1              Poslovni broj: Gž Ob-494/2020-2

Poslovni broj: Gž 765/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marku Pribisaliću, kao sudcu pojedincu, u građanskopravnoj stvari tužitelja E. M. d.o.o., Z., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnica S. Š., odvjetnica u S., protiv tuženika D. B. iz Z., OIB:…, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 1 Pl-1637/2022-6 od 16. ožujka 2023., dana 5. travnja 2023.,

r i j e š i o   j e

Uvažava se tužiteljeva žalba, preinačava se rješenje Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 1 Pl-1637/2022-6 od 16. ožujka 2023. i rješava:

"Uvažava se tužiteljev prigovor i ukida rješenje o pristojbi Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pl-1637/2022-4 od 10. siječnja 2023., kojim je naloženo tužitelju platiti sudsku pristojbu za tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga u iznosu od 6,64 eur/50,00 kuna u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske."

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je tužiteljev prigovor protiv rješenja o plaćanju sudske pristojbe te je odlučeno sljedeće:

"Odbija se kao neosnovan prigovor tužitelja na rješenje o plaćanju sudske pristojbe poslovni broj Pl-1637/2022-4 od 10. siječnja 2023., kojim je naloženo tužitelju platiti sudsku pristojbu za tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga u iznosu od 6,64 eur/50,00 kuna1, te se navedeno rješenje potvrđuje u pobijanom dijelu. 1 fiksni tečaj konverzije 7,53450."

2.Protiv prvostupanjskog rješenja žali se tužitelj pobijajući to rješenje u cijelosti zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba postupka i pogrješne primjene materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) u svezi s člankom 381. ZPP-a, predlažući pobijano rješenje preinačiti u skladu s žalbenim navodima i ukinuti dotično rješenje o plaćanju sudske pristojbe.

3.Žalba je utemeljena.

4.Prvostupanjski sud je, dakle, pobijanim rješenjem odbio kao neutemeljen tužiteljev prigovor koji je zaprimljen kod istog suda dana 17. siječnja 2023. protiv rješenja o pristojbi od 10. siječnja 2023., a kojim rješenjem je naloženo tužitelju, u roku od 8 dana, uplatiti na ime sudske pristojbe na tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga iznos od 6,64 eur/50,00 kuna.

5.Ispitujući pobijano rješenje ovaj sud utvrđuje kako u postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, kao niti bitne povrede odredaba postupka na koje ukazuje žalba.

6.Međutim, pobijanim prvostupanjskim rješenjem nije pravilno primijenjeno materijalno pravo u smislu odredaba članka 4. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18, dalje: ZSP) i odredaba Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj 53/19 i 92/21, dalje: UT), na što u bitnom utemeljeno ukazuje i žalitelj. Naime, prema članku 4. ZSP-a obveza plaćanja pristojbe za podneske nastaje u trenutku kada se predaju, a iz točke 10. UT-a proizlazi da se pristojba za platni nalog uračunava u pristojbu za odluku suda koja bude donesena povodom prigovora protiv platnog naloga.

7.Prema stanju u spisu predmeta proizlazi kako je predmetni postupak pokrenut prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, koji prijedlog je podnijet javnom bilježniku dana 1. rujna 2022., kao i da je 10. siječnja 2023. rješenjem prvostupanjskog suda utvrđeno povlačenje tužbe. Nadalje, u predmetnom prigovoru tužitelj tvrdi kako je sudsku pristojbu na prijedlog za ovrhu platio uplatom troškova koje je bio dužan predujmiti javnom bilježniku sukladno članku 4. i članku 5. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku te ističe i kako iz napomene pod točkom 10. uz Tar.br. 2. UT-a proizlazi da je taj prigovor utemeljen. Prvostupanjski sud utvrđuje kako je tužitelj podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku, a javni bilježnik je spis dostavio sudu sukladno odredbi članku 281. stavak 6. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20), a prema kojoj odredbi, ako javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe s prebivalištem ili sjedištem izvan Republike Hrvatske, smatrat će se da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak te neće donijeti rješenje o ovrsi već će proslijediti predmet nadležnom sudu radi donošenja odluke.

8.Nadalje, prvostupanjski sud obrazlažući odluku navodi i kako je člankom 7. stavkom 1. Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku („Narodne novine“, broj 9/2021) propisano da za radnje javnog bilježnika u svezi s zaprimanjem prijedloga za ovrhu, slanjem obavijesti ili prosljeđivanjem prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanjem prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao i prijedloga za izdavanje platnog naloga, kao i donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno prije rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, javnom bilježniku pripada predujam naknade iz čl. 5. ovog Pravilnika u iznosu od 25,00 kn, koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od 8 dana po pozivu javnog bilježnika. Kako tužitelj pobija rješenje o sudskoj pristojbi u dijelu u kojem je naloženo tužitelju platiti sudsku pristojbu za tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga u iznosu od 50,00 kn, to da prigovor nije osnovan jer se navedena napomena iza Tar. br. 2. UT-a odnosi "na odluku suda, a ne na podnesak tužitelja".

9.Člankom 20. stavak 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19 i 130/20; dalje: ZS) propisano je kako Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost u njegovoj primjeni, dok iz članka 27. stavak 3. ZS-a proizlazi kako će Vrhovni sud Republike Hrvatske radi razmatranja spornih pravnih pitanja koja se odnose na drugostupanjsko sudovanje, u svrhu ujednačavanja sudske prakse, svakih šest mjeseci, a po potrebi i češće, organizirati zajednički sastanak s predsjednicima sudskih odjela svih županijskih sudova. Zaključci sa sastanka objavit će se na internetskoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Upravo je na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 4. prosinca 2017. u Z. prihvaćeno pravno shvaćanje po kojemu ovrhovoditelj nije dužan platiti sudsku pristojbu na prijedlog za ovrhu u predmetima u kojima je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donio javni bilježnik te je zbog neurednosti prijedloga spis proslijeđen sudu sukladno odredbi članka 281. stavak 1. i 2. OZ-a nakon što je platio javnobilježničku nagradu u smislu odredbe članka 6. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnog bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine", broj 8/11, 112/12 i 114/12).

10.Prema shvaćanju ovog suda, neovisno o činjenici što je predmetni (ovršni) postupak pokrenut pred javnim bilježnikom, a završen na sudu, isti predstavlja jedinstven postupak pa u konkretnom slučaju imajući u vidu i navedeno pravno shvaćanje, a kada je tužitelj nedvojbeno platio troškove koje je bio dužan predujmiti javnom bilježniku, nema mjesta pozivanju tužitelja i na plaćanje sudske pristojbe na tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga, kako to neutemeljeno drži prvostupanjski sud. Ovo i bez obzira na činjenicu što je utvrđeno da bi javni bilježnik zaprimio prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe s prebivalištem izvan Republike Hrvatske pa se smatra i da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak i potom je proslijedio predmet nadležnom sudu radi donošenja odluke, jer bi svako drukčije stajalište zapravo značilo kako bi tužitelj za istu radnju bio dužan platiti dva puta pristojbu (platiti sudsku pristojbu i javnobilježničku nagradu i naknadu), a što nije u "duhu zakona" i nije pravno prihvatljivo.

11.Iz navedenog je vidljivo kako je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo u smislu citiranih odredaba kada je odbio prigovor protiv prvostupanjskog rješenja o pristojbi, a pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo je uvažiti prigovor i ukinuti rješenje o pristojbi prvostupanjskog suda.

12.Stoga je, postupajući temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a u svezi s člankom 373. točka 3. istog Zakona i s člankom 39.a ZSP-a, uvažena žalba, preinačeno pobijano prvostupanjsko rješenje i odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

U Splitu 5. travnja 2023.