Pristupanje sadržaju
1
Poslovni broj: UsI-785/2021-30
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: UsI-785/2021-30
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Lidiji Prica, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Katarine Ronyi, u upravnom sporu tužitelja K. P. iz Z., protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Z., radi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, 12. travnja 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-02/20-01/1525, URBROJ: 522-4/1-1-2-21-4 od 10. veljače 2021. i vraćanje predmeta na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-562-02/20-01/1525, URBROJ: 522-4/1-1-2-21-4 od 10. veljače 2021., odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za branitelje, KLASA: UP/I-564-01/18-31/1452, URBROJ: 251-24-02/1-20-17 od 10. rujna 2020., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđivanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata s osnove bolesti (PTSP-a, kralježnice i srca).
2. Tužitelj u tužbi navodi da je uvidom u nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka nedvojbeno vidljivo da su kod njega utvrđene i bolesti srca i kralježnice, a da je također konstatirana i šećerna bolest. Ističe kako su upravo ove bolesti predviđene odredbama članka 38. Uredbe kao bolesti koje se mogu uzeti u obzir u ukupnu ocjenu postotka oštećenja organizma za utvrđivanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, a što u ovom konkretnom slučaju nije učinjeno. Tvrdi kako je pogrešnom primjenom prava pogrešno utvrđeno i činjenično stanje, jer da su tužitelju priznate i ostale bolesti koje ima, a proistekle su iz trajne i ozbiljne bolesti PTSP-a, tužitelj bi stekao sva prava koja mu po Zakonu o hrvatskim braniteljima pripadaju. Predlaže poništiti osporeno rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je u provedenom postupku prvostupanjsko tijelo kompletiralo spis predmeta (ratni put, raspoloživa medicinska dokumentacija iz spisa predmeta, potvrda o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, uputnica, cjeloviti zdravstveni karton i ostala raspoloživa medicinska dokumentacija) te je isti upućen na stručnu procjenu u ovlaštenu zdravstvenu ustanovu (članak 181. stavka 2. ZOHBDR-a) radi stručne procjene o postojanju uzročno-posljedične veze između psihičkog oboljenja, bolesti kralježnice i srčanih smetnji i sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a sukladno Pravilniku o načinu provedbe stručne procjene u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida (Narodne novine br. 27/18). Prema obrascu stručne procjene doneseno je mišljenje o postojanju uzročno-posljedične veze između bolesti PTSP-a i sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu te mišljenje prema kojem za bolest kralježnice i srčane smetnje ne postoji uzročna povezanost sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu (mišljenje stručne procjene KBC Zagreb od 23. rujna 2019. na uniformiranom obrascu naziva “Stručna procjena uzroka oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske”).
3.1. Nadalje, primjenom čl. 181. st. 2. ZOHBDR-a, tužitelj je upućen u Zavod te je 6. veljače 2020. Područni ured navedenog Zavoda u Zagrebu, odnosno vijeće vještaka donijelo nalaz i mišljenje, evidencijski broj vještačenja: 368948 od 6. veljače 2020., kojim je ocijenilo da oštećenje organizma kod tužitelja na temelju bolesti PTSP chr. iznosi manje od 20%, cijeneći isto prema točki 238.a Liste postotaka oštećenja organizma koja je sastavni dio Uredbe o metodologijama vještačenja, uz obrazloženje da je nakon pomno proučene dokumentacije, vijeće mišljenja da se kod branitelja razvio odgođeni PTSP ratne geneze. Opisani terapijski postupci i kliničke slike te veliki diskontinuitet u liječenju u kojem nema psihijatrijskog praćenja, govore u prilog lakšeg oštećenja organizma, koje se po važećoj Uredbi cijeni s manje od 20% stalno. Bolest kralježnice cijenjena je pod točkom 3. nalaza i mišljenja, jer se ista ne može povezati sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, s obzirom na vrijeme pojavnosti - listopad 2009. (čl. 38. st. 2. i 3. Uredbe). Naglašava se i da branitelj nije bio izložen 2 godine lošim mikroklimatskim uvjetima na crti bojišnice, čime ne neispunjava uvjete iz t. 208 Liste II (Prilog 4), Glava IV. - kralježnica i leđna moždina (t. 208 glasi degenerativne upalne promjene po toj točki, ako se utvrdi da je najmanje dvije godine bio izložen nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima na bojišnici). Kada je u pitanju bolest srca, također je utvrdilo da se niti ta bolest ne može povezati sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, s obzirom na vrijeme pojavnosti - 2009. god. (čl. 38. st. 2. i 3. Uredbe), uz detaljno dano obrazloženje nalaza i mišljenja.
3.2. Primjenom čl. 182. st. 1. i 2. ZOHBDR-a, navedeni nalaz i mišljenje dostavljen je u svrhu revizije Zavodu te je vijeće viših vještaka donijelo po reviziji nalaz i mišljenje, evidencijski broj vještačenja: 457897 od 1. rujna 2020., koje je također ocijenilo da oštećenje organizma kod tužitelja temeljem bolesti PTSP-a iznosi manje od 20%, cijeneći isto prema točki 238.a Liste postotaka oštećenja organizma koja je sastavni dio Uredbe, naglašavajući da se kod tužitelja razvio lakši oblik PTSP-a ratne geneze te da intenzitet i kontinuitet psihijatrijskog liječenja, kao i opis kliničke slike ukazuju na postojanje PTSP-a lakšeg stupnja koji se cijeni s manje od 20%. Bolesti (kralježnica i srčane smetnje) cijenjene su pod točkom 3. nalaza i mišljenja, jer se s obzirom na vrijeme pojavnosti ne mogu dovesti u vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, sukladno čl. 38. st. 1. i 3. Uredbe, a u vezi sa st. 2. istog članka. Spomenuti stupanj tjelesnog oštećenja, pak, nije dovoljan za priznanje statusa HRVI, imajući na umu odredbe čl. 12. st. 1. i 2. ZOHBDR-a. Slijedom toga, prvostupanjsko tijelo odlučilo je kao u izreci rješenja od 10. rujna 2020.
3.3. U postupku nakon žalbe tužitelja, tuženik je pribavio nalaz i mišljenje Zavoda, evidencijski broj vještačenja: 526358 od 27. siječnja 2021., koje je ocijenilo da oštećenje organizma kod tužitelja temeljem bolesti PTSP-a iznosi manje od 20%, cijeneći isto prema točki 238.a Liste postotaka oštećenja organizma koja je sastavni dio Uredbe te naglašavajući da se s obzirom na intenzitet i kontinuitet psihijatrijskog liječenja, kao i opis kliničke slike u kojoj dominiraju depresivne epizode koje su poslijeratne geneze, ukazuju na postojanje PTSP-a lakšeg stupnja koji se cijeni s manje od 20%. Bolest kralježnice cijenjena je pod točkom 3. nalaza i mišljenja, jer se ista ne može povezati sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu s obzirom na vrijeme pojavnosti - listopad 2009. (čl. 38. st. 2. i 3. Uredbe). Naglašava se i da branitelj nije bio izložen 2 godine lošim mikroklimatskim uvjetima na crti bojišnice, čime ne ispunjava uvjete iz t. 208 Liste. Bolest srca se također ne može povezati sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, s obzirom na vrijeme pojavnosti - 2009. god. (čl. 38. st. 2. i 3. Uredbe), uz detaljno dano obrazloženje nalaza i mišljenja.
3.4. Tuženik ističe kako je vijeće vještaka zaposlenih u Zavodu izvedene dokaze ocijenilo sveobuhvatno i temeljito te je njihov nalaz i mišljenje sačinjen lege artis na temelju relevantne priložene medicinske dokumentacije, pri čemu je analizirana i obrađena sva medicinska dokumentacija i zdravstveno stanje tužitelja te opis ratnog puta, a tužitelj je i osobno pregledan. Tvrdi kako iz mjerodavnih odredaba Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kojima je uređen način i djelokrug rada navedenog Zavoda, proizlazi kako se ovdje radi o stručnom i neovisnom tijelu zaduženom za provođenje vještačenja o postojanju oštećenja organizma kao osnove za utvrđivanje postotka oštećenja organizma i koje djeluje izdvojeno od tuženika. Činjenica što navedeni Zavod ex lege ima status javne ustanove i što se između ostaloga financira i iz državnog proračuna, ne upućuje na okolnost koja bi ukazivala na neobjektivnost danog nalaza i mišljenja vještaka. Navedeno pravno shvaćanje izraženo je u odluci Ustavnog suda RH posl. broj: U-III-5598/2016 od 3. svibnja 2018. Dodaje kako ishod predmetnog postupka nije zapreka za podnošenje novog zahtjeva za utvrđivanje postotka oštećenja organizma, sukladno članku 173. ZOHBDR-a, ako i kada tužitelj bude smatrao da je u međuvremenu došlo do pogoršanja bolesti koje kod njega dovodi do većeg postotka oštećenja organizma. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu te je proveo medicinsko vještačenje po ovlaštenim sudskim vještacima prof. prim. dr. sc. N. M. i prim. dr. sc. M. Z.
6. Na raspravi 7. lipnja 2022. tužitelj je predložio provođenje medicinskog vještačenja na okolnost visine postotka oštećenja organizma temeljem bolesti PTSP i uzročno-posljedične veze između bolesti srca i kralježnice i sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
6.1. Opunomoćenica tuženika se protivila vještačenju, jer su nadležna tijela vještačenja svih stupnjeva suglasna u svojoj ocjeni. Navela je da kod bolesti PTSP postoji diskontinuitet u liječenju te su neke pretrage obavljene tek 2019. godine, što je veliki odmak od sudjelovanja u Domovinskom ratu. Što se tiče bolesti kralježnice, istaknula je da nije zadovoljen uvjet iz točke 208. Liste oštećenja organizma, koji zahtijeva najmanje dvije godine izloženosti lošim mikroklimatskim uvjetima na bojišnici, pa sve i da se utvrdi uzročno-posljedična veza, nisu zadovoljeni uvjeti iz Liste za priznavanje postotka oštećenja organizma po toj osnovi. U odnosu na bolest srca, istaknula je da je ista dijagnosticirana 2009. godine, što je 14 godina nakon prestanka rata.
7. Sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku medicine rada prim. dr. sc. M. Z., u čijem nalazu i mišljenju je navedeno: "Tužitelj rođen ..., otišao je u rat sa 22 godine. Tužitelj se javio psihijatru u Kliniku zbog psihičkih tegoba, pregledan je dana 03.08.1992. godine, ali se u tom nalazu spominju i dva pregleda iz sedmog mjeseca iste godine, nisu dostavljena u spis. 03.08.1992. godine postavljene su dijagnoze sindroma iscrpljenja prilagodbenih mogućnosti i postkomocijskog sindroma. U dokumentaciji je navedeno da je i dalje napet, da ima tremor ruku, poremećeno mu je spavanje, ima nesanice, uz ustrašene snove. Nakon 11 dana ponovno s istim tegobama kod psihijatra, psiholog koji ga testira navodi da je mobiliziran od 1. veljače 1992. i testiranjem ustanovi elemente PTSP-a. Tužitelj je tada, prema anamnestičkim podacima i oslobođen biti na bojišnici. Tužitelj je tijekom 1992. godine liječen na Klinici tijekom par mjeseci, psihoterapijski i farmakoterpijski sedativima. Nakon napuštanja bojišnice, što je bilo po odluci liječnika, nije se javljao psihijatru 19 godina.
7.1. Iz kartona pacijenta se doznaje da je u lipnju 2008. otkriveno da ima povišen tlak, u srpnju 2008. utvrđena hiperuricemija, a krajem rujna iste godine na UZV srca nađena teška insuficijencija aortalnog zaliska uz izrazito visok tlak. Kardiokirurg je indicirao op. zahvat ugradnju mehaničkog zaliska. Nakon toga se tužitelj sa simptomima fobičnog anksioznog poremećaja javlja izabranom liječniku koji ga upućuje psihijatru, ali nalazi psihijatrijskih pregleda do 28.04.2011. nisu priloženi. Prije ovog psihijatrijskog pregleda tužitelj je 2009. operirao valvulu aorte, ugrađena je mehanička, dobro se osjećao, ali je nakon operacije dobio otkaz u firmi kao tehnološki višak, tada zabrinutost za zdravlje i za egzistenciju. Kod javljanja psihijatru 28.04.2011. navodi se niz egzogenih stresogenih situacija (hipertenzija, operacija aortalnog zaliska, teška bolest oca, maritalna problematika, nedavni gubitak posla). Tužitelj navodi da se nakon operacije srca promijenio u smislu da je postao tjeskoban, prestrašen za budućnost djece, previše je poslao razdražljiv, više spava, ima pojačan apetit, ne može prestati jesti, ima izrazitu hipertenziju, stezanje u srcu. Tada ponovo proživljava snove koji su bili aktualno prisutni lijekom DR i kojih nije imao godinama. Dobiva lijekove antidepresive i anksiolitik. Prema zdravstvenom kartonu do 2012. vodeća dg. je Teška depresivna epizoda bez psihotičnih simptoma, psihijatar korigira terapiju sukladno simptomima. Godine 2013. psihijatar uz navedenu dg. postavlja i dg. Posttraumatskog stresnog poremećaja u kompletnoj kliničkoj slici, navodeći da su stresne situacije reaktivirale ratni PTSP. Zbog navedenog poremećaja se, prema zapisu u kartonu pacijenta, tužitelj liječi i u DB od 04.03.2013., s tim da je sada prva dg. PTSP, a komorbiditeti Mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj i Teška depresivna epizoda bez psihotičnih simptoma, koji se ne povezuju sa DR. Podaci u kartonu govore o redovitom liječenju po psihijatru tijekom 2014. i 2015. Dana 15.12.2015. ponovno zabilježena dg. Fobičnog anksioznog poremećaja i Poremećaja prilagodbe, bez opisa stanja. U kartonu pacijenta nakon toga do 16.10.2018. nema nikakvih podataka o psihijatrijskom liječenju.
7.2. Tužitelj je na pregledu 16.10.2018. godine naveo da „dolazi na pregled nakon 4 godine u kojima je bio okupiran aktivnostima koje su mu ispunjavale vrijeme i okupirale misli. Nakon što je ta aktivnost stala, ponovo se vraćaju i njegovi stari strahovi i postraumatski simptomi. Stanje se dodatno pogoršava nakon boravka u toplicama, gdje je razgovor s drugim veteranima vratio niz traumatskih sjećanja koje inače nastoji potisnuti. Osjećao se toliko napeto, nervozno i pobudljivo da je tražio raniju demisiju sa rehabilitacije. Stanje se i dalje ne poboljšava, prepoznaje nizak frustracijski prag, napetost, primjećuje da depresivnost "liječi hranom". Spavanje je bolje, no tijekom dana se osjeća loše.” Tada naručen na liječenje na Kliniku, liječen je od 08.04.2019. do 03.05.2019. godine pod dijagnozama Traumatske promjene osobnosti F 62.0 (St. post PTSP chr. F 43.1) i Ponavljajućeg depresivnog poremećaja u komorbiditetu. Anamnestički se doznaje da se na to ponovno liječenje javio na ženin prijedlog. U OP je navedeno „Nakon ordiniranih terapijskih procesa u pacijenta ponovo dolazi do blaže remisije osnovne simptomatologije te se on otpušta u djelomično poboljšanom stanju, uz preporuku dodatne rehospitalizacije na Klinici u prvom slobodnom terminu.” Nakon navedene hospitalizacije nema podataka o daljnjem psihijatrijskom liječenju ni o rehospitalizaciji koja je predložena.
7.3. Na pregledu obavljenom 29.09.2022. vještak je od tužitelja zatražio dokumentaciju koju eventualno posjeduje o liječenjima nakon one koja je dostavljena u spis, a tužitelj je naveo da ne posjeduje nikakvu psihijatrijsku dokumentaciju osim dostavljene i da je u fazi traženja psihijatra koji će ga razumjeti te navodi potrebu da nasamo razgovara s psihijatrom bez prisustva drugih pacijenata i da se tako liječi.
7.4. Iz medicinske dokumentacije u spisu vidljivo je da tužitelj tijekom sudjelovanja u DR nije imao registriranu nikakvu infektivnu bolest koja bi i teoretski uzrokovala oštećenje aortalne valvule, a u rat nije došao ni s jednom već utvrđenom bolešću zaliska koju bi pogoršali ratni uvjeti. Prema detaljno opisanim oštećenjima organizma, navedenim u Glavi XI - Srčane bolesti u Listi postotka oštećenja organizma - Lista II, tužitelj nema ni jedan uzrok oštećenja srčanih zalizaka opisan pod točkama 248. i 249. Liste.
7.5. Također nema ni anamnestičkih ni bilo kakvih drugih podataka u kartonu pacijenta ili ostaloj dokumentaciji da je tužitelj za vrijeme sudjelovanja u DR pao na leđa, naglim trzajima dizao teški teret, dobio udarac u leđa ili se zbog bolova u kralježnici za vrijeme rata tužio na bilo kakve tegobe s kralježnicom. Bolove u kralježnici ne spominje ni prije rata. Prema detaljno opisanim oštećenjima organizma, navedenim u Glavi IV - Kralježnica i leđna moždina u Listi postotka oštećenja organizma - Lista II, tužitelj nema ni jedno oštećenje kralježnice opisano pod točkama 204. do 208. Liste.
7.6. U medicinskoj dokumentaciji u spisu postoje nalazi psihijatra od 03.08. i 14.08.1992. i nalaz psihologa od 10.08.1992. Liječen je pod dijagnozom Sindroma iscrpljenosti i postkomocijskog sindroma. Psiholog je nakon 6 mjeseci od mobilizacije ustanovio elemente PTSP-a. U lipnju 2008. otkriveno je da tužitelj ima povišen tlak, a krajem rujna iste godine na UZV srca nađena teška insuficijencija aortalnog zaliska uz izrazito visok tlak, kardiokirurg je indicirao op. zahvat ugradnju mehaničkog zaliska, učinjeno 2009., nakon čega je tužitelj dobio otkaz, nakon čega se javlja LOM-u sa simptomima fobičnog anksioznog poremećaja. Nalaz psihijatra iza toga datira sa 28.04.2011. Kod javljanja psihijatru navodi niz egzogenih stresogenih situacija (hipertenzija, operacija aortalnog zaliska, teška bolest oca, maritalna problematika, nedavni gubitak posla). Tužitelj navodi da se nakon operacije srca promijenio, postao tjeskoban, prestrašen za budućnost djece, previše je postao razdražljiv, ponovo proživljava snove koji su bili aktualni tijekom DR i koje nije imao godinama. Dobiva lijekove antidepresiv anksiolitike, liječen kao Teška depresivna epizoda bez psihotičnih simptoma, a 2013. postavljena dg. PTSP-a kao komorbiditetna dijagnoza. Tužitelj je ponovno psihijatrijski pregledan 16.10.2018. godine zbog Trajnih promjena osobnosti i Ponavljajućeg depresivnog poremećaja u komorbiditetu. Zbog navedenog liječen na Klinici od 08.04. 2019. do 03.05.2019. godine. Nakon navedene hospitalizacije nema podataka o daljnjem psihijatrijskom liječenju ni o rehospitalizaciji koja je predložena. Iz navedenog je vidljivo da tužitelj boluje od Trajnih promjena osobnosti izazvanih nizom stresnih situacija koje nisu izazvane ratnom traumom, ali da dolazi i do reaktivacije ratne traume, odnosno elemenata PTSP-a koji su utvrđeni još 1992. godine, šest mjeseci po mobilizaciji. Psiholog od 20.12.2012. ukazuje na razvoj kompletne slike PTSP poremećaja uz niz doživljenih stresnih situacija koje su dovele do reaktivacije ratne traume. PTSP kod tužitelja prema opisu stresora većim je dijelom posljedica izrazito stresnih životnih situacija koje nisu u svezi sa sudjelovanjem u DR, a dijelom i ratom kao stresorom. Tužitelj se bez obzira na simptome prema dokumentaciji u spisu ne liječi kontinuirano zbog PTSP-a niti uzima stalnu terapiju, a na CAPS skali po kojoj je procjenjivan na stručnom vještačenju 2019. godine, PTSP je bio rezultata koji je vijeće viših vještaka dana 01.09.2020. u drugostupanjskom postupku po reviziji ocijenilo PTSP-om lakog stupnja. Prema Listi postotka oštećenja organizma - Lista II, koja je sastavni dio Uredbe o metodologijama vještačenja, za procjenu visine postotka oštećenja kod PTSP-a uzima se u obzir kontinuitet i primjerenost liječenja. Tužitelj se zbog PTSP-a liječio u diskontinuitetu, a od lipnja 2019. nema podataka da je uzimao bilo kakvu farmakoterapiju, odnosno bio uz to i na psihoterapiji.
7.7. Na temelju analize medicinske dokumentacije i ratnog puta te pregleda tužitelja mišljenja sam da kod tužitelja ne postoji oštećenje organizma od najmanje 20% zbog psihičke bolesti, bolesti kralježnice i srca, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti je neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.“
8. Na raspravi 6. prosinca 2022. tužitelj ističe da možemo „ostaviti po strani“ bolesti srca i kralježnice te predlaže da se provede vještačenje po sudskom vještaku psihijatru na okolnost koliko iznosi oštećenje organizma po osnovi psihičke bolesti kao posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu. Ističe da je na terapiji jakim lijekovima pod kojima normalno funkcioniranje nije moguće.
9. Sud je stoga izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku psihijatru prof. prim. dr. sc. N. M., u čijem nalazu i mišljenju je navedeno: „Nakon što sam analizirao svu medicinsku dokumentaciju tužitelja uloženu u spis, kao i dokumentaciju naknadno predanu na pregledu, nakon što sam imao uvid u ratni put tužitelja te osobno pregledao tužitelja utvrdio sam slijedeće: K. P., rođen …, otišao je u Domovinski rat sa 22 godine. Prema priloženoj dokumentaciji zatražio je pomoć psihijatra u Klinici dana 03.08.1992. godine, a u tom nalazu spominju se i dva pregleda iz sedmog mjeseca iste godine, koja nisu dostavljena u spis. Tada su postavljene dijagnoze sindroma iscrpljenja prilagodbenih mogućnosti i postkomocijskog sindroma. U psihologijskom testiranju ustanovljeni elementi PTSP-a. Tijekom 1992. godine liječen na Klinici za psihološku medicinu tijekom par mjeseci, psihoterapijski i farmakoterapijski. Nakon napuštanja bojišnice, što je bilo po odluci liječnika, nije se javljao psihijatru 19 godina. Tužitelj sa simptomima fobičnog anksioznog poremećaja javlja se izabranom liječniku koji ga upućuje psihijatru, ali nalazi psihijatrijskih pregleda do 28.04.2011. nisu priloženi. Godine 2009. operirao valvulu aorte, ugrađena je mehanička, dobro se osjećao, ali je nakon operacije dobio otkaz u firmi kao tehnološki višak, potom mu se javlja zabrinutost za zdravlje i za egzistenciju. U nalazu psihijatra 28.04.2011. navodi se niz egzogenih stresogenih situacija (hipertenzija, operacija aortalnog zaliska, teška bolest oca, maritalna problematika, nedavni gubitak posla). Nakon operacije srca se promijenio u smislu da je postao tjeskoban, prestrašen za budućnost djece, razdražljiv, pojačanog apetita, javljaju mu se ponovo noćne more ratnog sadržaja. Godine 2013. psihijatar postavlja i dg. Posttraumatskog stresnog poremećaja u kompletnoj kliničkoj slici, navodeći da su stresne situacije reaktivirale ratni PTSP. Biva liječen u Dnevnoj bolnici od 04.03.2013. godine te redovito ambulantno tijekom 2014. i 2015. godine. U kartonu pacijenta nakon toga do 16.10.2018. nema nikakvih podataka o psihijatrijskom liječenju, osim povremenog izdavanja recepata za Normabel (od 2 odnosno 5 mg), a koji je preporučen po potrebi.
Liječen na Klinici od 08.04.2019. do 03.05.2019. godine pod dijagnozama Traumatske promjene osobnosti F 62.0 (St. post PTSP chr. F 43.1) i Ponavljajućeg depresivnog poremećaja u komorbiditetu. Nakon navedene hospitalizacije nema podataka o daljnjem psihijatrijskom liječenju ni o rehospitalizaciji koja je predložena. Prebolio je covid, tijekom 2020. godine bio hospitaliziran i 2 tjedna na potpomognutoj ventilaciji.
9.1. Na pregledu obavljenom 02.01.2023. vještak je od tužitelja zatražio dokumentaciju koju eventualno posjeduje o liječenjima nakon one koja je dostavljena u spis, tužitelj je predao medicinsku dokumentaciju vezanu za moždani udar i srčanu bolest te naveo da ne posjeduje novu psihijatrijsku dokumentaciju, osim već dostavljene te da je i nadalje u fazi traženja psihijatra nakon što su prethodni terapeuti otišli na drugi posao.
9.2. Zaključno, razvidno je da tužitelj boluje od trajnih promjena ličnosti uzrokovanih nizom životnih stresnih situacija nepovezanih sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu te da je došlo do reaktivacije davno proživljene ratne traume, odnosno posljedičnih elemenata blagog ratnog PTSP, koji je evidentiran još davne 1992. godine, šest mjeseci po mobilizaciji. Sagledavajući posttraumatski period, od proživljene ratne traume pa do danas, tužiteljevo cjelokupno socijalno funkcioniranje, potrebu za kontinuiranim i/ili intenzivnim liječenjem, uvažavajući postojeću medicinsku dokumentaciju, razvidno je da je tužitelj obolio od blagog posttraumatskog stresnog poremećaja. Tome u prilog govore i rezultati CAPS skale (68/136), učinjene 2019. godine, izbor i doze ordinirane psihofarmakoterapije, primijenjena psihoterapija te izostanak psihijatrijskog liječenja unazad tri godine.
9.3. Odgovor na pitanje suda: Oštećenje organizma tužitelja po osnovi psihičke bolesti (posttraumatski stresni poremećaj, lakog stupnja, T 238a) kao neposredne posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske iznosi manje od 20%, trajno.“
10. Tužitelj je podneskom zaprimljenim 6. veljače 2023. istaknuo kako zahtijeva korekciju i dopunu nalaza i mišljenja vještaka psihijatra, a kako sumnja da se nedostaci vještačenja mogu otkloniti saslušanjem dr. M., moli sud da dopunu vještačenja napravi drugi vještak. Također vještaku M. i/ili podredno drugom vještaku postavlja pitanja.
11. Tužitelj je stoga rješenjem od 8. veljače 2023. pozvan uplatiti predujam za saslušanje dr. M., na što se tužitelj očitovao podneskom zaprimljenim 14. ožujka 2023. da odustaje od predloženog saslušanja vještaka psihijatra dr. M. Obrazlaže kako je dana 11. ožujka 2023. godine otpušten iz KBC Z. - kardiologije s činjenicom da za 3 tjedna ide na ugradnju defibrilatora koji bi ga trebao sačuvati od trenutne smrti u mirovanju do eventualne transplantacije srca koje radi sa svega 26% snage. Temeljem spomenute dijagnoze odnosno zdravstvenog stanja tužitelj se odriče daljnjeg postupka suđenja te je suglasan da se donese presuda i završi ovaj sudski postupak.
12. Uzimajući u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke i činjenice koje je sam utvrdio, sud nema osnove za donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari, budući da je za utvrđivanje statusa HRVI potrebno u dokaznom postupku utvrditi postojanje oštećenja organizma od najmanje 20% kao neposredne posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a što u konkretnom predmetu nije slučaj. Naime, prema svim vještačenjima provedenim u upravnom postupku i upravnom sporu proizlazi suglasan zaključak vještaka da kod tužitelja postoji posttraumatski stresni poremećaj lakog stupnja, kao neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, temeljem kojeg oštećenje organizma iznosi manje od 20%, a bolesti srca i kralježnice nisu u uzročno-posljedičnoj vezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Stoga nije ispunjen uvjet iz članka 12. stavka 1. točke c) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19, 84/21) za utvrđivanje statusa HRVI.
13. Slijedom navedenoga, prema ocjeni suda osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te je sud na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 20/10, 143/12, 152/14 i 29/17) odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
U Zagrebu 12. travnja 2023.
Sutkinja
Lidija Prica, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave ove presude