kazneno djelo koje je oštećenik označio kao kazneno djelo iz članka 240. stavak 1. do 3. KZ/11, te da je isto kažnjivo po članku 240. stavak 3. KZ/11, dakle, oštećenik kao tužitelj je dao pravnu oznaku ovog kaznenog djela iz članka 240. stavak 3. KZ/11, a za koje je propisana kazna zatvora do 8 godina, prvenstveno se ističe kako sudac istrage nije vezan za pravnu oznaku kaznenog djela već za njegov činjenični opis. Iz činjeničnog opisa kaznenog djela koje se osumnjičeniku stavlja na teret, između ostalog, da je isti, u parničnom postupku, u tijeku glavne rasprave koja se vodila zbog utvrđenja ništetnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju, nije predložio provođenje novog vještačenja, niti ispitivanje javne bilježnice M. C. u svojstvu svjedoka, a zbog čega je na koncu donesena presuda na štetu L. M. Također se navodi da je osumnjičenik ovakvim svojim profesionalnim propustima doveo oštećenicu u krajnje nepovoljnu procesnu poziciju, budući da joj „prijeti opasnost“ izgubiti parnični postupak, odnosno prestati biti vlasnica svih nekretnina koje je stekla kao davateljica uzdržavanja iz ugovora i koje tržišno vrijede najmanje 1.000,000,00 kn. Dakle, iz ovakvog sadržaja činjeničnog opisa inkriminacije kaznenog djela zlouporabe povjerenja ne može se govoriti da bi se ovdje radilo o kaznenom djelu iz članka 240. stavak 3. KZ/11. Naime, odredbom članka 240. stavak

3. KZ/11 je propisano da ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. citiranog članka prouzročena znatna imovinska šteta, tada se počinitelj može kazniti kaznom zatvora. Ističe se kako, a sukladno članku 87. točka 29. KZ/11 znatna imovinska šteta je ona koja prelazi 60.000,00 kn, no za ostvarenje obilježja ovog kaznenog djela je potrebno da je oštećeniku doista i prouzročena takva šteta, dakle ne može se govoriti o nekakvoj „budućoj“ šteti jer i sama oštećena kao tužiteljica navodi kako zbog neprofesionalnog postupanja osumnjičenika istoj „prijeti opasnost“ da izgubi imovinu vrijednu najmanje 1.000,000,00 kn. Obzirom na navedeno, a uzimajući u obzir činjenični opis ovog kaznenog djela kako ga to navodi u svom prijedlogu oštećena kao tužiteljica, te dovodeći ga u vezu s bitnim obilježjima kaznenog djela iz članka

240. stavak 3. KZ/11, ovdje se može govoriti samo o mogućem počinjenju kaznenog djela iz članka 240. stavak 2. KZ/11, a ne o kaznenom djelu iz stavka 3. kako ga to pravno označava tužiteljica. Za kazneno djelo iz članka 240. stavak 2. KZ/11 također je kazna zatvora do 5 godina. Dakle, uzimajući u obzir sve ranije navedeno osumnjičeniku se u konkretnom slučaju inkriminiraju kaznena djela za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina, a za koja se sukladno članku 216. stavak 1. ZKP/08 ne provodi istraga. Nadalje, odredbom članka 341. stavak 4. ZKP/08 je propisano da prije podizanja optužnice okrivljenik mora biti ispitan.

 

5. Uvidom u državno odvjetnički spis broj KP-DO-382/22 utvrđeno je da je dana 17. lipnja 2020. provedena radnja ispitivanja osumnjičenog N. S. K., pred djelatnicima policije I PP Z. PUZ-a, temeljem članka 208. a ZKP/08, te je iz sadržaja snimke ispitivanja je vidljivo da je isti ispitan upravo na okolnosti vezane za počinjenje kako kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavak 1. KZ/11, tako i kaznenog djela zlouporabe povjerenja iz članka 240. KZ/11.

 

6. Dakle, uzimajući u obzir činjenicu da je u odnosu na inkriminirana kaznena djela već provedena izvidna radnja ispitivanja osumnjičenika pred policijom u smislu članka 208. a ZKP/08, a koja radnja je izjednačena s dokaznom radnjom ispitivanja okrivljenika, jer je te radnja provedena uz poštivanje istih postupovnih garancija propisanih u članku 272. do 282. ZKP/08, te se snimka i zapisnik ispitivanja osumnjičenog može upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku, kako je to izričito propisano u članku 208.a stavak 6. ZKP/08, to je već ovakvim ispitivanjem osumnjičenika pred policijom u smislu članka 208. a ZKP/08 ispunjen zakonski preduvjet za podizanje optužnice u smislu članka 341. stavak 4. ZKP/08 (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Kzz-50/2019 od 16. siječnja

2020.) Stoga, u konkretnom slučaju, nema niti zakonskog ili nekog drugog razloga da se ponovno provodi dokazna radnja ispitivanja osumnjičenice.

 

7. U odnosu na ostale predložene dokazne radnje, i to ispitivanja oštećene kao tužitelja L. M., te svjedoka N. D. i I. Z., po ocjeni suca istrage, ovakav prijedlog je valjao odbiti kao nesvrsishodan. Naime, upravo uzimajući u obzir činjenicu kako je sukladno odredbi članka 341. stavak 4. ZKP/08 uvjet za podizanje optužnice isključivo provođenje dokazne radnje prvog ispitivanja okrivljenika, a što je u konkretnom slučaju i provedeno, to su već samim time ispunjeni uvjeti za podizanje optužnice, pa se ispitivanje ostalih predloženih svjedoka i oštećene ukazuju nesvrsishodnim jer se ne radi o radnjama koje su neophodne za podizanje optužnice u smislu članka 341. stavak 3. ZKP/08, odnosno ne radi se o dokaznim radnjama koje se ne bi mogle provesti kasnije na raspravi.

 

8. Zbog navedenog je valjalo odbiti prijedlog oštećene kao tužitelja za provođenje predloženih dokaznih radnji, time da će isti, nakon pravomoćnosti ovog rješenja, dopisom ovog suda biti obaviješteni da u zakonskom roku od 8 dana mogu pred nadležnim sudom podići optužnicu.

 

9. Zbog navedenog je odlučeno kao u izreci.

 

U Zagrebu, 18. travnja 2023. godine.

 

 

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ovog rješenja imate pravo izjaviti žalbu u roku od 3 (tri) dana po primitku istog. Žalba se podnosi vijeću Županijskog suda u Zagrebu u dva istovjetna pisana primjerka. O žalbi odlučuje izvanraspravno vijeće ovog suda.