Poslovni broj 8. P-323/2020-73

 

 

 

            REPUBLIKA HRVATSKA

      OPĆINSKI SUD U SESVETAMA             

         Industrijska cesta 15, Sesvete                           

 

Poslovni broj 8. P-323/2020-73

 

                                                       

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

             

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužitelja S.M. iz Z., OIB: ...zastupan po punomoćniku Z. Š., odvjetniku iz Z., protiv I-tuženika B. V.iz Z.B., OIB: ...i II-tuženice Z.G.V. iz Z., .OIB,..., oboje zastupani po punomoćniku V.A. , odvjetniku iz Z.radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika 1. ožujka 2023., 6. travnja 2023.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

I.              Utvrđuje se da su nekretnine kč.br. ..oranica Prkanj, površine 720 m2, upisana u zk.ul. ...k.o. ...i 5/30 dijela kč.br. ... oranica Prkanj, površine 305 m2,  upisane u zk.ul. ... k.o...., koje se vode u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u N.Z.bračna stečevina I. i II tuženika svakog u ½ dijela.

 

II.              Utvrđuje se da je I-tuženik suvlasnik nekretnina k.č.br...., Oranica Prkanj, površine 720 m2, upisane u zk.ul. ...k.o. .....i 5/30 dijela kč.br. ...oranica Prkanj, površine 305 m2,  upisane u zk.ul. 1... k.o...., koje se vode u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda uN.Z., u ½ dijela

 

III.              Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

              "2…II-tužena je dužna priznati i trpjeti upis prava vlasništva I-tuženika u ½ dijela na nekretninama iz ove točke presude jer će u protivnom to priznanje zamijeniti ova presuda, a sve u roku od 15 dana.

              3. Nalaže se II-tuženoj da u odnosu na nekretnine iz točke 2. ove presude izda I-tuženiku tabularnu ispravu podobnu za upis uknjižbe prava suvlasništva I-tuženika u ½ dijela u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima jer će u protivnom tu ispravu zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana."

 

IV.              Nalaže se I. tuženiku i II.tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od .227,52 Eur / 46.921,25 kn sa zateznim kamatama tekućim od.... pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je E.banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Tužitelji u tužbi podnesenoj ovom sudu...., preinačene u podnesku od.... tvrdi kako je s društvom S..o.o..... zaključio Ugovor o kupoprodaji kojim se društvo S. d.o.o. obvezalo isplatiti tužitelju iznos od 19.000,00 Eur plativo u kunskoj protuvrijednosti po prodajnom tečaju Z. b. d.d. Z. na dan plaćanja, a jamac za ispunjenje obveze u predmetnom ugovoru je bio I- tuženik. Predmetni ugovor je solemniziran po javnom bilježniku I.M. iz Z. studenog ... pod brojem ... Navodi da je radi naplate dospjelog potraživanja pokrenuo ovršni postupak u kojem je Općinski sud u N.Z.u predmetu posl. br. ... utvrdio da naplata potraživanja nije moguća jer je račun B. V.i račun njegove tvrtke S. d.o.o. trajno blokiran. Zato tvrdi da ima pravni interes za utvrđenje da nekretnine k.č.br. .. i... u 5/30 dijela, obje k.o. ...predstavljaju bračnu stečevinu stranaka B.V. i Z.G. V.te da je u braku prvo tuženik B. V.stekao ½ nekretnine k.č.br. ... i ½  suvlasničkog dijela od 5/30 k.č.br. ... Navodi kako iz presude Općinskog suda u N.Z.posl. br. ... od... . nije dovedeno u pitanje postojanje ovršne isprave – Ugovora o kupoprodaji pokretnina od... . i obveze isplate po istom Ugovoru u visini od 19.000,00 Eur u odnosu na ugovorne strane tj. kupce iz tog Ugovora. Na temelju te isprave određena je ovrha pod posl. br. ...u predmetu Općinskog građanskog suda u Z. te je iz tog postupka ovdje I-tuženik upućen na pokretanje parnice protiv tužitelja radi utvrđenja nedopustivosti ovrhe, a koji je parnični postupak rezultirao donošenjem pravomoćne presude posl. br. .Tužitelj stoga želi naplatiti svoje dospjelo i utvrđeno potraživanje od I-tuženika iz njegove imovine, odnosno iz ½ dijela nekretnina opisanih u tužbi

2.              Tuženici u odgovoru na tužbu osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, ne spore postojanje solemiziranog Ugovora o kupoprodaji od., no ističu da tužitelj nema pravni interes za podnošenje ove tužbe budući da je radi potraživanja po ugovoru u tijeku ovršni postupak ... u kojem rješenje o ovrsi nije postalo pravomoćno. Osim toga tvrde da tužitelj nema pravni interes za podnošenje tužbe za utvrđenje da imovina predstavlja bračnu stečevinu jer bi to bilo suprotno odredbama Obiteljskog zakona, a također tvrdi da nekretnina predstavlja vlastitu imovinu drugo tužene koju je stekla darovanjem od majke, navodi da je novac za kupnju nekretnine majka II-tužene dala II-tuženoj na ime njenog nasljednog dijela, te ista nije bračna tečevina. Također, ističe da je II-tužena stekla nekretninu prije zaključenja pravnog posla između tužitelja i prvo tuženika kao i da obveza prvo tuženika ne predstavlja solidarnu obvezu i za drugo tuženu te stoga predlaže sudu odbaciti tužbu, a podredno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz nakandu troškova postupka.

3.              Rješenjem Općinskog građanskog suda u Z., Stalna služba u S. posl. br. ...od... odbačena je tužba u ovoj pravnoj stvari dok je rješenjem Županijskog suda u S. posl. br...od....  ukinuto rješenje Općinskog građanskog suda u Z. posl. br. ...od.... te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Iz obrazloženja drugostupanjske odluke proizlazi kako bi se u ovom konkretnom slučaju iz sadržaja tužbe, odnosno činjeničnog opisa tužbe dalo bi se zaključiti da tužitelj u biti postavlja tužbeni zahtjev kako bi dobio ispravu iz članka 82. stavak 2. Ovršnog zakona ( dalje: OZ-"Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), pa je tužbeni zahtjev trebati biti tako postavljen. Ako zaista tužitelj smatra i u tužbi želi naplatiti svoju tražbinu i od tužene 2., dakle na njenom dijelu, onda treba postaviti tako zahtjev, time da bi u takom slučaju prvostupanjski sud tužbu u tom dijelu zahtjeva trebao odbaciti zbog litispedencije, odnosno odbaciti zbog vođenja postupka u predmetu pod brojem ...S obzirom da za sada nije jasno je li tužitelj učinio vjerojatnim svoju tražbinu, to je valjalo na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a ukinuti predmetno rješenje.

 

4.              Zbog promjene raspravnog suca glavna rasprava je počela iznova te su na ročištu održanom.... stranke iskazale da su suglasne da se provedeni dokazi ponovno ne provode već da se obnove čitanjem zapisnika o njihovom provođenju, pa je na temelju čl. 315. st. 3. ZPP-a sud rješenjem odredio da se svi provedeni dokazi neće ponovno provoditi već će se obnoviti čitanjem zapisnika o njihovom provođenju.

3.              U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presliku rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Z. posl. br. ...od... . (list 5-7 spisa), zk izvadak (list 8-10 spisa), presliku potvrde agencijeo redoslijedu osnove za plaćanje ... od... . (list 11 spisa), pročitan je iskaz svjedokinje S.G. V.(list 77 i 78 spisa), tužitelja S. M.(list 78 i 79 spisa), I-tuženika B.V. (list 78 spisa), II-tužene Z.G. V. (list 78 i 79 spisa), te su stranke u postupku iznova saslušane na ročištima održanim... . i... .(list 192-195 spisa), izvršen je uvid u spise Općinskog suda u N. Z. posl. br.... , spis Općinskog građanskog suda u Z. posl. br. ... te spis Općinskog građanskog suda u Z. posl. br. ...

4.              Sud je primjenom odredbe čl. 220. st. 2. ZPP-a kojom je propisano da sud odlučuje koje će od dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, odbio ostale dokazne prijedloge stranaka i to stoga što je sud utvrdio, a imajući u vidu i načelo ekonomičnosti postupka propisano odredbom čl. 10. st. 1. ZPP-a  kako je moguće utvrditi odlučne činjenice za rješenje konkretnog spora provođenjem dokaza uvidom u dokumentaciju u spisu te saslušanjem svjedoka i stranaka u postupku.

5.              Tuženici su postupku odustali od dokaznog prijedloga za saslušanjem svjedokinje K. G. iz razloga što je svjedok teško bolesna osoba (list 74 spisa).

6.              Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19. - dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7.              Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja kao vjerovnika I. tuženika za utvrđenjem da je I. tuženik vlasnik nekretnine kč.br. ... oranica Prkanj, površine 720 m2, upisana u zk.ul. ... k.o. ... i 5/30 dijela kč.br. ... oranica Prkanj, površine 305 m2,  upisane u zk.ul. ... k.o. ... , koje se vode u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u N.Z. u ½ dijela te za uknjižbom prava vlasništva u ½ dijela nekretnine na ime I. tuženika, a za koju nekretninu tužitelj tvrdi da predstavlja bračnu stečevinu I. i II. tuženika odnosno da nije vlastita imovina II. tuženice.

8.              Iz činjeničnog opisa tužbe zaključuje se kako tužitelj postavlja zahtjev za ishođenjem isprave iz članka 82. stavak 2. Ovršnog zakona ( dalje: OZ-"Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17) kako bi mogao provesti ovrhu na nekretnini dužnika. Naime, odredbom čl. 82. st. 1. i st. 2. OZ-a propisano je (1) kako je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika. (2) ako je pravo na nekretnini iz stavka 1. ovoga članka upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, prijedlogu se može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava. (3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sud će po službenoj dužnosti naložiti u zemljišnoj knjizi upis prava vlasništva ovršenika. Dakle, u smislu navedene odredbe, ovršni sud će o pravu vlasništva ovršenika i predloženoj ovrsi odlučiti istodobno, i pokaže li se da je udovoljeno traženim pretpostavkama (ovršni sud je dužan ispitati jesu li se stekle pretpostavke za uknjižbu (predbilježbu) prava vlasništva propisane odredbom čl. 45. ZZK-a koje se tiču knjižnog prednika te čl. 48. i 49. ZZK-a koje se odnose na isprave), rješenjem o ovrsi će odrediti konstitutivni upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu i zabilježbu ovrhe na nekretnini.

9.              Valja navesti i da je tužitelj podnio tužbu na utvrđenje u smislu čl.187. st.1. ZPP-a, a takva tužba se sukladno st. 2. istog članka može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili prava ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe. Odredbom stavka 3. čl.187. ZPP-a određeno je da ako odluka u sporu ovisio tome postoji li ili ne postoji kakav pravni odnos koji je prije ili tijekom parnice postao sporan, tužitelj može istaknuti i tužbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica teče nadležan za takav zahtjev.

10.              Među strankama je nesporno da su.... tužitelj kao prodavatelj, trgovačko društvo S. d.o.o. te B. V. kao kupci ugovorili prodaju pokretnina uz ugovorenu prodajnu cijenu od 19.000 EUR u kunskoj protuvrijednosti, a koji je ugovor solemiziran kod javnog bilježnika 18.11.2010. pa kao privatna, solemizirana isprava ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta. 

11.              Kao nespornu činjenicu sud je utvrdio da je Trgovački sud u Z. brisao subjekt (pod nazivom S. d.o.o. za građenje u stečaju) dana ... rješenjem ... pa prema tome ovrha u odnosu na nepostojeću pravnu osobu nije provediva.

12.              Iz zemljišnoknjižnih izvadaka utvrđeno je da je II-tužena uknjižena kao vlasnica k.č.br. ... i suvlasnica u 5/30 (1/6) dijela k.č.br.... , obje nekretnine u k.o. ...

13.              Uvidom u presliku spisa Općinskog građanskog suda u Z. posl. br. ...utvrđeno je kako je... . II-tužena podnijela Općinskom građanskom sudu u Z., Zemljišnoknjižnom odjelu, prijedlog za upis prava vlasništva na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine od., Aneksa Ugovoru o kupoprodaji nekretnine te Aneksa 1 Ugovoru o kupoprodaji nekretnine, odnosno da se z.k. ulošku br...., k.o. ... izvrši upis prava vlasništva. Utvrđeno je kako prijedlogu za uknjižbu ne prileži Ugovor o kupoprodaji nekretnina od.... i Aneks ugovora I već samo Aneks Ugovora o kupoprodaji nekretnine od... iako se u prijedlogu navodi da se predaju sve isprave. Iz Aneksa Ugovora o kupoprodaji nekretnine od...., ovjerenog od javnog bilježnika V.Z.iz Z. pod posl. br.., proizlazi kako se istim potvrđuje da je između A. K. kao prodavatelja i Z. G. V. kao kupca sklopljen Ugovor i ovjeren kod Javnog bilježnika D. A. iz Z. pod posl. br. ...te da kupac kupuje, a prodavatelj prodaje poljoprivredno zemljište od 720 m2, dio z.k.č...., k.o.... , k.č.br. ... broj zk uloška ... te se istim ispravlja prezime kupca koje je u Ugovoru krivo upisano.

14.              Rješenjem Općinskog građanskog suda u Z. posl. br. ...od...., a temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine od ...i aneksa I ugovora o kupoprodaji nekretnine od.... dopušta se u zemljišnoknjižnom ulošku broj ... k.o. ... na nekretninama A. K. iz Z.koja se između ostalog sastoji od  zk.č.br., oranica, Prkanj, površine 720 m2, besteretan otpis zk.č.br. ...oranica, Prkanj, površine 720 m2 iz zk.ul. ...k.o. ... i prijenosu u novi zk.ul. 1...iste k.o. uz uknjižbu prava vlasništva u korist II-.tužene, odnosno u zemljišnoknjižnom ulošku broj ... k.o. ... uknjižba prava vlasništva na nekretnini A.K. iz Z., koja se sastoji od 4/6 dijela zkčbr. ... oranica, Prkanj, površine 305 m2 za korist II-tužene.

15.              Uvidom u spis Općinskog građanskog suda u Z... posl. br. ... utvrđeno je da je kod toga suda isti tužitelj... . podnio tužbu protiv Z.G.V. radi isplate 19.000 EUR te je rješenjem suda od... . određen prekid postupka u toj pravnoj stvari do donošenja odluke N. Z. br. ... ili do drugačije odluke suda. U tužbi se tvrdi da je S. d.o.o. zaključio ugovor o Z.G.V. preuzela je obvezu podmirenja duga do ...

16.              Uvidom u Izjavu na listu 111 spisa od.... potpisanu od strane I i II- tuženika, utvrđeno je kako su I. i II. tuženici izjavili da će cjelokupno dugovanje koje duguju S.M. za S. M.u dugovanje koje imaju za strojeve po Ugovoru od.... platiti do ...

17.              Među strankama nije sporno da je kod Općinskog građanskog suda u Z. na prijedlog ovdje tužitelja kao ovrhovoditelja pod poslovnim brojem .pokrenut ovršni postupak protiv društva S. d.o.o. i ovdje I-tuženika B.V.kao ovršenika na temelju ovršne isprave - Ugovora o kupoprodaji pokretnina zaključenog između stranaka.... radi isplate iznosa od 19.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju Z. banke na dan plaćanja sa pripadajućim kamatama od ... do isplate te troškova ovrhe. Nije sporno da su rješenjem Općinskog suda u N.Z. , poslovni broj  ...(ranije...),  ovršenici u navedenom ovršnom postupku upućeni pokrenuti parnicu protiv ovdje tužitelja kao ovrhovoditelja i to iz razloga predviđenog čl. 50. st. 1. t. 9.  Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17; dalje OZ), budući tvrde da ovrhovoditelj nije u obzir uzeo njihove uplate u svrhu namirenja tražbine radi koje se vodi ovršni postupak.

18.              Pravomoćnom presudom Općinskog suda u N.Z. posl. br. ...od ... u pravnoj stvari I-tužitelja S... d.o.o. i II-tužitelja B. V.protiv tuženika.M., ovdje tužitelja, a radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, u točki I. izreke utvrđeno je da je ovrha pokrenuta pred Općinskim građanskim sudom u Z.pod brojem ...od...., radi naplate novčane tražbine nedopuštena za iznos od 5.721,71 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju Z.banke d.d. na dan plaćanja dok je u točki II. izreke odbijen II-tužitelj sa tužbenim zahtjevom da se utvrdi da bi ovrha pokrenuta pred Općinskim građanskim sudom u Z.u, pod brojem ...od.... godine bila nedopuštena preko iznosa iz točke I. izreke.             

19.              U obrazloženju navedene pravomoćne presude je navedeno "Iz ugovora o kupoprodaji pokretnina koji je među strankama sklopljen.... i koji je potvrđen od strane javnog bilježnika utvrđuje sud da su tamo tužitelji kupili od tamo tuženika kao prodavatelja jednu veliku i jednu malu frezu talijanske proizvodnje i jedan rubni automat talijanske proizvodnje koje pokretnine su predane u posjed kupcima na dan sklapanja ugovora a kupoprodajna cijena je ugovorena u iznosu od 19.000,00 EUR plativa u 12 jednakih mjesečnih obroka čemu prva rata dospijeva...., a svi slijedeći obroci dospijevaju sa svakim prvim danom u mjesecu do potpunog namirenja kupoprodajne cijene, s tim da u slučaju da kupci ne podmire dva dospjela obroka kupoprodajne cijene, tada cijeli iznos kupoprodajne cijene dospijeva na naplatu. Iz citiranog ugovora također proizlazi da tužitelji kao kupci solidarno odgovaraju tuženiku kao prodavatelju za isplatu kupoprodajne cijene što tužitelji niti ne osporavaju već tvrde da su s osnova predmetnog kupoprodajnog ugovora platili iznos od 44.000,00 kn, te daljnji iznos od 20.000,00 kn. Nasuprot tome tuženik tvrdi da se navedene uplate ne odnose na kupoprodajnu cijenu iz kupoprodajnog ugovora već na zakupninu iz ugovora o zakupu poslovnih prostora također zaključenog među strankama... Iz iskaza drugotužitelja proizlazi da su stranke.... sklopile i ugovor o zakupu poslovnih prostora na adresiH.B., budući su bile u poslovnoj suradnji, te da su vršili plaćanja po tom ugovoru, a proizlazi da su uplate vršene po oba ugovora i putem računa, ali i gotovinske uplate i tuženiku i njegovom sinu, ali i na račune drugih firmi. Uvidom u potvrdu o uplati od.... sud utvrđuje da je iznos od 44.000,00 kn plaćen po ugovoru br...., a što je upravo Ugovor o kupoprodaji pokretnina od....  Iz potvrde Z. banke d.d. od.... proizlazi da je iznos od 20.000,00 kn plaćen po ugovoru, s tim da iz potvrde od.... proizlazi da je isti iznos, plaćen za najam poslovnih prostorija na lokaciji .....,S.M.. Analizom iskaza  drugotužitelja sud utvrđuje da je isti osobno sastavljao potvrdu od.... i nadopisao iznos od 44.000,00 kn, te da ne osporava taj sadržaj, a upravo iz te potvrde proizlazi da je dana.... uplaćen za najam iznos od 44.000,00 kn na račun R.M.. Navedene isprave je sud cijenio kao vjerodostojne, a iz istih zaključuje da je iznos od 20.000,00 kn uplaćen od strane tužitelja temeljem obveza iz ugovora o zakupu od...., dok je iznos od 44.000,00 kn  plaćen dana s osnova ugovora o kupoprodaji pokretnina od... ., na što ukazuje i broj ovjere ugovora. Pri tome sud ne vjeruje iskazu tuženika u dijelu kada tvrdi da s osnova ugovora o kupoprodaji pokretnina od... . nije plaćeno ništa, budući da iz dokumentacije proizlazi da je plaćen upravo iznos od 44.000,00 kn. Isto tako sud smatra da  drugotužitelj nije dokazao niti svojim iskazom niti iskazom svjedokinje Z.G.V. da je podmirio cjelokupni iznos radi kojeg se vodi ovrha budući da sama svjedokinja tvrdi da je S. d.o.o. isplatio cjelokupni iznos s tog osnova, dok u nastavku iskaza navodi da nije osobno sudjelovala u plaćanju, već da je jednom prilikom bila zamoljena odnijeti uplatu s osnova ugovora o kupoprodaji nekretnina, kao i da je s tom osnova plaćeno preko 30.000,00 kn. Upravo iz njenog iskaza ne proizlazi da bi cjelokupno dugovanje radi kojeg se vodi ovrha bilo podmireno. Na temelju ovih činjeničnih utvrđenja zaključak je suda prvog stupnja da je tražbina tuženika u pogledu koje se vodi ovrha prestala ispunjenjem za iznos od 44.000,00 kn, što preračunato u EUR na dan plaćanja prema prodajnom tečaju Z. banke d.d., a sukladno odredbama iz ovršne isprave (čl. 2. ugovora), iznosi 5.721,71 EUR te stoga odlučuje kao u točki I. izreke. Smatra da tužitelji nisu dokazali da bi ovrha bila nedopuštena i u preostalom iznosu, te u tom dijelu odbija zahtjev drugotužitelja te odlučuje kao pod točkom II. izreke."

20.              Presudom Županijskog suda u R.i posl. br. ...od.... potvrđena je presuda Općinskog suda u N.Z.posl. br. ...od...., ispravljena rješenjem suda prvog stupnja posl. br. ...od .... u točkama I., II., IV. i V. izreke dok je ista djelomično preinačena u dijelu odluke o parničnom trošku.

21.              Slijedom navedenog, otklonjen je u cijelosti prigovor tuženika o nedostatku pravnog interesa tužitelja za podnošenje konkretne tužbe obzirom na to da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u N.Z. posl. br. ... od... . utvrđena osnovanost potraživanja tužitelja kao vjerovnika temeljem ovršne isprave – Ugovora o kupoprodaji pokretnina od.... i to iznosa od 13.278,29 Eur u odnosu na kupce iz tog Ugovora, odnosno ovdje I-tuženika te stoga tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje prava vlasništva I-tuženika sporne nekretnine u 1/2 dijela, a radi ishođenja isprave u smislu odredbe čl. 82. st. 2. OZ-a kako bi mogao provesti ovrhu na nekretnini dužnika.

22.              Slijedom navedenog, u postupku je preostalo za utvrditi da li sporna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu I i II tuženika polazeći prije svega od toga da je među parničnim strankama tijekom postupka bilo sporno jesu li te nekretnine vlastita imovina II-tužene ili bračna stečevina.

23.              Svjedokinja S.G.V., sestra II-tužene, u svome iskazu  je na upit o dogovoru oko raspodjele ostavinske imovine iza oca navela da su se oni dogovorili da će sestri Z., obzirom da je podstanar, pripasti novčani dio, ušteđevina oca, a da će voćnjak i drugo pripasti njoj, odnosno da će se nakon očeve smrti dogovoriti kako će tu preostalu imovinu podijeliti. Navodi da se zbunila i da se u ovom trenutku ne može prisjetiti godine kada je otac umro te pojašnjava da su se u obitelji dogovarali kako će podijeliti imovinu još dok je otac bio živ. Z.i koja je bila podstanar je bio potreban novac pa su dogovorili da novac pripadne Z. a ona i suprug su planirali svoje stambeno pitanje osigurati kreditom koji im je bio dostupan. Nakon očeve smrti majci je pripala kuća, a Z. i njoj voćnjak pa su se njih dvije dogovorile da će nakon majčine smrti dijeliti i voćnjak i kuću, ali da će pri tom ona imati prednost u odabiru zbog toga što ima dvoje djece i zbog toga što je ušteđevina otišla Z., to bio iznos od oko 100.000,00 kuna te da se sve to zbivalo u okviru ... . Otac je umro tek poslije tog dogovora, ali ne može se sjetiti godine. Na upit u kojoj je poslovnoj banci bio novac, izjavila je da ne zna, majka je držala novac kod sebe, ali to ne zna, pretpostavlja. Na upit da li joj je poznato da li se u ostavinskom postupku kao predmet ostavinske imovine navodio kakav iznos izjavila je da je ondje bio očev račun u Privrednoj banci d.d. na koji je primao mirovinu i nešto dionica u braniteljskom fondu i oni su pripali majci. Na upit kako je podijeljena ostavinska imovina nakon smrti oca izjavila je da je Zrinki i njoj pripao voćnjak, a majci sva ostala imovina. Na upit da li je kao ostavinska imovina predmet nasljeđivanja bio i taj značajniji novčani iznos kojeg je navela, iznos od 100.000,00 kn, izjavila je da koliko se sjeća da su predmet ostavinskog postupka bili voćnjak, kuća, okućnica, traktor, očeva mirovina i dionice u braniteljskom fondu. Na upit da li je i kada Z.G.V. predan taj novac od oko 100.000,00 kuna o kojem je govorila, izjavila je da jest, da je to bilo oko 2005., mama i tata su joj dali taj novac jer su se u obitelji tako dogovorili budući da je njoj novac bio najpotrebniji.

24.              Tužitelj S.M.je iskazao kako je razlog ove tužbe taj što je s tuženicima imao dogovor po kojem im je dao u najam prostor na ... u kojem se nalazio klesarski stroj koji su mu oni trebali platiti u iznosu od 19.000 EUR no da oni nikada nisu platili niti najam niti stroj. Dali su mu lažne mjenice koje nisu bile naplative jer u banci tuženici nisu imali sredstava. Drugo tužena je kod javnog bilježnika potpisala zajedno sa suprugom da će podmiriti sav najam i stroj. Do danas nisu platili ništa zato je i pokrenut ovršni postupak radi pljenidbe. Ugovor o prodaji pokretnine zaključen je sa I tuženikom jer je II-tužena gospođa bila vlasnik firme, a on je bio direktor firme. I-tuženik nije plaćao te strojeve po ovom ugovoru do dan danas. Na upit suca tko su bile stranke u ugovoru tužitelj izjavljuje da je jedna stranka bio on, a s druge strane I tuženik kao direktor S. d.o.o. i taj je ugovor ovjeren kod javnog bilježnika. Tužitelj izjavljuje da je I tuženik odnio taj klesarski stroj i još neke druge strojeve iz hale koji nisu bili predmet ugovora. Na ročištu održanom... . tužitelj je nadopunio svoj iskaz ranije dan u postupku te je naveo kako je B. V.došao kod njega kako bi iznajmio prostor za svoju firmu i skladište na adresi H.B. koji je bio u njegovom vlasništvu. On je obiteljski bio vezan uz njegovu bivšu suprugu te mu je prije 15 godina i otkazao suradnju s firmom G.Z.. Nakon što se svjedoku od strane punomoćnika predočuje Ugovor o kupoprodaji od 18. 11. 2010. iskazuje kako se na istom nalazi njegov potpis te da je on potpisao sa tvrtkom S. ugovor o kupoprodaji kojim se ista tvrtka obvezala isplatiti iznos cijene, ne sjeća se točno o kojem se iznosu radilo no njemu nikada nije isplaćen niti jedan dio tog iznosa po ugovoru o kupoprodaji klesarskog stroja. Ističe kako je njemu taj stroj B. V. doslovno ukrao te je falsificirajući prilikom plaćanja najma naveo kako plaća cijenu stroja, no istu nikada nije platio.

25.              I-tuženik B: V. je iskazao kako oni ne priznaju nikakve dugove prema tužitelju jer ih nema. Po ugovoru je sve plaćeno i o tome postoje uplatnice te da je na ruke plaćao najam i cijenu strojeva. Naveo je kako je predmet ugovora između društva S. d.o.o. i tužitelja bila kupoprodaja tri stroja, a ne jednog te je izjavio "tu je sad pitanje tko je kome dužan". Na upit da pojasni ovu rečenicu tuženik je izjavio da je S. d.o.o. plaćao vodu ne samo za svoje potrebe nego je plaćao vodu i za 20 drugih korisnika, plaćali su najam 10.000,00 kuna mjesečno, a uvjete za korištenje nisu imali. Tri stroja koji su bili predmet ugovora nalaze se u Z. Na ročištu održanom. tuženik je iskazao kako ostaje kod ranijeg iskaza koji je već dao u postupku te je naveo kako je 2006. supruga Z., ovdje II. tužena kupila spornu nekretninu, ne zna o kojem se točno iznosu kupoprodajne cijene radilo i to novcima koje je dobila od svoje majke te iste godine. On i II. tužena su u braku od 2003. te ni na koji način nije sudjelovao u kupnji sporne nekretnine. 2006. godine je bio zaposlen i primao plaću. Na poseban upit punomoćnika tuženika je li mu poznato zašto je majka dala II. tuženoj novac navodi kako je to bilo iz razloga jer nisu bili stambeno riješeni pa je dala Zrinki svoju ušteđevinu, kako bi riješila taj svoj problem. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li je ikada polagao ikakvo pravo na to zemljište navodi kako nije. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li mu je poznato da je sastavljena kakva pismena isprava između II. tuženice i njene majke vezano za davanje navedenog novca navodi kako mu to nije poznato.

26.              II-tužena Z. G. V. iskazala je kako je njen suprug s tužiteljem zaključio ugovor u svojstvu jamca platca. Navela je kako ona s tim ugovorom nema nikakve veze već da je se nastoji uvući u sve to kako bi ostala bez jedine nekretnine. Na upit punomoćnika tuženika kakav je bio dogovor o raspodjeli imovine izjavila je da je u njihovoj obitelji dogovoreno da ušteđevina koju su zajednički u životu stekli njezini otac i majka pripadne njoj obzirom na to da su željeli riješiti stambeno pitanje i imali su malo dijete. Tada je dogovoreno da će nakon smrti oba roditelja sestra izabrati što želi, a one su se dogovorile da će tada 2/3 dijela kuće pripasti sestri obzirom da ima dvoje djece, a njoj 1/3. Navela je kako je novac koji je dobila od oca potrošila za kupnju zemlje koja se nalazi u području L., preciznije P. u J. . Radi se o zemljištu površine 720 m2 koje još nije ušlo u građevinsku zonu. Navela je kako su oni (ona i suprug) pripremili materijal za gradnju, ali gradnja nije počela te da je to zemljište kupila 2006. dok je novac od roditelja dobila 2005. Na upit punomoćnika tužitelja postoji li pisani dokument na kojem je zabilježen taj navodni dogovor izjavila je da se ne radi o navodnom dogovoru nego da je taj dogovor doista postignut, a o tome nisu ništa zapisali jer si u obitelji vjeruju. Na ročištu održanom ... II-tužena je ostala kod ranijeg iskaza koji je dan u postupku. Navela je kako je bila bliska s majkom, oni su se kao obitelj dogovarali te da nije postojao pisani trag o primitku novca. Majka joj je dala iznos od 70.000,00 kuna da kupi zemljište koje joj se svidjelo. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li je postojao interni dogovor između II. tuženice i njezine majke oko raspodjele imovine navela je kako se sestra još uvijek brine o majci koja ima 91 godinu, a kako je ona imala malo dijete dali su joj novac kako bi kupila zemlju, a dogovor je bio da će sestri ostati kuća u kojoj ona sada brine o majci i u kojoj majka živi trenutno. Njezina sestra je upoznata sa dogovorom odnosno sa činjenicom da joj je dan taj iznos novca.

27.              Iz iskaza I i II tuženika proizlazi nesporno kako se isti nalaze u braku od 2003., odnosno da su isti bili u braku i bračnoj zajednici i u vrijeme kada je II-tuženica zaključila ugovor o kupoprodaji nekretnine koja je predmet ovog postupka 2006., odnosno u vrijeme kada je izvršena uknjižba prava vlasništva II-tužene u zemljišnim knjigama 2008.

28.              Prema odredbi čl. 249. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07 - dalje: ObZ), a čije odredbe valja primijeniti s obzirom na vrijeme stjecanja predmetne nekretnine 2008., bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drugačije ugovorili. Ta odredba odnosi se samo na imovinu stečenu radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine (čl. 248. ObZ). 29.              Prema odredbi čl. 253. ObZ imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka ostaje njegova vlastita imovina, a vlastita je imovina i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenog u čl. 248. ObZ.

30.              Dakle, neoboriva presumpcija iz čl. 249. st. 1. ObZ o jednakim suvlasničkim udjelima odnosi se samo na imovinu stečenu radom za vrijeme trajanja bračne ili izvanbračne zajednice (čl. 258. ObZ) - bračnu ili izvanbračnu stečevinu, a ne i na imovinu koja je kupljena za vrijeme trajanja zajednice isključivo ili barem djelomično vlastitom imovinom bračnog druga, u kojem slučaju bi došlo do miješanja bračne stečevine i vlastite imovine (izvan)bračnog druga. (tako i u odluci ovoga suda poslovni broj:...)

31.              Pozivom na odredbu čl. 249. st. 1. ObZ odnosno zakonsku pretpostavku da su bračni drugovi suvlasnici u bračnoj stečevini u jednakim dijelovima te imovine, ako nisu drugačije ugovorili, teret dokaza oko pravnog karaktera predmetne nekretnine u situaciji kada je tužitelju kao vjerovniku I. tuženika priznat pravni interes na podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari je na obje parnične strane odnosno i na tužitelju i na I i II tuženicima.

32.              Kako bi se mogla točno utvrditi jasna granica između bračne stečevine i vlastite imovine ObZ je regulirao mogućnost ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova i odredio da bračni drugovi mogu sklopiti bračni ugovor kojim se uređuju odnosi na postojećoj ili budućoj imovini a ako nisu sklopili takav ugovor, bračni drugovi imaju i mogućnost tijekom trajanja braka ili nakon njegova prestanka također sporazumno urediti svoje imovinskopravne odnose sklapanjem ugovora o diobi bračne stečevine gdje će bračni drugovi također utvrditi i između ostalog, koja imovina predstavlja bračnu stečevinu ili vlastitu imovinu bračnih drugova.

33.              Između stranaka nije sporno da I i II- tuženici nisu sklopili bračni sporazum prije kao niti tijekom bračne zajednice kao prvu pretpostavku da bi postojala granica između bračne stečevine i vlastite imovine.

34.              Polazeći od odredaba čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a (prema kojima je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika) te odredbe čl. 221.a ZPP-a (kojom je propisano: „Ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.“), tužitelj je u postupku trebao dokazati ono što tvrdi i na čemu temelji tužbeni zahtjev, dakle da sporna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu tuženika dok su tuženici trebali, ako su pretendirali uspjehu u postupku, dokazati ono čime tome zahtjevu tuženici prigovaraju, da nekretnina predstavlja vlastitu imovinu II-tužene, odnosno da je stečena novčanim sredstvima koja su joj darovana od strane njenih roditelja.

35.              Sud nije poklonio vjeru iskazima I. i II. tuženika te svjedokinje S.G.V. , sestre II-tuženice ocjenjujući iskaze stranaka i svjedoka pristranima, isti su okolnosno i interesno u odnosu na odlučne činjenice identično iskazivali kako su roditelji II-tuženici darovali novac kako bi kupila zemljište jer da nije imala riješeno stambeno pitanje no da o tome nije sastavljena nikakva pisana potvrda, a niti je novac uplaćen na račun II-tužene, odnosno isplaćen s računa roditelja II-tužene jer da su si svi u obitelji vjerovali dok su istovremeno iskaz svjedokinje i II-tuženice oprečni u dijelu iskaza o kojem se iznosu novca radilo. Pa je tako svjedokinja S. G. V. navela da se radilo o iznosu od 100.000,00 kn dok je istovremeno II-tuženica u svom iskazu navela kako joj je majka dala iznos od 70.000,00 kn da kupi zemljište te da je njezina sestra upoznata sa dogovorom odnosno sa činjenicom da joj je dan taj iznos novca. Svjedokinja S. G. V. je iskazala kako se u ostavinskom postupku koji je vođen iza smrti oca kao predmet ostavinske imovine navodio samo očev račun u Privrednoj banci d.d. na koji je primao mirovinu i nešto dionica u braniteljskom fondu koji su pripali majci, II-tuženici i njoj je pripao voćnjak, a majci sva ostala imovina.

36.              Nadalje, sud nije poklonio vjeru iskazu svjedokinje S. G. V. kao ni iskazima I i II-tuženika u dijelu u kojem su iskazali kako je II-tuženici darovan novac kako bi riješila stambeno pitanje s obzirom na to da je uvidom u presliku predmeta posl. br. ... Općinskog građanskog suda u Z. utvrđeno kako je između A. K. kao prodavatelja i Z:G: V. kao kupca sklopljen Ugovor... . i ovjeren kod Javnog bilježnika D. A. iz Z. pod posl. br. ...te da kupac kupuje, a prodavatelj prodaje poljoprivredno zemljište od 720 m2, dio z.k.č...., k.o. ..k.č.br. ... broj zk uloška....

37.              Da je tuženik pridonosio svojim radom bračnoj zajednici I-tuženika i II-tužene proizlazi kako iz iskaza I-tuženika koji je u svom iskazu naveo kako je u vrijeme kupnje nekretnine od strane II-tužene bio zaposlen i primao plaću, kao i Ugovora o kupoprodaji pokretnina od ... te spisa Općinskog građanskog suda posl. br. ...iz kojih proizlazi kako je tuženik kao direktor društva S. d.o.o., poslovanjem istog pridonosio bračnoj zajednici.

38.              Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužitelja kao životnom i logičnom, sukladnom drugim provedenim dokazima u postupku.

39.              Tako sud u kontekstu nesporno utvrđene činjenice da je nekretnina kupljena za vrijeme trajanja bračne zajednice u kojoj je I-tuženik pridonosio svojim radom te nalazi utvrđenim kako II-tuženica u postupku nije dokazala niti predložila provođenje dokaza na okolnost utvrđivanja odlučne činjenice primitka određenog iznosa novca po osnovi darovanja od roditelja. Sud zaključuje da tuženici u postupku nisu dokazali tvrdnje da je sporna nekretnina stečena kupoprodajom isplatom iznosa koji je II-tužena primila s osnove darovanja već sud nalazi utvrđenim da je ista stečena od zajedničkih sredstava stranaka ostvarenih radom za vrijeme trajanja bračne zajednice odnosno sredstvima stečenim za vrijeme trajanja bračne zajednice te se radi se o bračnoj stečevini u kojoj su bračni drugovi suvlasnici na jednake dijelove, što u konačnici čini da je I-tuženik suvlasnik predmetnih nekretnina za 1/2 dijela po osnovi bračne stečevine.

40.              Radi se naime o imovini koju su stranke kao bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice, pri čemu činjenica da se na imovinu uknjižila II- tuženica za cijelo ne dovodi u pitanje pravno svojstvo ove imovine niti dovodi u pitanje suvlasnički udjel I-tuženika na toj imovini (1/2 dijela) propisan čl. 249. OZ, a kod nesporne činjenice da stranke to nisu drugačije ugovorile.

41.              Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 249. OZ-a tužbeni zahtjev je ocijenjen osnovanim te je odlučeno kao u točki I.  izreke presude.

42.              Nadalje, ističe se kako je I.tuženik je pravo (su)vlasništva stekao na temelju zakona samim time što su se ispunile sve zakonom predviđene pretpostavke za stjecanje i u trenutku kada su se one ispunile. To znači da se za stjecanje prava vlasništva nekretnine na temelju zakona ne traži upis u zemljišne knjige te je vlasništvo stečeno bez upisa i stjecatelj je ovlašten ishoditi upis tako stečenog prava vlasništva. U konkretnoj situaciji kao što je ova, valja ukazati na odredbu čl. 82. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine broj  112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 - dalje: OZ) po kojima, ako je pravo na nekretnini upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, prijedlogu za ovrhu na nekretnini se može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikovog prava. Sukladno st. 3. tog članka, tada će ovršni sud po službenoj dužnosti naložiti u zemljišnoj knjizi upis prava vlasništva ovršenika, a ne, kao što ovdje tužitelj traži, da je II.tuženica dužna trpjeti da se I.tuženik uknjiži kao suvlasnik u ½ suvlasničkog dijela na nekretnini, odnosno da se naloži II-tuženoj da u odnosu na sporne nekretnine izda I-tuženiku tabularnu ispravu podobnu za upis uknjižbe prava suvlasništva I-tuženika u ½ dijela u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima jer će u protivnom tu ispravu zamijeniti ova presuda.

43.              Slijedom navedenog, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev u navedenom dijelu te je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.             

44.              S obzirom na uspjeh tužitelja u ovome postupku koji nije uspio samo u neznatnom dijelu s obzirom na glavni zahtjev, I tuženik i II-tužena su dužni na temelju odredbe čl. 154. st. 2. ZPP naknaditi tužitelju troškove postupka. Tužitelju je dosuđena naknada samo onih troškova koji su u skladu s odredbom čl. 155. st. 1. ZPP bili potrebni za vođenje parnice. Tužitelju je tako, prema zahtjevu za naknadu troškova postupka, dosuđen trošak sastava tužbe od 29.5.2015.u iznosu od 250 bodova sukladno Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore – (Narodne novine, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 106/22, dalje: Tarifa), trošak sastava podnesaka od 20.9.2019. u vrijednosti od 250 bodova  sukladno Tbr. 8/1 Tarife, za zastupanje na ročištima 10.12.2015., 6.7.2017., 31.01.2018., 17.3.2021.16.12.2022 i 01.03.2023. u visini od 250 bodova za svako ročište sukladno Tbr. 9/1 Tarife, trošak sastava žalbe na presudu u visini od 312,50 bodova, što uvažavajući vrijednost boda od 15,00 kn uz pripadajući porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 42. Tarife) ukupno iznosi 5.754,78 Eur / 43.359,37 kn Tužitelju je priznat kao osnovan zatražen trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 236,37 Eur odnosno tužitelju je priznat trošak postupka u ukupnom iznosu od 6.227,52 Eur / 46.921,25 kn sa zateznim kamatama tekućima od donošenja presude do isplate po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, sukladno čl. 30. OZ-a.

 

45.              S obzirom na navedeno, odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom IV.

 

U Sesvetama, 6. travnja 2023.

         Sudac                                                  Iva Raos              v.r.                                                                                                               

 

 

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

 

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. I i II tuženiku po punomoćniku