REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B

Broj: Revd 1503/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse
predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ivana
Vučemila člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice
vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Triglav osiguranja d.d., OIB 29743547503 iz Zagreba,
Heinzova 4, kojeg zastupa punomoćni Hrvoje Lui, odvjetnik u Zagrebu protiv tuženika
Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, kojeg
zastupa punomoćnica Ljiljanka Ramljak Lončarić, dipl. pravnica zaposlena kod
tuženika, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv
presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5032/2021-3
od 5. rujna 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni
broj P-696/2020 od 16. lipnja 2021., na sjednici održanoj 12. travnja 2023.,

r i j e š i o j e:

Dopušta se tužitelju revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike
Hrvatske poslovni broj Pž-5032/2021-3 od 5. rujna 2022. zbog pravnog pitanja koje
glasi:

„Da li na odgovornost lovoovlaštenika za štetu na vozilu nastalu naletom vozila
na divljač primjenjuje isključivo čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (NN broj 140/05,
75/09,153/09, 14/14, 21/16, 41/16 i 67/16, u daljnjem tekstu ZL) koji propisuje da je za
štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovaran vozač ako se utvrdi da je upravljao
vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa
na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi odnosno lovoovlaštenik
na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova
ili se na njegovu odgovornost primjenjuje i Zakon o obveznim odnosima kao lex
generalis u slučajevima u kojima je do naleta vozilom na divljač došlo uslijed
istrčavanja divljači na kolnik ceste iako u to vrijeme nije provođen lov te divljači, a vozač
vozila je upravljao vozilom sukladno odredbama propisa kojima je uređeno područje o
sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi?“

Obrazloženje

1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv
presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5032/2021-3

- 2 - Revd 1503/2023-2

od 5. rujna 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-696/2020 od 16. lipnja 2021.

1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:

1. „Da li na odgovornost lovoovlaštenika za štetu na vozilu nastalu naletom
vozila na divljač primjenjuje isključivo čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (NN broj 140/05,
75/09,153/09, 14/14, 21/16, 41/16 i 67/16, u daljnjem tekstu ZL) koji propisuje da je za
štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovaran vozač ako se utvrdi da je upravljao
vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa
na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi odnosno lovoovlaštenik
na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova
ili se na njegovu odgovornost primjenjuje i Zakon o obveznim odnosima kao lex
generalis u slučajevima u kojima je do naleta vozilom na divljač došlo uslijed
istrčavanja divljači na kolnik ceste iako u to vrijeme nije provođen lov te divljači, a vozač
vozila je upravljao vozilom sukladno odredbama propisa kojima je uređeno područje o
sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi?“

2. „Da li Zakon o lovstvu kao lex specialis isključuje odredbe čl. 1063.-1067.
Zakona o obveznim odnosima (NN broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, u
daljnjem tekstu ZOO) koje se odnose na odgovornost lovovolaštenika kao imatelja
opasne stvari (divljači) za štetu nastalu na vozilu naletom vozila na divljač?“

U odnosu na razloge važnosti poziva se na odluke Visokog trgovačkog suda
Republike hrvatske broj Pž-8571/2014 od 6. rujna 2016., Pž-7511/2016 od 9. kolovoza

2019., Pž-2303/2021 od 4. veljače 2022., Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-
173/2020 od 18. rujna 2020. i Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-830/2019 od 8.
ožujka 2021. u kojima da je izneseno drugačije pravno shvaćanje od onoga iz pobijane
odluke.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući po odredbi čl. 385. a u vezi s čl. 389.b st. 3. Zakona o parničnom
postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i
123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 20/22 - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike
Hrvatske je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu
odredbe čl. 385.a. st. 1. al. 1. ZPP-a zbog pravnog pitanja navedenog u izreci ovog
rješenja, jer je riječ o pravnom pitanju važnom za rješenje ovoga spora i za osiguranje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni o kojem postoji
različito pravno shvaćanje drugostupanjskih sudova izraženo u odlukama navedenim
u prijedlogu. Osim toga, izraženo pravno shvaćanje suprotno je pravnom shvaćanju iz
odluke istoga suda broj Pž-5681/2021-3 od 1. rujna 2022.

4. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 389. b st. 3. ZPP riješiti kao u izreci.

- 3 - Revd 1503/2023-2

5. U odnosu na drugo pitanje valja naznačiti da je zapravo sadržano u dopuštenom
pitanju. No, u odnosu na to pitanje prijedlog se smatra povučenim na temelju čl. 389.
b st. 4. ZPP-a.

Zagreb, 12. travnja 2023.

Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa

Broj zapisa: 9-3085a-25b85

Kontrolni broj: 00940-597b1-ecf35

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ĐURO SESSA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.