REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 638/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse
predsjednika vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice,
mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i Mirjane Magud
članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, Područna služba u Karlovcu, protiv
tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB
22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Ćosić, odvjetnik u Odvjetničkom
društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za
dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike
Hrvatske poslovni broj Pž-4632/2022-2 od 15. studenoga 2022., kojom je potvrđena
presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-358/2022 od 12. listopada
2022., na sjednici održanoj 12. travnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog
trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4632/2022-2 od 15. studenoga
2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-
358/2022 od 12. listopada 2022., zbog sljedećih pravnih pitanja:
„1. U kakvom su pravnom odnosu Zakon o mirovinskom osiguranju (NN
157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22)
koji je kao kasniji propis stupio na snagu 1. siječnja 2014. u odnosu na Zakon o
obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14) koji je
stupio na snagu 1. siječnja 2006., odnosno primjenjuju li se odredbe Zakona o
mirovinskom osiguranju iz članka 161. do 165., a koje odredbe uređuju naknadu
štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje?
2. Ako postoji uzročno posljedična veza između smrti osiguranika tužitelja
zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika i
priznatog prava na obiteljsku mirovinu obitelji pokojnog osiguranika, dakle ako tužitelj
isplaćuje mirovinu obitelji pokojnog osiguranika koju po redovnom tijeku stvari, da
nije bilo prometne nesreće, ne bi isplaćivao i isplatama tako priznate mirovine tužitelj
trpi štetu, zašto bi ta šteta predstavljala razliku između visine priznate mirovine i one
koja bi bila priznata kao invalidska mirovina zbog ozljede na radu?“
2. U odnosu na postavljena pitanja tužitelj, kao razloge zbog kojih pitanja smatra
važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj
primjeni, navodi da je shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci o
navedenim pitanjima različito od shvaćanja zauzetog u nizu odluka Vrhovnog suda
Republike Hrvatske (poslovni broj Rev 2038/19 od 20. srpnja 2021. i dr.) te u odluci
Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-856/2016 od 7. veljače 2017.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja nije osnovan.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom
postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,
84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) vijeće
Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu
nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj
prava kroz sudsku praksu.
6.1. U odnosu na prvo postavljeno pitanje predlagatelju valja odgovoriti da je prema
praksi ovog suda, izraženoj u većem broju odluka (Rev 2320/15-2 od 21. svibnja
2019., Revx-725/16 od 29. studenoga 2016., Rev-552/08 od 8. travnja 2010., Revx-
436/10 od 2. veljače 2011., Rev-550/10 od 9. siječnja 2013. i dr.) izraženo shvaćanje
da se u istovjetnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji ne primjenjuje zakon koji je bio na
snazi u vrijeme štetnog događaja u kojem je stradao osiguranik tužitelja, već se
primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju (isplatom
obiteljske mirovine udovici i djeci osiguranika). To zato jer isplatom predmetne
obiteljske mirovine tužitelju nastaje šteta, a ujedno između tužitelja i štetnika koji je
prouzročio ozljeđivanje osiguranika tužitelja, nastaje novi, zakonom propisani odnos
izvanugovorne odgovornosti za štetu. Stoga se osnovanost zahtjeva za naknada te
štete treba ocjenjivati primjenom zakona koji je važio u vrijeme njezinog nastanka.
Kako je o prvom postavljenom revizijskom pitanju već zauzeto shvaćanje, a pobijana
je odluka utemeljena na shvaćanju podudarnom navedenom ustaljenom shvaćanju
ovoga revizijskog suda, prvo postavljeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu čl. 382. st. 3. ZPP.
6.2. Nadalje, odgovor na drugo postavljeno pitanje sadržan je u čl. 27. st. 3. Zakona
o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09,
76/13, 152/14) koja odredba je jasna i nije ju potrebno tumačiti pa se također ne radi
o pitanju koje bi bilo važno u predmetnoj parničnoj stvari i za osiguranje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz
sudsku praksu.
7. S obzirom na navedeno, ne radi se o pitanjima koja bi omogućila Vrhovnom sudu
Republike Hrvatske da pozivom na odredbu čl. 385.a ZPP dopusti reviziju i izrazi
pravno shvaćanje o njima. Također, treba napomenuti kako ovaj sud nema
ovlaštenje kreirati pitanje u korist jedne od parničnih strana (podnositelja prijedloga),
a na štetu druge strane.
8. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za
postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je na
temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 12. travnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
Kontrolni broj: 0eb03-f14ec-1697e
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ĐURO SESSA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
