Poslovni broj Gž- 101/2023-2

                                                                                                                          

 

 

                  

         Republika Hrvatska

  Županijski sud u Dubrovniku

               Dubrovnik

                                                                                                              Poslovni broj: Gž-101/2023-2

                                                                                                                                

 

             

U   I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

                            Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Srđana Kuzmanića kao predsjednika vijeća, Noemi Butorac kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Marije Vetme, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A K iz Z, OIB: …, kojega zastupa punomoćnik D T, odvjetnik u Z, protiv tuženika Z P iz Z, OIB:…, kojega zastupa punomoćnik E V, odvjetnik u Z, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn- 3721/2016-59 od 6. lipnja 2022. u sjednici održanoj 12. travnja 2023.

 

p r e s u d i o     j e

 

I. Tužiteljeva žalba djelomično se uvažuje, a djelomično odbija kao neosnovana, dok se tuženikova žalba odbija kao neosnovana te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn- 3721/2016-59 od 6. lipnja 2022.

 

a) preinačuje

 

- u dijelu točke II. izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev u svoti od 6.500,00 kn sa zateznima kamatama koje na taj iznos teku od 7. prosinca 2016. do dana plaćanja, tako da u tom dijelu točka II. izreke glasi:

 

"Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju( pored dosuđenog iznosa od 4.500,00 kn/597,25 eura) neimovinsku štetu u iznosu od 862,70 eura/6.500,00 kn[1] sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 7. prosinca 2016. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2023. do dana plaćanja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena  plaćanja."

- u dijelu točke I. izreke kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka tako da u tom dijelu točka I. izreke glasi:

 

" Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u svoti od 848,10 eura/6.390,00 kn 1 sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 6. lipnja 2022. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2023. do dana plaćanja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena  plaćanja."

 

b) potvrđuje:

 

- u preostalom dijelu točke I. i točke II. izreke.

 

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove drugostupanjskog postupka u svoti od 33,84 eura/255,00 kn 1

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom doslovce je suđeno:

 

" I. Nalaže se tuženiku Z P da tužitelju A K plati iznos od 4.500,00 kn sa zateznom kamatom od 7. prosinca 2016. do isplate te da mu nadoknadi parnični trošak u iznosu od 3.917,50 kn zajedno sa zateznom kamatom od 6. lipnja 2022. do isplate, sve kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja za isplatu daljnjih 25.500,00 kn zajedno sa zatraženom zateznom kamatom."

 

3. Protiv točke II. izreke, (kojom je odbijen zahtjev za naknadu dijela neimovinske štete sa zateznim kamatama) i odluke o troškovima postupka (dijela točke I. izreke prvostupanjske presude) pravodobnu i dopuštenu žalbu izjavio je tužitelj zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 2. i 3. Zakona o parničnom postupku  (“Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu preinačiti presudu u pobijanom dijelu i tužbeni zahtjev prihvatiti u cijelosti ili presudu u pobijanom dijelu ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti

____________________

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

 

 

prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje .

 

4. Tuženik je pravodobno izjavio žalbu protiv točke I. izreke prvostupanjske presude kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju štetu u svoti od 4.500,00 kn sa zateznim kamatama i odluke o troškovima postupka, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. ZPP, s prijedlogom prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu preinačiti prvostupanjsku presudu i  tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

 

5. Na žalbe nije odgovoreno.

 

6. Tužiteljeva žalba djelomično je osnovana, a tuženikova žalba  nije osnovana.

 

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljev odštetni zahtjev koji proizlazi iz štetnih događaja koji su se dogodili između stranaka u periodu od prosinca 2013. do ožujka 2015. Tuženik je 9. prosinca 2013. oko 9,30 sati u O ulici kod kbr. u Z, prišao tužitelju i  udario ga glavom u njegovu glavu te je također 12. ožujka 2015. oko 13,20 sati u O kod kbr.  u Z, pljunuo tužitelja po licu i vratu zbog čega je pravomoćno osuđen presudom Prekršajnog suda u Zagrebu zbog počinjenog prekršaja remećenja javnog reda i mira.

 

8. Iz tužbenih navoda i tužiteljevog stranačkog iskaza u bitnom proizlazi da se parnične stranke poznaju od 2008. te da su između njih odnosi poremećeni od 2011. od kada tuženik sam ili posredstvom drugih osoba vrijeđa tužitelja te mu upućuje verbalne prijetnje. Tužitelj tvrdi da se boji i da živi u strahu da će ga tuženik napasti, pogotovo radi činjenice što je tuženik policijski službenik. Radi dva događaja opisana pod točkom 7. ove drugostupanjske presude, tuženik je prekršajno osuđen. Ti događaji su se dogodili na javnom mjestu pred ljudima zbog čega se kako to tužitelj navodi isti osjećao poniženo i neugodno.

 

9. Prvostupanjski je sud djelomično prihvatio tužbeni zahtjev cijeneći isključivo događaj od 9. prosinca 2013. za koji tužitelj posjeduje medicinsku dokumentaciju i na osnovi koje je provedeno sudsko medicinsko i neurološko vještačenje, a uzimajući u obzir konačno postavljeni tužbeni zahtjevu u kojemu tužitelj kao kvalifikatorne okolnosti navodi fizičke boli, strah i duševne boli zbog smanjene životne i radne sposobnosti dok prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom kao kvalifikatorne okolnosti navodi fizičke bolove, strah i duševne boli.

 

10. Naime, prvostupanjski sud utvrdio je tužitelju iznos novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 4.500,00 kuna i to po kriteriju pretrpljenih bolova i pretrpljenog straha, smatrajući da je isti iznos razmjeran težini i posljedicama povrede, zaključivši da tužitelju ne pripada preostali zatraženi iznos naknade neimovinske štete jer je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom naveo kao kvalifikatorne okolnosti duševne boli zbog smanjene životne i radne sposobnosti a koje nisu utvrđene vještačenjem.

11. Zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nema pravo na zatraženu naknadu neimovinske štete zbog kvalifikatornih okolnosti navedenih u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu ne može se prihvatiti

 

12. Iz činjeničnih navoda proizlazi:

 

- da tužitelj opisuje strah u kojemu se nalazi i koji je prisutan kod tužitelja zbog tuženikovog ponašanja koje traje duži vremenski period;

- da je tuženik fizički napao i ponizio tužitelja više puta na javnom mjestu;

- da je tuženik policijski službenik, te da svoj položaj može zloupotrijebiti radi pronalaženja tuženika kao i u situacijama kada je potrebna policijska intervencija radi sukoba među strankama;

- da je za dva događaja zbog napada na tužitelja tuženik prekršajno osuđen;

- da se tuženik zbog događaja od 9. prosinca 2013. I 12. ožujka 2015. osjećao poniženo s obzirom da su se događaji dogodili na javnom mjestu;

- da je tužitelj uzimao tablete za smirenje te odlazio k psihijatru;

- da zbog tuženikovog ponašanja tužitelj živi u stalno strahu zbog bojazni da će ga tuženik ponovno napasti.

 

13. Zbog svega navedenog tužitelj smatra da mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz članka 19. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 45/21 - dalje: ZOO), a čime mu je nastala neimovinska šteta te da sve okolnosti opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu iz članka 1100. stavka 1. ZOO.

 

14. Iz iskaza svjedoka S K, (list spisa 61) proizlazi da je u ožujku 2015 vidio kada su se tužitelj i tuženik susreli u O kada je tuženik pljunuo tužitelja u lice i ošamario te se nakon toga udaljio.

15. Prema stavu ovoga suda neimovinska šteta je po osnovi povrede prava osobnosti jedinstvena šteta, a pojedine manifestacije te štete su tek kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane naknade za razliku od novčane naknade imovinske štete koja je egzaktna kategorija i koja predstavlja ekvivalent pretrpljene štete. Kod neimovinske štete radi se o povredi dobara i interesa koje se ne mogu procijeniti u novcu, odnosno ne može im se odrediti cijena. U tom kontekstu kod određivanja naknade neimovinske štete sud nema neki egzaktni, precizni, materijalni, vrijednosni kriterij po kojem bi se moglo odrediti visinu te naknade, nego odluku o tome sud mora donijeti na temelju svih okolnosti konkretnog slučaja, vodeći pri tom računa o tome da naknada treba biti pravična, dakle, da treba predstavljati adekvatan odgovor za učinjenu povredu.

 

16. Novčana naknada za neimovinsku štetu osim funkcije novčane satisfakcije koja se daje oštećeniku kao subjektivno zadovoljenje s ciljem da mu se omogući pribavljanje određenih životnih zadovoljstava, kako bi se time ublažile posljedice štetnog događaja, odnosno što prije uspostavila njegova narušena duševna ravnoteža, ima kompenzacijsku funkciju, tj. funkciju popravljanja prouzročene neimovinske štete kao i funkciju odvraćanja štetnika od počinjenja takvih povreda.

17. Pojam pravične novčane naknade iz članka 1100. ZOO-a je pravni standard. Zato ocjena suda u pogledu visine pravične novčane naknade neimovinske štete znači primjenu materijalnog prava. Kod pravnih standarda u pravnoj normi nije definiran određeni pojam s potpunim sadržajem, nego je određen samo okvir pojma, a podrobnija odluka o sadržaju pojma je prepuštena sudu. Sudu je dana ovlast da ocijeni pravni standard "pravične naknade" i obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja odredi odgovarajuću visinu novčane naknade za određeni životni događaj.

 

18. Međutim, ovlaštenje za primjenu pravnog standarda ne znači arbitrarno postupanje suda, jer sud u primjeni pravnog standarda radi izbjegavanja nejednakosti kod odlučivanja o naknadi neimovinske štete uvijek mora voditi računa i o objektivnim mjerilima - orijentacijskim kriterijima prihvaćenim u sudskoj praksi za utvrđivanje visine neimovinske štete. Ovlaštenje na primjenu pravnog standarda obuhvaća u sebi i ovlaštenje na uporabu slobodne ocjene kao kriterija materijalnog prava, u kojem slučaju je slobodna ocjena u funkciji instrumentaliziranja pravnih standarda kojim su propisani kriteriji za odmjeravanje naknade, odnosno kvantifikaciju pravične novčane naknade.

 

19. Imajući u vidu sve navedeno, a posebno način na koji se štetni događaj od 12. ožujka 2015. dogodio (tuženik je prišao tuženiku na javnom mjestu i bez bilo kakve najave i razloga ga pljunuo i udario rukom po licu), činjenicu da je tuženik zbog ovog događaja prekršajno kažnjen zbog remećenja javnog reda i mira i da je u prekršajnom postupku kažnjen novčanom kaznom, a uzimajući u obzir strah koji je konstantno prisutan kod tužitelja radi susreta s tuženikom te poniženje koje je tužitelj zbog događaja od 12. ožujka 2015 osjećao, ovaj sud ocjenjuje da takva cjelokupna situacija opravdava dosuđene daljnje novčane naknade za ovaj vid štete.

 

20. Člankom 35. Ustava RH jamči se zaštita privatnog života i dostojanstvo, kao temeljnih ljudskih prava, ukazuje se na važnost zaštite tjelesnog i moralnog integriteta neke osobe od čina nasilja. Dostojanstvo, čast i ugled predstavljaju neimovinska dobra imanentna svakoj osobi. U napadu na tužitelja tuženik je tužitelja, želio omalovažiti i poniziti. Taj napad manifestirao se u tužiteljevoj duševnoj sferi i uzrokovao je sigurno duševni nemir kojeg tužitelj navodi, a što se ne utvrđuje (samo) medicinskom dokumentacijom (kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud) već i svim drugim dokaznim sredstvima, pa tako i saslušanjem tužitelja kao parnične stranke, a koje navode je potvrdio i saslušani svjedok Stipan Klarić.
 

21. Imajući u vidu sve okolnosti oba štetna događaja, navedene Orijentacijske kriterije, te intenzitet i trajanje kako straha utvrđenog u nalazu i mišljeni vještaka za događaj od 9. prosinca 2013. kada je tuženik prišao tužitelju te ga udario glavom u njegovu glavu tako i konstantni strah koji tužitelj osjeća zbog novog susreta s tuženikom te poniženje koje je tužitelj zbog događaja od 12. ožujka 2015. osjećao, ovaj sud ocjenjuje da takva cjelokupna situacija opravdava dosuđene daljnje novčane naknade za ovaj vid štete (povredu prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje i dostojanstvo) u svoti od 862,70 eura/6.500,00 kn pored dosuđenog iznosa od 4.500,00 kn/597,25 eura, što ukupno iznosi 1.459,95 eura/11.000,00 kn.

22. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 166. stavka 2. u vezi s člankom 154. stavkom 2. ZPP-a, te na odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine broj“ : 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22- dalje: Tarifa) u vrijeme poduzimanja svake pojedine parnične radnje.

 

23. Tužitelju pripadaju troškovi prvostupanjskog postupka u svoti od 848,10 eura/6.390,00 kn.

 

23.1. Trošak se sastoji od troškova nagrade odvjetniku prema Tarifi i to za: sastav  tužbe iznos od 1.000,00 kn, zastupanja na šest ročišta na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari iznos od po 1.000,00 kn (6 x 1000,00 kn = 6.000,00 kn), sastav dva obrazložena podneska iznos od po 1.000,00 kn (2 x 1.000,00 kn = 2.000,00) uvećano za pripadajući PDV od 25% u svoti od 2.250,00 kn, sudske pristojbe na presudu u iznosu od 200,00 kn iznosi ukupno 11.450,00 kn.

 

23.2. Tužitelj je uspio u sporu (kvantitativno) u postotku od 36,6%, (11,000,00 kn od 30.000,00 kn), dok je u pogledu osnove tužitelj uspio u cijelosti,  pa je ukupni uspjeh tužitelja u sporu 68,3% (100% + 36,6% =136,6% dijeljeno 2 = 68,3%), a tuženikov 31,7 %. Kad se od one stranke koja je u većoj mjeri uspjela, u konkretnom slučaju tužitelja, oduzme postotak tuženikovog uspjeha, kao stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, razlika iznosi 36,6% (68,3% - 31,7%=36,6%).Tako je uspjeh tužitelja odmjeren u postotku od 36,6% pa mu pripadaju troškovi postupka u svoti od 4.190,00 kn (36,6% od 11.450,00 kn) sve uvećano za troškove vještačenja u svoti od 2.200,00 kn iznosi ukupno 6.390,00 kn/848,10 eura.

 

24. Tužitelju pripadaju i troškovi drugostupanjskog postupka u svoti od 33,84 eura/255,00 kn.

 

24.1. Trošak se sastoji od zatraženih troškova nagrade odvjetniku za sastav  žalbe u svoti od 1.000,00 kn.

 

24.2. Međutim kako je tužitelj u žalbenom postupku uspio sa 25,5% (6.500,00 kn od 25.500,00 kn) pripadaju mu troškovi drugostupanjskog postupka u svoti od 255,00 kn/33,84 eura.

 

25. Zbog navedenog odlučeno je kao u izreci i to pod točkom I. a) temeljem odredbe iz članka 373. točke 3. i 166. stavak 2 ZPP-a, pod točkom I. b) temeljem odredbe iz članka 368. stavka 1. ZPP-a i pod točkom II. temeljem odredbe iz članka 166. stavak 1. u vezi sa člankom 154. stavkom 1. ZPP-a.

 

Dubrovnik,  12. travnja 2023.

                                                                                                                              Predsjednik vijeća

 

                  Srđan Kuzmanić v.r.