- 1 -              Revd 712/2023-2

Broj: Revd 712/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ivana Vučemila člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja G. t. d.o.o., S., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnica D. J., odvjetnica iz Z., protiv tužene M. G., S., OIB ..., zastupane po punomoćnici J. D. M., odvjetnici iz Z., zbog smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3537/2022-2 od 25. listopada 2022. kojom je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Psp-30/2021-25 od 25. kolovoza 2022., u sjednici održanoj 12. travnja 2023.,

r i j e š i o   j e :

Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tuženice.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda drugog stupnja potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja kojim je tužitelju pružena posjedovna zaštita tako da je riješeno:

"I.              Utvrđuje se da je tužena M. G., S., OIB: ... smetala tužitelja G. T. d.o.o., S., OIB: ... u posljednjem mirnom posjedu prava prolaza preko zk.č.br. 1018/2 radi prilaza poslovnom objektu sagrađenom na zk.č.br. 1019/3 ... površine 5789 m2 od čega ... površine 698 m2, gospodarska zgrada (građevina za agregat) ... površine 23 m2, i gospodarsko dvorište ... površine 1387 m2 i livada ... površine 3681 m2 upisane u zk.ul.br. 3455 k.o. Š. na način da je naložila postavljanje betonskih blokova uzduž dijela međe između zk.č.br. 1018/2 i zk.č.br. 1019/3 k.o. Š., koji su postavljeni.

II.              Nalaže se tuženicima uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da uklone postavljene betonske blokove uzduž dijela međe između zk.č.br. 1018/2 i zk.č.br. 1019/3 k.o. Š.

III.              Zabranjuje se tuženoj da na takav ili sličan način ubuduće smeta tužitelja u posjedu prava prolaza preko zk.č.br. 1018/2 k.o. Š. radi prilaza poslovnom objektu sagrađenom na zk.č.br.1019/3 ... površine 5789 m2 od čega ... površine 698 m2,gospodarska zgrada (građevina za agregat) ... površine 23 m2, i gospodarsko dvorište ... površine 1387 m2 i livada ... površine 3681 m2 upisane u zk.ul.br. 3455 k.o. Š.

IV.              Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva kojim je zatraženo izricanje novčane kazne.

V.              Nalaže se tuženici da u roku od 15 dana naknadi tužitelju troškove postupka u iznosu od 2.872,80 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. kolovoza 2022. do isplate po stopi koja odgovara prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkom društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.".

2. Protiv rješenja suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tuženica ističući da se glede pitanja koja u reviziji podnosi:

              "1. Da li sud u parnicama za smetanje posjeda mora utvrditi posljednji mirni posjed tužitelja, kao preduvjet za utvrđenje čina smetanja posjeda odnosno kao preduvjet za utvrđenje postojanja aktivne legitimacije ili je odlučna samo radnja smetanja posjeda?

              2. Da li je tužitelj dužan dokazati da je primjenom samopomoći uspostavio posljednji mirni posjed te da li se kod primjene samopomoći moraju poštivati rokovi propisani člankom 20. stavak 3. u vezi sa člankom 21. stavak 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da bi se posljedično tome posjed umirio, odnosno postao posljednji mirni posjed i time uživao posjedovnu zaštitu, odnosno da li je tužitelj dužan dokazati ne protek subjektivnih i objektivnih rokova iz članka 21. stavak 3. ZVDSP-a, i to točno datumski obzirom je riječ o prekluzivnim rokovima?

3. Kada se umiruje posjed odnosno kada postaje posljednji mirni posjed u slučaju višestrukog korištenja samopomoći?

4. Kada se posjed umiruje odnosno postaje posljednji mirni posjed, ukoliko prijepor oko posjedovanja, odnosno sukob postoji dugi niz godina, odnosno koje je vrijeme mirnog posjedovanja potrebno da bi se utvrdio posljednji mirni posjed kod konstantnih sukoba?

              5. Koja se faktična vlast posjednika oduzima kod smetanja posjeda prava služnosti puta, da li tog puta ili nekretnine do koje se dolazi tim putem, odnosno što predstavlja faktičnu vlast kod posjedovanja prava služnosti prolaza?

6. Da li je radnjama tuženice, koje predstavljaju zatvaranje prolaza puta preko poslužnog dobra, oduzeta faktična vlast tužitelju na nekretnini koje predstavlja povlasno dobro, ukoliko tužitelj ima pristup povlasnom dobru preko nekretnine koja jest povlasno dobro te da li se tada radi uopće o posjedu služnosti puta ukoliko postoji pristup na česticu na kojoj se izvršava faktična vlasti drugim putem?

7. Da li čin zatvaranja prolaza betonskom ogradom ima značenje čina smetanja posjeda kojim je posjednik isključen u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti ukoliko tu faktičnu vlast izvršava na drugi način?

              8. Da li se može raditi o pravu služnosti puta/prolaza, posljedično posjedu prava, ukoliko su na takvom prolazu ucrtana parkirna mjesta, koja su se koristila kao parkirna mjesta?",

ostvareni uvjeti dopuštenosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ((„Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP).

3. Na prijedlog nije odgovoreno.

4. Prijedlog nije osnovan.

5. S obzirom na postavljena pitanja, valja ukazati da se u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a pitanja koja se postavljaju u prijedlogu za dopuštenje revizije moraju odnositi na određeno pravno shvaćanje pri primjeni konkretne postupovne ili materijalnopravne norme i koje je na taj način izraženo u pobijanoj odluci. Pitanja moraju biti jasna i određena i ne mogu se odnositi općenito na primjenu koje materijalnopravne norme niti smiju ostavljati dvojbe o tome o čemu bi Vrhovni sud Republike Hrvatske trebao izraziti svoje shvaćanje koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

5.1. Dakle, u prijedlogu za dopuštanje revizije nije dopušteno postavljati pitanja koja su po svojoj naravi u tolikoj mjeri vezana za okolnost konkretnog slučaja da bi odgovor na njih bio relavantan samo za odluku u predmetnoj parnici. Takva pitanja ne mogu opravdavati podnošenje revizije jer su važna samo za predmetnu parnicu a ne za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

5.2. Postavljena pitanja zapravo se svode na činjenična pitanja konkretnog spora te na primjenu materijalnopravnih odredbi u konkretnom slučaju, a ne na pitanja koja bi bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Osporena drugostupanjska odluka nije donesena na temelju nekog zauzetog shvaćanja o citiranim materijalnopravnim odredbama (koje nije podudarno s nekim drugim shvaćanjem) već je riječ o ocjeni konkretnog činjeničnog stanja i primjeni materijalnoga prava na takvo činjenično stanje, a pogotovo što vodeći računa o prirodi ovog spora, činjenici da se u ovom postupcima utvrđuje jedino činjenice stanja posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja, što su sudovi nižeg stupnja utvrdili te da pitanja koja postavlja u prijedlogu tuženica u biti osporavaju činjenična utvrđenja sudova nižeg stupnja te se slijedom toga ne radi o pitanjima koja su važna za jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

6. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b. st. 1. ZPP-a.

Zagreb, 12. travnja 2023.