1              Poslovni broj: Pn-93/21-23

 

 

 

 

         

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

Veliki kraj 48

OIB: 77561654785                                                                     

 

U    I M E    R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E N J E

 

 

              Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, po sucu Heleni Zetić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja J. J. iz S. OIB: ..., zastupanog po ZOU G.&Š., protiv tuženika U.o. Z., OIB:..., zastupanog po punomoćniku Ž. E., odvjentiku u O., radi naknade 2. ožujka 2023., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika M. Š., odvjetničkog vježbenika kod D.Š., odvjetnika u Ž., te donesene i objavljene presude dana 14. travnja 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Odbija se tužitelj sa tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

" Tuženiku U. o., Z., OIB:..., se nalaže da isplati tužitelju J. J., iz S., OIB: ..., iznos od: - 5.649,80 kuna/749,86 EUR (na ime naknade imovinske štete, šteta na vozilu), zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od 25.05.2021. godine pa do isplate, - te da tužitelju naknadi parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem 3 polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana."

              II. Nalaže se tužitelju J.J. iz S. da tuženiku U. o. Z.. na ime parničnog troška naknadi iznos od 573,17 EUR1 / 4.318,55 kn, u roku od 15 dana, zajedno sa zateznim zakonskim kamatama tekućim od 14. travnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, dok se tuženik odbija se preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, a do zatraženog iznosa od 684,34 EUR.

 

                                                                                    r i j e š i o   j e

 

I. Dopušta se preinaka tužbe i tužbenog zahtjeva kako je to navedeno u podnesku tužitelja od 30. rujna 2022. (list 69) tako da umjesto zatraženog iznosa od 2.624,64 kn, sada potražuje iznos od 749,86 EUR / 5.649,80 kn.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tužitelj vlasnik osobnog automobila marke "Audi A4 B8" registarske oznake i broja … broja šasije W……. Dana 07. svibnja 2021. godine oko 13:40 sati dogodila se prometna nesreća (štetni događaj) u S., u ulici M. G.. kod kbr. …, a u kojoj je sudjelovao radni stroj bager Caterpillar registarske oznake i broja … u vlasništvu trgovačkog društva ….. V. Z. OIB: …. i osobni automobil u vlasništvu tužitelja. Da je prometnu nesreću je prouzročio radnik osiguranika tuženika M. Š., koji je upravljao radnim strojem – bagerom, da su se u tijeku nastanka štetnog događaja vršili su se radovi na izlazu iz mjesta S…, bili su ljudi na regulaciji prometa, te je tužitelj stao i čekao znak za krenuti (zeleno, ljudi su regulirali prometom), kada je isti dobio odobrenje za prolazak, tužitelj je krenuo i prolazio svojom trakom, a vozač bagera M. Š. je i dalje radio s svojim vozilo, te je isti ušao cca 55 cm u prometnu traku kojom se kretao tužitelj, te je došlo do udara bagera u vozilo tužitelja. Da je na licu mjesta M. Š.je priznao odgovornost za nastali štetni događaj te je isti s tužiteljem i ispisao, te potpisao izvješće o prometnoj nesreći. Da je na osobnom automobilu marke u vlasništvu tužitelja je nastala šteta, a koju štetu je tužitelj popravio i prijavio, te pozvao tuženika da mu naknadi nastalu štetu, da je tuženik to odbio. Stoga tužitelj predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će naložiti tuženiku da isplati tužitelju ukupni iznos od 2.624,54 kn, odnosno iznos od: 1.100,00 kuna (na ime naknade imovinske štete, štete na vozilu) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. svibnja 2021. godine pa do isplate, te iznos od 397,98 BAM (na ime naknade imovinske štete, štete na vozilu) u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a koji vrijedi na dan isplate, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 6. kolovoza 2021., kao dana podnošenja tužbe pa do isplate, te da tužitelju naknadi parnične troškove zajedno sa zateznom kamatom.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivio navodima iz tužbe, te je u cijelosti osporio tužbeni zahtjev. Tuženik osporava dinamiku nastanka štetnog događaja, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, navodeći da iz izjave osiguranika tuženika proizlazi da je do štetnog događaja došlo prilikom obavljanja radova koji su bili propisno označeni prometnom signalizacijom ( čišćenje / saniranje kanala uz cestu ) te da je do nezgode došlo uslijed neprilagođene brzine tužitelja uvjetima na cesti ( radovi na kolniku ) prilikom obilaženja vozila / stroja. S obzirom da je vozilo osiguranika tuženika u trenutku štetnog događaja bilo u funkciji radnog stroja, sa svrhom obavljanja određene djelatnosti, odnosno isto u trenutku nezgode nije bilo u uporabi kao prijevozno sredstvo, sa svrhom obavljanja prometa, navedena šteta, ukoliko bi se i utvrdila eventualna odgovornost vlasnika vozila/stroja, ne bi bila pokrivena po polici obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Stoga, tuženik prvenstveno, osporava osnov tužbenog zahtjeva, navodeći da s obzirom na navedeno ne postoji osigurateljno pokriće po polici obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u smislu odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, odnosno tuženik nije pasivno legitimiran nadoknaditi štetu tužitelju i ako bi se utvrdila odgovornost istoga za štetu. Podredno, tuženik osporava i dinamiku nastanka štetnog događaja odnosno odgovornost njegova osiguranika za nastalom štetom, a sve kako se navodi u tužbi te ističe prigovor isključive odgovornosti tužitelja za nastalom štetom, a opreza radi, tuženik ističe i prigovor suodgovornosti tužitelja za nastalom štetom, ukoliko se utvrdi da isti nije isključivo odgovoran za istu. Tuženik osporava tijek kamata na način kako to potražuje tužitelj s obzirom da nema dokaza da je tužitelj 25. svibnja 2021. podmirio dostavljeni račun uz tužbu. Slijedom svega navedenoga, tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom, te predlaže da sud istu odbije u cijelosti kao neosnovanu u cijelosti, te da obveže tužitelja naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske odluke pa sve do konačna i potpune isplate.

3. Podneskom od 30. rujna 2022. (list 68 do 70), a nakon provedenog prometno-strojarskog vještačenja, u skladu sa nalazom i mišljenjem prometno-strojarskog vještaka , te imajući u vidu Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22 i 88/22) tužitelj je postavio tužbu i tužbeni zahtjev na način kako je to pobliže navedeno u toč. I. izreke ove presude.

4. Budući da je tužitelj prethodno postavio tužbeni zahtjev na isplatu ukupnog iznosa od 2.624,64 kn, a nakon provedenog prometno-strojarskog vještačenja podneskom od 30. rujna 2022. (list 68 do 70), specificirao je i konačno postavio tužbeni zahtjev tako da zahtijeva isplatu ukupnog iznosa od 5.649,80 kn / 749,86 EUR, taj podnesak se smatra povećanjem tužbenog zahtjeva odnosno preinakom tužbenog zahtjeva, kojoj se tuženik protivio, te je odlučeno kao pod toč. I. izreke ovoga rješenja. Ovu preinaku sud je prihvatio, sukladno čl.190.st.2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13,  89/14 i 70/19, 82/22 – nastavno ZPP), jer je nesporno da tuženik nije prihvatio izračunatu visinu štete na temelju dokaza koje je koji je dostavio tužitelj uz tužbu, a zbog čega se i provodilo strojarsko vještačenje, temeljem kojega je tužitelj povećao-preinačio tužbeni zahtjev, dakle tužitelj nije raspolagao sa dovoljno stručnog znanja da bi mogao točno specificirati tužbeni zahtjev zbog čega je i provedeno navedeno strojarsko vještačenje.

5. Tijekom postupka izvedeni su dokazi vozačku dozvolu s lista 4 i 5, predračun broj P-01922/21 s lista 7, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola s lista 8, račun broj 32A-1-1 s lista 9, izvješće o prometnoj nesreći s lista 10, odluku o odštetnom zahtjevu s lista 11, izvid štete s lista 12, fotografiju s lista 13, izjavu osiguranika o prometnoj nezgodi s lista 20 i 21, uvjerenje o osposobljenosti M. Š. s lista 22, saslušan je tužitelj i svjedok M. Š., saslušan je prometno-strojarski vještak D. B., dok drugih dokaza nije bilo.

6. Na temelju navoda stranaka, te ovako izvedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja, sud tužbu smatra neosnovanom, te je stoga tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.

7. Među strankama je nesporno:

- da je tužitelj vlasnik osobnog automobila marke "Audi A4 B8" registarske oznake i broja …. broja šasije W…..,

- da se dana 07. svibnja 2021. oko 13:40 sati dogodila se prometna nesreća u S., u ulici M. G. kod kbr. …, a u kojoj je sudjelovao radni stroj bager Caterpillar registarske oznake i broja ….. u vlasništvu trgovačkog društva A.V. kojim je upravljao M. Š.i osobni automobil u vlasništvu tužitelja, kojim je upravljao tužitelj, da je radni stroj – bager bio kod tuženika osiguran policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti broj 260815656

- da su se u tijeku nastanka štetnog događaja vršili radovi na izlazu iz mjesta Soljani, te da se promet regulirao ručno,

- da je na licu mjesta M. Š. priznao odgovornost za nastali štetni događaj te je isti s tužiteljem i sastavio, te potpisao Europsko izvješće o prometnoj nesreći,

- da je na osobnom automobilu u vlasništvu tužitelja je nastala šteta,

- da je tužitelj pozvao tuženika da mu naknadi nastalu štetu, što je tuženik to odbio,

- da je strojarski vještak utvrdio visinu štete na osobnom automobilu tužitelja u iznosu od 5.649,80 kn.

8. Među strankama je sporna dinamika i način nastanka štetnog događaja, pasivna legitimacija, da li je da je vozilo osiguranika tuženika – radni stroj bager u trenutku štetnog događaja bio u funkciji radnog stroja sa svrhom obavljanja određene djelatnosti (u kojem slučaju ne bi bila pokrivena šteta po polici obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti), ili je bio u uporabi kao prijevozno sredstvo sa svrhom obavljanja prometa, pa je stoga sporna odgovornost vlasnika vozila/stroja, a shodno tome i odgovornost tuženika, dakle sporan je osnov tužbenog zahtjeva (da li s obzirom na navedeno postoji ili ne postoji osigurateljno pokriće po polici obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u smislu odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu), sporan je istaknuti prigovor isključive odgovornosti tužitelja za nastalu štetu, a u okviru tog prigovara i prigovor suodgovornosti tužitelja za nastalom štetom, (ukoliko se utvrdi da isti nije isključivo odgovoran za istu), sporan je tijek kamata na način kako to potražuje tužitelj (s obzirom da nema dokaza da je tužitelj 25. svibnja 2021. podmirio dostavljeni račun uz tužbu).

9. Na okolnost utvrđenja da li je da je vozilo osiguranika tuženika – radni stroj bager u trenutku štetnog događaja bio u funkciji radnog stroja sa svrhom obavljanja određene djelatnosti u kojem slučaju ne bi bila pokrivena šteta po polici obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, ili je bio u uporabi kao prijevozno sredstvo sa svrhom obavljanja prometa, a kako bi se utvrdilo da li s obzirom na navedeno postoji ili ne postoji osigurateljno pokriće po polici obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u smislu odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, izveden je dokaz prometno-strojarskim vještačenjem po vještaku D. B.

10. Iz nalaza i mišljenja navedenog vještaka utvrđeno je da je prema iskazima sudionika prometne nezgode vještak utvrdio da je promet bio ručno reguliran, te da su prema Pravilniku o privremenoj reguliaciji prometa i označavanju, te osiguranju radova na cesti bili ispunjeni uvjeti za ručno reguliranje prometa.

11. Da prilikom obilaženja radnog stroja vozač osobnog automobila, odnosno tužitelj nije imao prostorne mogućnosti izvršiti sigurno obilaženje radno stroja lijevom prometnom trakom, jer je tijelo rotirajuće kupole radnog stroja bilo oko 1,30 m u lijevoj prometnoj traci, da visina oštećenja odgovara visini stražnjeg kraja rotirajuće kupole radnog stroja i nalazi sa na 1,30 m od kolnika, da je silaskom na travnatu bankinu prilikom obilaženja radnog stroja tužitelj imao prostorne mogućnosti izvršit sigurno obilaženje radnog stroja, jer mu je do rasvjetnog stupa ostalo 0,80 m.

12. Vješat navodi da prometno-tehnički nije moguće jednoznačno utvrditi je li uzrok prometne nezgode rotacija tijela prometne kupole radnog stroja koja se već nalazila u lijevom prometnom traku ili nedovoljna bočna udaljenost osobnog automobila tužitelja prilikom obilaženja radnog stroja.

13. Vještak zaključuje da s obzirom da nema materijalnih činjenica kao što su trag kočenja, trag zanošenja, odbačaj krhotina stakla i otkinutih dijelova, prometno tehnički nije moguće utvrditi brzinu kretanja tužitelja prije i u trenutku sudara, te je svoj nalaz sačinio na temelju raspoloživih dokaza - iskaza tužitelja i osiguranika tuženika M. Š. koji je upravljao radnim strojem, njihovih iskaza danih u postupku, izvida štete koje je sačinio tuženik i fotografija, prijave štete koju je sačinio tužitelj, te iskaza sudionika vezano za nastanak prometne nezgode

14. Na ovaj dio nalaza i mišljenja tuženik nije imao primjedbi, dok je tužitelj imao određene primjedbe.

15. Na primjedbu tužitelja da su dijelovi zaključka vještaka nelogični i proturječni samoj sebi, budući da u točki 6 vještak navodi da je silaskom na travnatu bankinu prilikom obilaženje RS vozač OA je imao prostorne mogućnosti izvršiti obilaženje RS jer mu je do rasvjetnog stupa preostalo 0,8 m, dok u točki 7 navodi da prometno-tehnički nije moguće jednoznačno utvrditi  je li uzrok prometne nesreće rotacija tijela kupole radnog stroja koja se već nalazila u lijevom prometnom traku ili nedovoljna bočna udaljenost OA prilikom obilaženja RS, vještak je naveo kako je i po specifikacijama radnog stroja stražnji dio rotirajuće kupole po specifikaciji 1,3 m, izvjesno je da je ona bila u lijevom prometnom traku. Pod pretpostavkom da je kupola bila u mirovanju, oštećenja na vozilu tužitelja bi bila drugačija, odnosno bila bi na desnoj strani u pravcu od naprijed prema nazad na bočnom gornjem spoju krova i okvira krova. U konkretnom slučaju regulacija prometa u navedenoj prometnoj situaciji odvijala se ručno što je u skladu s pravilima prometne struke, no vještak smatra da je bilo potrebno osigurati područje manipulacije radnog stroja sa čunjevima ili sa stupićima za ograđivanje, jer u tom slučaju vozilo ne bi moglo doći u manipulativni prostor radnog stroja, čunjeve ili stupiće je bilo potrebno postaviti na udaljenosti od 1,3 m od središnje razdjelne crte, a temeljem stanja spisa vještak nije utvrdio da su postojali čunjići odnosno stupići. Vještak je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 12. kolovoza 2022., a na ovako dodatno obrazloženi nalaz i mišljenje prometno-strojarskog vještaka nije bilo dodatnih pitanja, niti primjedbi.

16. Dakle, iz nalaza i mišljenja ovog vještaka proizlazi da se prometna nezgode dogodila za vrijeme dok je radni stroj – bager obavljao radove na cesti, te da je taj radni stroj bio u pokretu.

17. Sporno je pravno pitanje postojanja odgovornosti tuženika za nastalu štetu tužitelju temeljem zaključenog ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti, jer tuženik otklanja svoju odgovornost tvrdeći da je osigurano vozilo – radni stroj – bager u trenutku štetnog događaja bio korišten kao radni stroj, koji događaj stoga nije obuhvaćen odgovornosti tuženika po polici osiguranja, tako da ne postoji tuženikova odgovornost za naknadu imovinske štete koja se potražuje tužbom.

18. Imajući u vidu utvrđenja prometno-strojarskog vještaka da se radni stroj nalazio na cesti, da je obavljao radove, te da je prilikom obavljanja tih radova vršena rotacija kupole radnog stroja, stav je ovoga suda da je u trenutku nastanka štete radni stroj korišten upravo kao radni stroj, a ne kao prijevozno sredstvo.

19. U smislu čl. 2. st. 1. toč. 28. do 60. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 80/13,158/13,92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20), radni stroj prema svojoj namjeni smatra se višenamjenskim vozilom, dakle i onim koje se može upotrebljavati kao prometno-prijevozno sredstvo, ali i kao radni stroj.

20. Sukladno čl. 1068. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 63/08, 134/08, 78/15, 114/22, 156/22 - nastavno ZOO/05) pravila o odgovornosti za štetu izazvanu motornim vozilom u pokretnu primjenjuju se na sve vrste motornih vozila  (npr. i na različite radne strojeve) koja udovoljavaju definiciji iz navedenog članka, a to je da se kreću po površini zemlje, na tračnicama ili bez njih) snagom vlastitog motora.

21. U slučaju da šteta potiče od tzv. višenamjenskog vozila (ono koje se može upotrebljavati kao prometno/prijevozno sredstvo, ali i kao radni stroj, koji proizvodi pogonsku snagu) potrebno je odrediti je li pri nastanku nezgode u kojoj je sudjelovalo višenamjensko vozilo upotrebljavano kao prijevozno sredstvo (kada takva upotreba može biti obuhvaćena pojmom "upotreba vozila", što treba tumačiti kao svaku upotrebu vozila kada prevladavajuću funkciju vozila čini njegova upotreba kao prijevoznog sredstva). Ako prevladavajuća funkcija (a koju je potrebno utvrđivati od slučaja do slučaja) ne upućuje na to da vozilo nije u funkciji prijevoznog sredstva, već se upotrjebljava kao radni stroj, tada bi obveza osiguravatelja bila isključena,  a ovdje se potrebno pozvati na presudu Velikog vijeća Europskog suda u predmetu oznake C-514/2016 od 28. studenog 2017.

22. Imajući u vidu naprijed navedena utvrđenja, sud je stava da je u trenutku štetnog događaja radni stroj – bager korišten isključivo kao radni stroj, a ne kao prijevozno sredstvo. Dakle, treba praviti isključivu distinkciju da li je radni stroj – bager korišten kao radni stroj ili prijevozno sredstvo za vrijeme štetnog događaja, pri tom treba imati u vidu i mjesto samog štetnog događaja koje je usko vezano sa utvrđenje sporne činjenice, nesporno je da je utvrđeno da je u predmetnom slučaju radni stroj – bager korišten na cesti, ali je isti korišten kao radni stroj i nije korišten kao prijevozno sredstvo, odnosno njime se u trenutku štetnog događaja nitko i ništa nije prevozilo, stoga ovaj prvostupanjski sud dolazi do zaključaka da je u konkretnom slučaju radni stroj – bager imao isključivo funkciju radnog stroja, stoga ovaj događaj nije obuhvaćen odgovornošću tuženik po polici osiguranja, tako da ne postoji tuženikova odgovornost za nastanak štete koja se potražuje tužbom.

23. Imajući u vidu navedeno osnovan je prigovor promašene aktivne legitimacije tuženika vezano za odgovornost tuženika za nastalu štetu. Ovo stoga što tuženik po sklopljenoj polici osiguranja odgovara za nastalu štetu samo, ako je u trenutku štetnog događaja radni stroj bio korišten kao prijevozno sredstvo, što u korektnom slučaju nije utvrđeno, nego je utvrđeno upravo suprotno da radni stroj nije imao funkciju prijevoznog sredstva, pa stoga nije osnovana osnova tužiteljeve tužbe, a osnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije.

24. Čak i da sud nije utvrdio da je navedeni radni stroj bio u funkciji radnog stroja, potrebno je istaknuti da vještak u svom nalazu i mišljenju naveo da mu je zbog nedostatka materijalnih dokaza (kao što su tragovi kočenja, tragovi zanošenja, odbačaj krhotina stakla i otkinutih dijelova) bilo nemoguće utvrditi brzinu kretanja osobnog automobila tužitelja prije i u trenutku sudara, pa shodno tome i što je uzrok prometne nezgode, da li  rotacija tijela kupole radnog stroja koja se već nalazila u lijevom predmetnom traku ili nedovoljna bočna udaljenost osobnog automobila prilikom obilaženja radnog stroja, pa zato nije bilo moguće, niti ispitati istaknuti prigovor isključive odgovornosti tužitelja za nastalu štetu, te prigovor suodgovornosti tužitelja za nastalom štetom, a teret dokaza ovih činjenica je na tužitelju. Imajući u vidu navedeno, čak i pod uvjetom da je sud utvrdio da je tuženik odgovoran zbog činjenice da je radni stroj u trenutku štetnog događaja bio u funkciji prijevoznog sredstva (a što sud nije utvrdio), tužitelj nije dokazao gore navedene sporne okolnosti (brzinu kretanja osobnog automobila tužitelja prije i u trenutku sudara, pa shodno tome i što je uzrok prometne nezgode, da li  rotacija tijela kupole radnog stroja koja se već nalazila u lijevom predmetnom traku ili nedovoljna bočna udaljenost osobnog automobila prilikom obilaženja radnog stroja), pa se zbog toga ne može utvrditi krivnja osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, a niti eventualni doprinos tužitelja nastanku štete.

25. Nije sporno da je vezano za spornu prometnu nezgodu sastavljeno Europsko izvješće o prometnoj nezgodi, da je policija bila na licu mjesta, te da nema dokaza da je rađen očevid. No potrebno je napomenuti da samo popunjavanje i predaja Europskog izvješća o nezgodi u smislu čl. 38. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13) ne znači i priznanje krivnje. Naime, analizirajući navedenu zakonsku odredbu, iz iste proizlazi samo da su sudionici prometne nezgode u kojoj je na vozilu nastala manja materijalna šteta dužni ukloniti odmah vozila sa kolnika, te omogućiti nesmetano odvijanje prometa, pri tomu su oni obavezni popuniti i potpisati Europsko izvješće o nezgodi, ili ako to nije moguće, oni  trebaju na bilo koji drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima, a praktična svrha ovog izvještaja je u tome što njime sudionici prometne nezgode kasnije lakše ostvaraju naknadu štete u redovitom postupku kod osiguravatelja. Dakle, osnovna svrha Europskog izvješće o nezgodi je praktičnost koja se ogleda u tome što olakšava razmjenu podataka u slučaju prometne nezgode sa manjom materijalnom štetom, jer nije bila potrebna intervencija policije ili nekog drugog nadležnog tijela. No, sve ovo ne sprječava oštećenika, u konkretnom slučaju tužitelja da zahtjeva utvrđenje krivnje i odgovornosti, te naknadu štete u redovnom postupku kod osiguravatelja, te ovo izvješće ne znači priznanje bilo kakve krivnje za nastalu prometnu nezgodu, bez obzira na činjenicu što tuženik ovo izvješće  nije osporavao, niti osporio, dakle, ovo izvješće ne može biti bilo kakav dokaz o krivnji u ovom sudskom postupku, a ista se mora ponovno utvrđivati u sudskom postupku koji je pokrenut zbog naknade štete koja je nastala na vozilu tužitelja.

26. Imajući u vidu da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti odbijen, stoga je nepotrebno obrazlagati prigovor o tijeku zatražene kamate na način kako to potražuje tužitelj tužbom (s obzirom da nema dokaza da je tužitelj 25. svibnja 2021. podmirio dostavljeni račun uz tužbu), kao i nesporno utvrđenu visinu štete po prometno-strojarskom vještaku koja iznosi 5.649,80 kn.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., a u vezi sa čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 26/91, 34/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 78/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 80/22- nastavno ZPP)

28. Tuženiku je zastupanom po punomoćniku odvjetniku na ime parničnog troška priznat iznos od 124,42 EUR /937,44 kn na ime sastava odgovora na tužbu (Tbr. 8. toč. 1. u vezi sa Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika – nastavno OT), iznos od 248,85 EUR / 1.874,96 kn na ime zastupanja tuženika na ročištu od 25. studenog 2021. i 2. lipnja 2022. (Tbr. 9. toč. 1. u vezi sa Tbr. 7. toč. 1. OT, svaka radnja po 124,42 EUR/ 937,44 kn), iznos od 186,63 EUR/ 1.406,16 kn na ime zastupanja tuženika na ročištu od 2. ožujka 2023. (Tbr. 9. toč. 1. u vezi sa Tbr. 7. toč. 1. OT), sve uključujući pripadajući PDV (Tbr. 42. OT), te iznos od 13,27 EUR/ 99,98 kn na ime troška sudske pristojbe na odgovor na tužbu, stoga je tuženiku dosuđen ukupni trošak u iznosu od 573,17 EUR/ 4.318,55 kn, a imajući u vidu da je Tbr.48.st.3.OT propisano da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje Tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

29. Iskazivanje dosuđenih iznosa u eurima izvršeno je uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje koja su utvrđena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22 i 88/22).

30.Temeljem čl. 151. st. 3. ZPP, na dosuđeni parnični trošak priznato je i pravo na zakonsku  zateznu kamatu od dana donošenja odluke, s obzirom da je tuženik postavio zahtjev za naknadu ove kamate.

31. Tuženiku nije priznat zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 124,42 EUR, na ime zastupanja tuženiku na ročištu za objavu i uručenje presude ovo stoga što on nužno ne mora pristupiti na ovo ročište da bi saznao o sadržaju presude, a bez obzira da li na isto pristupi o sadržaju presude može saznati na oglasnoj e-ploči suda, pa se ovaj trošak ukazao kao trošak koji nije nužan i potreban za vođenje parnice. Trošak nagrade za pristup punomoćnika odvjetnika na ročište za objavu presude nije trošak koji je potreban za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP, u parničnim postupcima u kojima je presuda objavljenja na ročištu za objavu presude i na e-oglasnoj ploči suda, te je stoga isključena primjena odredaba čl. 154. st. 1. i st. 2. ZPP, a u vezi sa čl. 155. st. 2. ZPP i odredbom Tbr. 9. toč. 3. OT na obvezu protivne strane da taj trošak nadoknadi. Obaveza je suda zakazati i održati ročište za objavu presude, međutim, ne postoji obveza stranaka da na to ročište pristupe. Navedeno ročište može se održati čak i ako dostava poziva strankama nije uredna, te će se stranci koja nije uredno pozvana presuda u tom slučaju dostaviti prema pravilima o dostavi pismena u parničnom postupku. Uredno pozvanim strankama koje ročištu nisu pristupile presuda se ne dostavlja, međutim, one se mogu upoznati sa sadržajem objavljene presude putem e-oglasne ploče suda na kojoj se presuda u tom slučaju objavljuje. Budući da ne postoji procesno pravilo koje obvezuje stranke da ročištu za objavu presude pristupe, pa čak, ni procesna dužnost suda da obavi urednu dostavu poziva za to ročište prije dana održavanja ročišta za objavu presude, a propust uredno pozvane stranke da pristupi tom ročištu ne škodi stranci budući da se sa sadržajem presude može upoznati putem e-oglasne ploče suda, to trošak za objavu presude nije potreban za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP. Odvjetnik koji ne pristupi na ročište za objavu presude, iako je uredno pozvan, ne trpi zbog toga nikakve procesno pravne posljedice, odnosno sankcije. Izostanak s tog ročišta ne utječe, ni na pravilnost dostave, jer se danom dostave presude smatra dan održavanja ročišta za objavu presude. Dakle, pravo na djelotvoran pravni lijek time nije narušeno, čak ni stoga što žalbeni rok teče od dana održavanja ročišta za objavu presude, zato što se sa sadržajem presude i razlozima zbog kojih je donesena može upoznati putem e-oglasne ploče, na koju se objavljuje cjelovit tekst presude. U ovom kontekstu potrebno je razlikovati troškove nagrade odvjetnika koja se može priznati na teret protivne strane, te koji su bili potrebni za vođenje parnice sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP, od onih koji nisu bili potrebni za vođenje parnice, te ih stoga odvjetnik može na temelju OT naplatiti samo od stranke koja mu je izdala punomoć, stoga je o trošku odlučeno kao pod toč. III. izreke ove presude.

           32. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci pod toč. II. izreke ove presude.

 

 

U Županji 14. travnja 2023.

                                                             Sudac      

                 Helena Zetić v.r.

             

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

              Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste. Žalba se predaje putem ovoga suda, pisano u 3 primjerka.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojoj se presuda objavljuje, a uredno je obavještena o ročištu,  smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

              Rok za žalbu za stranku koja je uredno pozvana na ročište za objavu presude teče od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP)

              Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojoj se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi pismena, te tada rok za žalbu počinje teći od dana primitka ovjerenog prijepisa presude             

 

Obavijest:

1. Tužitelj: po ZOU G. & Š., V.
2. Tuženik: po punomoćniku Ž. E., odvjetniku u O.

 

 

 

1fiksni tečaj konverzije 7,53450