- 1 -              Poslovni broj: Usž-174/23-2

Poslovni broj: Usž-174/23-2

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Inge Vezmar Barlek predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i Eveline Čolović Tomić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja S. C. i M. C., oboje iz M. L., koje zastupa odvjetnik A. B.., R., protiv rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda R., Službe građevinske inspekcije, R., klasa: UP/I-362-02/20-02/978, urbroj: 443-02-02-12-22-39 od 13. lipnja 2022. radi izvršenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-837/22-9 od 26. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj 5. travnja 2023.

p r e s u d i o   j e

I Poništava se presuda i rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-837/22-9 od 26. listopada 2022.

II Poništava se rješenje Državnog inspektorata, Područnog ureda R., Službe građevinske inspekcije, klasa: UP/I-362-02/20-02/978, urbroj: 443-02-02-12-22-39 od 13. lipnja 2022.

III Nalaže se tuženiku da u roku od 60 dana od dana dostave ove presude tužiteljima S. C. i M. C., oboje iz M. L., nadoknadi troškove upravnog spora u iznosu od 1.513,87 eur/11.406,25kn (tisućupetstotrinaesteuraiosamdesetsedamcenti/jedanaeststisuća četristošestkunaidvadesetpetlipa)[1].

Obrazloženje

1.              Presudom prvostupanjskog suda (točka I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/20-02/978, urbroj: 443-02-02-12-22-39 od 13. lipnja 2022., kojim se tužitelji prisiljavaju na izvršenje rješenja tog istog tijela, klasa: UP/I-362-02/20-02/978, urbroj: 443-02-02-13/5-20-02 od 16. listopada 2020., izricanjem prve novčane kazne u iznosu od 50.000,00 kn. Točkom II. izreke presude zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora je odbijen. Rješenjem suda prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe je odbijen.

2.               Tužitelji u žalbi navode da im je rješenjem tuženika od 16. listopada 2020., naloženo da u roku od 90 dana usklade građenje s pravomoćnom građevinskom dozvolom od 13. srpnja 2017., te da uklone dijelove nekretnine (uklanjanje građevine) u roku od 120 dana od isteka roka od 90 dana. Tužitelji su dana 27. listopada 2020., zaprimili naprijed navedeno rješenje pa su 21. svibnja 2021. (206 dan) podnijeli zahtjev za izmjenu i dopunu građevinske dozvole, a što je u skladu sa Zakonom o Državnom inspektoratu te Naputkom o načinu rada građevinske inspekcije. Upiru na odredbu članka 14g. Naputka kao i na odredbe članka 113. i 112. Zakona o Državnom inspektoratu. Ako bi i bila točna tvrdnja da zahtjev za izmjenu i dopunu građevinske dozvole nije podnesen u roku treba reći da se ne radi o prekluzivnim rokovima već o instruktivnim rokovima. Ističu da je  sud učinio bitne povrede pravila postupka jer nije cijenio dostavljene dokaze i nije pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Upiru na praksu ovog Suda prema kojoj će sud u slučaju kada utvrdi povredu materijalnog zakona, neovisno o tome što je tužitelj isticao drugi razlog pobijanja upravnog akta (nenadležnost donositelja, procesne povrede, nepravilno utvrđeno činjenično stanje) u granicama zahtjeva iz tužbe poništiti osporeni akt i izložiti u obrazloženju presude u čemu se sastoji njegova nezakonitost. Također smatraju da je pogrešno primijenjena odredba članka 79. Zakona o upravnim sporovima. U nastavku upiru na odluke Ustavnog suda RH, prema kojim se sudski postupci moraju provesti sukladno ustavnom načelu vladavine prava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Predlažu presudu poništiti te usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i potražuju trošak sastava žalbe u iznosu od 5.156,25 kn.

3.              Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

4.              Žalba je osnovana.

5.              Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, "Narodne novine", broj 20/10., 143/12., 152/14.,29/17. i 110/21. – dalje: ZUS), Sud nalazi da je pobijanom presudom povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

6.              Iz podataka spisa predmeta, dostavljenih Sudu proizlazi da je rješenjem tuženika, klasa: UP/I-362-02/20-02/978, urbroj: 443-02-02-13/5-20-02 od 16. listopada 2020., koje je ovdje izvršni naslov, točkom 1. izreke naređeno tužiteljima da u roku od 90 dana od dana zaprimanja tog rješenja usklade građevinu izgrađenu na kč.br. 13077/2 k.o. M. L. s građevinskom dozvolom, klasa: UP/I-361-03/17-06/35, urbroj: 2170/1-03-05/4-17-6 od 13. srpnja 2017., budući je utvrđeno da je ista izgrađena protivno navedenoj građevinskoj dozvoli.

6.1.              Točkom 2. izreke naprijed navedenog rješenja tuženika tužiteljima je naređeno da uklone u tom rješenju opisane i izvedene radove koji su izvedeni protivno građevinskoj dozvoli od 13. srpnja 2017. i to u roku od 120 dana od isteka roka iz točke 1. izreke, ako ne postupe po naredbi iz točke 1. izreke.

6.2.              Točkom 3. izreke naprijed navedenog rješenja tuženika upozoreni su investitori, tužitelji, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupe po naredbi iz točke 2. izreke. 

7.              Osporenim rješenjem, koje je predmet ovog upravnog spora, tuženik je tužiteljima izrekao prvu novčanu kaznu uz obrazloženje da je rješenje tog tijela od 16. listopada 2020. (izvršni naslov), postalo izvršno dana 27. listopada 2020., pa kako tužitelji nisu postupili po istom odnosno u roku od 90 dana od dana zaprimanja rješenja nisu uskladili građenje građevine s pravomoćnom građevinskom dozvolom niti su u roku od 120 dana po isteku roka od 90 dana za usklađenje građenja uklonili bespravno izgrađeno, kako je to naređeno rješenjem tuženika od 16. listopada 2020., stekli su se uvjeti za donošenje osporenog rješenja izricanjem prve novčane kazne.

8.              Prvostupanjski sud prihvaća naprijed navedeno utvrđenje tuženika te ističe da nema mjesta primjeni odredbe članka 14g Naputka o načinu rada građevinske inspekcije (Narodne novine, broj 46/20. i 80/20., dalje: Naputak), na koju odredbu tužitelji u tijeku spora upiru budući su zahtjev za izmjenom građevinske dozvole podnijeli 21. svibnja 2021., odnosno nakon proteka roka za izvršenje rješenja.              

9.              Međutim, treba reći da pogrešno tuženik smatra da je rješenje, koje je ovdje izvršni naslov, postalo izvršno dana 27. listopada 2020., kada su tužitelji, prema dostavnicama u spisu predmeta isto zaprimili. Ovo iz razloga jer je odredbom članka 133. stavka 4. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21., dalje: ZUP) propisano da kad je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u ostavljenom roku, rješenje postaje izvršno istekom tog roka. O tome se ovdje radi budući je tužiteljima točkom 1. izreke rješenja tuženika od 16. listopada 2020., naređeno usklađivanje izgrađene građevine s građevinskom dozvolom u roku od 90 dana od dana zaprimanja tog rješenja, a točkom 2. istog rješenja naređeno uklanjanje, u tom rješenju izvedenih radova, u daljnjem roku od 120 dana od isteka roka iz točke 1. izreke (90 dana). Također, tužitelji su upozoreni da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju (točka 3. izreke-120 dana od isteka roka od 90 dana od zaprimanja tog rješenja) prisiljavati izricanjem tri novčane kazne.

10.              Kako su tužitelji tijekom spora tvrdili da su u roku za izvršenje rješenja tuženika od 16. listopada 2020., podnijeli zahtjev za izmjenu građevinske dozvole, a prvostupanjski sud utvrdio da je takav zahtjev podnesen 21. svibnja 2021., ostaje nejasnim zaključak prvostupanjskog suda, a imajući u vidu rješenje tuženika od 16. listopada 2020., i u tom rješenju određeni paricijski rok za izvršenje, da bi u smislu odredbe članka 14g Naputka takav zahtjev bio podnesen nakon proteka roka za izvršenje rješenja. Naprijed navedenom odredbom Naputka propisano je da iznimno od članka 14d i članka 14f ovoga Naputka, u slučajevima donošenja rješenja o uklanjanju na temelju članka 113. stavka 1. točke 1. i točke 5. (za slučaj propisan člankom 112. stavkom 3.), te na temelju članka 117. stavka 1. Zakona, građevinski inspektor neće izvršenika na izvršenje rješenja prisiljavati novčanim kaznama ukoliko utvrdi da je izvršenik unutar roka za izvršenje rješenja podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za predmetnu građevinu, te da je obustavio daljnje građenje.

11.              Stoga, imajući u vidu podatke spisa predmeta Sud ne može otkloniti prigovore tužitelja da je bilo mjesta primjeni naprijed citirane odredbe članka 14g Naputka budući  je prvostupanjski sud utvrdio da su tužitelji zahtjev za izmjenu građevinske dozvole podnijeli 21. svibnja 2021., iz čega proizlazi da je podnesen unutar ostavljenog im roka za izvršenje rješenja.

12.              Na temelju odredbe članka 79. stavka 4. ZUS-a, stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora ako zakonom nije drukčije propisano.

13.              S obzirom da su tužitelji uspjeli sa žalbom, te je poništena presuda prvostupanjskog suda i usvojen tužbeni zahtjev tužitelja te poništeno rješenje tuženika, to je osnovan i zahtjev za naknadu troškova spora sukladno naprijed navedenoj odredbi ZUS-a.

14.              Tužiteljima je stoga priznat zatraženi trošak sastava tužbe i zastupanja na ročištu za raspravu kako je to i specificirano na ročištu od 21. listopada 2022., te trošak sastava žalbe, kako je to žalbom zatraženo. Odluka o visini troškova temelji se na Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22.).

15.              Kako je ova upravna stvar meritorno riješena prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe je bespredmetan.   

16.              Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu članka 74. stavka 2. i članka 79. stavka 1., 2. i 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 5. travnja 2023.

Predsjednica vijeća

mr.sc. Inga Vezmar Barlek, v.r.