REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1421/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse
predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc.
Dražena Jakovine člana vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i Goranke Barać-
Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SOCIJALDEMOKRATSKA
PARTIJA HRVATSKE (SDP), Zagreb, Iblerov trg 9, OIB: 02010978731, koju
zastupaju punomoćnici u Odvjetničkom društvu Marinović i partneri j.t.d. u Zadru,
protiv tuženice REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, koju zastupa
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o
prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske broj Pž-2633/2021-2 od 19. listopada 2022., kojom je potvrđena
presuda Trgovačkog suda u Splitu broj P-15/2019-16 od 25. ožujka 2021., u sjednici
održanoj 12. travnja 2023.,
r i j e š i o j e :
I. Odbija se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se
odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog
trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-2633/2021-2 od 19. listopada 2022.,
kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu broj P-15/2019-16 od 25.
ožujka 2021. u kojem postavlja sljedeća pitanja:
„1. Mogu li političke stranke stjecati pravo vlasništva dosjelošću i da li se u tom slučaju istima uračunava vrijeme potrebno za dosjelost i prije 8. listopada 1991.g.?
2. Primjenjuju li se članak 2. Zakona o pretvorbi prava na društvenim
sredstvima bivših društveno-političkih organizacija (NN 1/97) i na nekretnine na
kojima je osoba već stekla pravo vlasništva?“
2. U odnosu na postavljena pitanja tužiteljica, kao razloge zbog kojih pitanja smatra
važnim za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti
svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, navodi da je o
postavljenim pitanjima drugostupanjski sud u pobijanoj odluci zauzeo suprotno
shvaćanje od pravnog shvaćanja iznesenog u odluci revizijskog suda broj Rev
2623/2015-3 od 1. rujna 2020.
3. U prijedlogu je tužiteljica navela i da joj je povredom odredaba parničnog
postupka, povrijeđeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“
broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14 – dalje: Ustav) zajamčeno pravo na
pravično suđenje.
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Postupajući u skladu s odredbom članka 387. stavak 1. Zakona o parničnom
postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,
84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 -
dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u
smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj
prava kroz sudsku praksu.
5.1. To stoga jer tužiteljica nije navela odgovarajuće razloge važnosti postavljenih
pitanja u smislu odredbe članka 385.a ZPP, budući da u odluci revizijskog suda broj
Rev 2623/2015-3 od 1. rujna 2020., na koju se tužiteljica pozvala, u kojoj, međutim,
pravno shvaćanje nije izraženo u okviru iste činjenično pravne situacije (u toj odluci je
bio predmet spora utvrđenje prava vlasništva dosjelošću fizičke osobe, što nije bio
predmet spora i u ovom konkretnom slučaju).
6. Prema odredbi članka 385.a stavak 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske
dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i
drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog
postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno
ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za
zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo
moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
7. Postupajući po odredbi članka 387. stavak 1. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike
Hrvatske je ocijenilo da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i
drugostupanjskom postupku povrijeđeno pravo iz članka 29. Ustava. Tužiteljica
osobitu tešku povredu odredaba parničnog postupka obrazlaže tvrdnjama da
prvostupanjski sud nije izveo sve dokaze koje je tužiteljica predložila tijekom
postupka u prilog osnovanosti tužbenog zahtjeva, pa da je time tužiteljici povrijeđeno
pravo na pravično suđenje. Međutim, tužiteljica takvim paušalnim navođenjem nije
učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno temeljno pravo u smislu odredbe članka
385.a stavak 2. ZPP.
8. Slijedom navedenog, kako je ovaj sud ocijenio da postavljena pitanja nisu važna
pravna pitanja u smislu članka 385.a stavak 1. ZPP, odbijen je na temelju odredbe
članka 389.b stavak 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije kao u točki I. izreke.
9. Kako tužiteljica nije učinila vjerojatnim da su joj povrijeđena temeljna prava, u
smislu odredbe članka 385.a stavak 2. ZPP, valjalo je na temelju odredbe članka
389.a stavak 4. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije temeljen na odredbi
članka 385.a stavak 2. ZPP, te riješiti kao u točki II. izreke.
Zagreb, 12. travnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
Kontrolni broj: 058cf-a10e0-a0c7f
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ĐURO SESSA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
