1

Poslovni broj: 27 Gž Zk-335/2022-2

Poslovni broj: 27 Gž Zk-335/2022-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Amaliji Švegović, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja D. P. iz K., OIB:..., protiv protustranke S. m. i. T. d.d. u stečaju iz K., OIB:..., zastupane po stečajnoj upraviteljici S. H., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi treće osobe M. J. iz K., OIB:... izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić Gradu poslovni broj Z-1151/2022 od 17. veljače 2022., dana 14. travnja 2023.

r i j e š i o   j e

I. Žalba treće osobe M. J. odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić Gradu poslovni broj Z-1151/2022 od 17. veljače 2022. u cijelosti.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u zk.ul.br. 1558 k.o. K. upisane pod brojem Z-1992/2022 dana 10. ožujka 2022.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke odbačen je prigovor treće osobe M. J. kao nedopušten. Točkom II. izreke određeno je da će se odbacivanje prigovora zabilježiti, a točkom III. izreke da će se nakon pravomoćnosti tog rješenja po službenoj dužnosti brisati zabilježba odbačenog prigovora.

2. Navedeno rješenje žalbom pobija M. J. (dalje: žalitelj) zbog svih zakonskih žalbenih razloga, predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti rješenje zemljišnoknjižnog suca o prigovoru, odbiti dopušteni upis u korist D. P. te odrediti brisanje zabilježbe odbačenog prigovora.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba žalitelja nije osnovana.

5. Prvostupanjski  sud, obrazlažući  pobijano  rješenje, navodi da je rješenjem više sudske savjetnice istog suda poslovni broj Z-632/2022 od 27. siječnja 2022., temeljem ugovora o kupoprodaji broj Ov-604/2022 od 10. siječnja 2022. na nekretninama upisanim u zk.ul.br. 1558, kčbr. 215/5 dvor sa 120 m2 i kčbr. 215/7 dvor sa 103 m2 u vlasništvu T. d.d. za t., u. i p. u stečaju, dopuštena uknjižba prava vlasništva za korist predlagatelja D. P.. Žalitelj je protiv navedenog rješenja izjavio prigovor, u kojem u bitnome navodi da prodavatelj S. m. i. T. d.d. u stečaju nije bio vlasnik predmetnih nekretnina. Prvostupanjski sud, polazeći od utvrđenja da žalitelj nije stranka ovog postupka jer nije ovlaštenik ikakvog zemljišnoknjižnog prava na nekretninama koje su predmet ovog postupka (u trenutku zaprimanja prijedloga predlagatelja za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama je kao vlasnik predmetnih nekretnina bila upisana protustranka T. d.d., za t., u. i p. u stečaju), zaključuje da isti nije niti ovlašten na podnošenje prigovora, slijedom čega je primjenom odredbe čl. 145. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'' broj 63/2019, dalje: ZZK) odbacio prigovor žalitelja kao nedopušten.

6. Žalitelj u žalbi opširno obrazlaže da je temeljem kupoprodajnog ugovora od 15. siječnja 2018. ovjerenog kod javnog bilježnika M. M. pod brojem OV-283/2018 uknjižio pravo vlasništva na kčbr. 215/1 k.o. K. u naravi zgrada i dvor površine 294 m2 u knjizi položenih ugovora, poduložak 76, zk.ul.br. 1392, a u kojem ugovoru je jasno naznačeno da su predmet ugovora i pripadajuća garaža u vanknjižnom vlasništvu te pravo korištenja ½ terase (radi se o garaži koja se nalazi na kčbr. 215/5 iako to nije specificirano u predmetnom ugovoru), radi čega smatra da se njegova uknjižba prava vlasništva odnosi i na bivše zajedničke dijelove zgrade i zemljišta na kojem je sagrađena zgrada na kčbr. 215/1, a ti bivši zajednički dijelovi su upravo čestice označene kao kčbr. 215/5 i kčbr. 215/7. Ističe da prilikom parcelacije zemljišta 2004. nije vođeno računa o postojanju vlasništva posebnih dijelova nekretnine i zajedničkih dijelova i zgrade sukladno sklopljenim ugovorima položenim u knjigu položenih ugovora, već samo o ulošku u glavnoj knjizi, pa zajednički vlasnici uknjiženi u knjizi položenih ugovora, obzirom da im rješenje kojim je izvršena uknjižba prava vlasništva na novoisparceliranim nekretninama (koje su ovdje sporne) nije nikad dostavljeno, nisu znali za promjenu stanja na nekretnini u njihovom vlasništvu.

7. Odredbom čl. 103. st. 1. i 2. ZZK-a propisano je da se strankom u zemljišnoknjižnom postupku smatra prije svega osoba koja bi upisom u zemljišne knjige stekla, promijenila ili izgubila knjižno pravo te je ovlaštena podnijeti prijedlog koji ima značenje uknjižbe ili predbilježbe; kao i osoba koja ima pravni interes za provedbu zabilježbe ili je posebnim propisom ovlaštena podnijeti prijedlog za provedbu zabilježbe. Odredbom čl. 137. st. 1. ZZK-a propisano je da se rješenje u zemljišnoknjižnom postupku dostavlja predlagatelju, odnosno njegovom punomoćniku, osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena zabilježba. Nadalje, odredba čl. 143. st. 1. ZZK-a propisuje da su protiv rješenja u zemljišnoknjižnom postupku strankama dopušteni žalba i prigovor. Primjenom citiranih zakonskih odredaba valja zaključiti da se strankom u zemljišnoknjižnom postupku smatra osoba koja bi upisom u zemljišnoj knjizi promijenila ili izgubila knjižno pravo, kao i svaka osoba koja na nekretnini na koju se upis odnosi ima upisana prava ili prava koja mogu biti predmet zemljišnoknjižnog upisa ako bi se takva prava prenosila, opterećivala, ograničavala ili ukidala, iz čega proizlazi zaključak da svim tim osobama pripada pravo na izjavljivanje pravnih lijekova iz čl. 143. st. 1. ZZK-a.

8. Prema stanju spisa, u trenutku zaprimanja prijedloga za upis prava vlasništva 26. siječnja 2022., žalitelj u ovom postupku nije bio ni predlagatelj niti protustranka, nije bio niti upisani vlasnik kčbr. 215/5 i 215/7 upisanih u k.ul.br. 1558 k.o. K., a niti iz stanja spisa proizlazi da je osoba čije bi se knjižno pravo u ovom postupku prenosilo, opterećivalo, ograničavalo ili ukidalo ili da ima pravo koje se tek ima upisati u zemljišne knjige (žalitelj svoje tvrdnje da je vlasnik garaže koja se navodno nalazi na kčbr. 215/5 ničim ne dokazuje, već samo tvrdi da je u kupoprodajnom ugovoru navedeno da je predmet kupoprodaje garaža kao izvanknjižno vlasništvo bez naznake čestice na kojoj se nalazi garaža, a u prigovoru za eventualno stjecanje prava vlasništva garaže dosjelošću navodi da će isto ishoditi u parničnom postupku u svezi s povezivanjem glavne knjige i knjige položenih ugovora), pa je stoga pravilno prvostupanjski sud zaključio da žalitelj nema položaj (status) stranke u ovom zemljišnoknjižnom postupku i odbacio prigovor žalitelja, jer i prema stavu ovog suda žalitelj zbog nedostatka procesne legitimacije nije ovlašten na izjavljivanje pravnih lijekova iz čl. 143. st. 1. ZZK-a. 

9. Budući da nisu osnovani žalbeni razlozi zbog kojih žalitelj pobija prvostupanjsko rješenje, a nije ostvaren niti jedan od žalbenih razloga na koje ovaj sud primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022), a koji se Zakon u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje temeljem čl. 99. st. 2. ZZK-a, u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu te potvrditi pobijano rješenje sukladno odredbi čl. 149. st. 3. ZZK i odrediti brisanje zabilježbe žalbe.

U Varaždinu, 14. travnja 2023.