Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4 Broj: 8. Pp-7276/2022-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ingrid Buzdovačić Fiorentini uz
sudjelovanje zapisničarke Vernese Guć u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika
M. M., po optužnom prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske
uprave Splitsko-dalmatinske, II. policijske postaje Split, klasa: 211-07/22-5/10782,
urbroj: 511-12-24-22-1, zbog prekršaja iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u
obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), nakon glavne
rasprave održane 8. ožujka 2023. i 12. travnja 2023. u nazočnosti okrivljenika i
izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, 14. travnja 2023. objavio i
p r e s u d i o j e
Okrivljenik: M. M., sin pok. M. i pok. M., rođen…, iz S., OIB:…, umirovljenik, VSS, neoženjen bez djece, državljanin Republike Hrvatske, nekažnjavan,
k r i v j e
što je 26. travnja 2022. u 13:00 sati u S., u Ulici Š. počinio psihičko
nasilje prema nećakinji M. M. M. (rođenoj…) na način da joj se
vičući obratio riječima: „Demolirat ću ti ova vrata, sredit ću ja tebe, šta više radiš s tim
zidovima“, a što je kod nje prouzročilo uznemirenost,
dakle, počinio nasilje u obitelji iz čl.10.t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
čime je počinio prekršaj kažnjiv po čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
zbog čega na temelju čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU 260,00 (dvjesto šezdeset) eura / 1.958,97 kuna.
Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.
Na temelju čl.152.st.3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cjelini
plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 15
dana po pravomoćnosti presude.
Na temelju čl.139.st.3. i čl.138.st.2.t.3.a) Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan
naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu 40,00 (četrdeset) eura / 301,38
kuna u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, II. policijska
postaja Split, klasa: 211-07/22-5/10782, urbroj: 511-12-24-22-1, podnijela je optužni
prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz izreke ove presude.
2. Okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim za prekršaj za koji se tereti.
3. U svojoj obrani okrivljenik je izjavio da je njegov otac umro bez oporuke, da je on
dao prijedlog kako da se podijele i da je ovlastio sestru, majku M. M. M.,
da bude izvršitelj. Međutim, da se ona razboljela pa da je to prenijela na M. Da je
podrum bio u vlasništvu njegove sestre i njega, a da ga je M. podijelila na način da
je ona odabrala svoj dio, a da je on dobio svoj dio, iako smatra da su prethodno trebali
razgovarati. Da svojim vozilom više nije mogao ući u garažu i da je iznerviran njenim
postupcima kritične prigode na nju vikao: „demolirat ću ti ova vrata, sredit ću ja tebe,
šta više radiš s tim zidovima.“ Međutim, da je i ona vikala na njega, da je ona njemu
rekla još gore stvari i da se zato ne osjeća krivim.
4. U dokaznom postupku pročitana je naredba o određivanju mjere opreza od 26.
travnja 2022., a iz koje proizlazi da je okrivljeniku naređena mjera opreza zabrane
približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s M. M. M., u S., a koja je bila na snazi od 26. travnja 2022. do 4. svibnja 2022.
5. U dokaznom postupku pročitan je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika M.
M. od 26. travnja 2022., a na kojem je izjavio da je kritične prigode prilikom
ulaska u obiteljsku kuću zamijetio nećakinju M. M. M. kako stavlja odjeću
na sušilo i da joj se obratio riječima: „pa M. zašto to radiš, zašto stalno izvodiš
radove kad znaš da ne smiješ, znaš da nije sve tvoje“, nakon čega se odmah bez
upuštanja u razgovore uputio u svoj stan.
6. U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja-žrtva M. M. M.,
okrivljenikova nećakinja koja je iskazala da kad je umro njen djed, da je na temelju
njegove oporuke njena majka naslijedila prizemlje i potkrovlje, ujak Z. prvi kat i
ujak M., okrivljenik u ovom postupku drugi kat. Da je svatko dobio i dio podruma.
Kad je njena mama pala i slomila kuk, da su odlučili stan prilagoditi njenim potrebama
i krenuli u obnovu stana i njihovog dijela fasade. Da joj je radnik rekao da materijal
treba ići u podrum, a kako je podrum bio zatrpan starim stvarima, na način da se u
podrum nije moglo ući, da je krenula čistiti podrum. Da je u podrumu bila jedna stara i
neispravna bicikla u vlasništvu okrivljenika i da ju je iznijela iz podruma i stavila kod
kontejnera za smeće. Da je nakon dva dana došao okrivljenik s pitanjem: „di je moja
bicikla?“ Da joj je rekao da će mu za nju dati 3.000 kuna. Da joj je bilo jasno zašto za
nju traži 3.000 kuna, naime, da je on odabrao ne plaćati račune i da mu je stigla ovrha
na 3.000 kuna. Da su radovi započeli, da je on uzeo sve ključeve podruma i
onemogućio radnicima ulaz u podrum. Da su tada reagirali. Da joj je majka rekla da
želi koristiti svoj dio podruma i da makne stara vrata, da okrivljeniku otvori njegova
vrata i da postavi njihova vrata te da knaufom odijele njihov dio podruma. Kad je to
napravila, nakon 5-6 dana, da je okrivljenik reagirao bijesno, da je vikao na nju:
„Nemate ovdje nikakvo pravo, to je moje, razbit ću vrata, razbit ću fasadu.“ Da ju je
ovo itekako uznemirilo, da je ovo slušala cijela ulica. Da je njoj toga dosta, da joj je
dosta omalovažavanja na osnovi spola. Da ističe da se njen ujak - okrivljenik
nasilnički ponaša prema ženama i slabijima od sebe, a da je prema muškarcima
drugačiji.
7. U odnosu na iskaz svjedokinje-žrtve okrivljenik je iznio primjedbu da je ona svo
vrijeme imala ključ podruma, da nije, da ne bi mogla ući u podrum i čistiti ga. Da joj
nikad nije uzeo ključ, da ga ima i danas. Da joj je samo rekao da se razdijele. Da se
nikad nije svađao, da susjedi znaju tko je on.
8. Na pitanje suda postoje li svjedoci ovog događaja, okrivljenik je izjavio da su oni bili
sami, a svjedokinja-žrtva je izjavila da predlaže u svojstvu svjedokinja ispitati susjede
M. P. i A. V. Okrivljenik je na to izjavio da moli sud da ne poziva
svjedoke, da želi da se postupak završi i da priznaje prekršaj. Govoreći navedeno,
okrivljenik je podizao ton i na kraju ljutito izašao iz sudnice navodeći: „ja ovo ne mogu
slušati“, a svjedokinja-žrtva je izjavila da je ovo bilo tipično ponašanje okrivljenika.
9. U dokaznom postupku obavljen je uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva
pravosuđa, a iz koje proizlazi da okrivljenik nije kažnjavan.
10. Ocjenom obrane okrivljenika i izvedenih dokaza utvrđeno je da je okrivljenik
počinio prekršaj činjenično opisan i pravno označen u izreci ove presude zbog čega
ga je trebalo proglasiti krivim i kazniti ga propisanom i primjerenom kaznom.
11. Nesporno je da su okrivljenik i svjedokinja-žrtva M. M. M. ujak i
nećakinja odnosno srodnici po krvi u pobočnoj lozi u trećem stupnju pa su na temelju
čl.8.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji osobe na koje se primjenjuje Zakon o
zaštiti od nasilja u obitelji.
12. Nesporno je da su obiteljski odnosi između okrivljenika i svjedokinje-žrtve
poremećeni zbog imovinskopravnih odnosa i građevinskih radova čiji je investitor
okrivljenikova sestra i svjedokinjina-žrtvina majka.
13. Iz okrivljenikove obrane izričito proizlazi da je kritične prigode vikao na svjedokinju-
žrtvu: „demolirat ću ti ova vrata, sredit ću ja tebe, šta više radiš s tim zidovima,“
međutim, okrivljenik je napomenuo da je i ona vikala na njega. Stoga je ovaj sud, na
okolnosti je li bila uznemirena ponašanjem okrivljenika, ispitao svjedokinju-žrtvu, a
koja je detaljno iskazivala o predmetnom događaju te na nedvojben način iskazala da
je okrivljenik na nju vikao i da ju je to uznemirilo.
14. Slijedom iznijetog, okrivljenik je počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod
svjedokinje-žrtve prouzročilo uznemirenost, a koje je definirano materijalnom
odredbom čl.10.t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
15. Prekršajnom odredbom čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je
da tko počini nasilje iz čl.10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom
kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
16. Pri izboru vrste i mjere kazne okrivljeniku uzete su obzir sve okolnosti iz čl.36.st.1.
i 2. Prekršajnog zakona koje utječu na izbor vrste i mjere kazne počinitelju. Pri tome
su kao olakotne cijenjene okolnosti što okrivljenik do sada nije kažnjavan, što je
umirovljenik i osoba starije životne dobi i što je počinio lakši oblik nasilja u obitelji pa
mu je izrečena alternativno blaže propisana novčana kazna odmjerena u iznosu koji
predstavlja posebni zakonski minimum iste, a koja je primjerena stupnju krivnje
okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja te imovinskim prilikama okrivljenika.
17. Okrivljenik je upozoren da će se na temelju čl.152.st.3. Prekršajnog zakona
novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako plati dvije trećine izrečene novčane
kazne u roku određenom ovom presudom.
18. Budući da je okrivljenik proglašen krivim, na temelju čl.139.st.3. Prekršajnog
zakona obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka iz čl.138.st.2.t.3.a) istog
Zakona, a koji predstavljaju paušalni iznos troškova ovog suda, koji je na temelju
čl.138.st.3. istog Zakona određen u okvirima određenim posebnim propisom s obzirom
na složenost i trajanje postupka i imovno stanje okrivljenika.
Split, 14. travnja 2023.
Zapisničarka: Sutkinja:
Vernesa Guć (v.r.) Ingrid Buzdovačić Fiorentini (v.r.)
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlašteni tužitelj i okrivljenik imaju pravo žalbe Visokom
prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, u roku od 8 dana od dostave
presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u 2 primjerka bez pristojbe.
Presudu dostaviti: ovlaštenom tužitelju, okrivljeniku i žrtvi
Za točnost otpravka ovlaštena službenica Vernesa Guć
