Poslovni broj 34 Gž-3777/2022-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 34 Gž-3777/2022-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u Vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužitelja I. D. /OIB:…/ iz B. n. M., koga zastupa A. B. odvjetnik iz B. n. M., protiv tuženika Grada B. n. M. /OIB:…/, B. n. M., koga zastupa L. M., odvjetniku iz Z., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-7/2022 od 8. srpnja 2022., u sjednici održanoj 4. travnja 2023.,

p r e s u d i o    j e

              Preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-7/2022 od 8. srpnja 2022. i sudi:

           Utvrđuje se da je tužitelj I. D. /OIB:…/ stekao pravo vlasništva za cijelo na č. zem. 2933/6 k.o. B. n. M., upisane u zk. ul. 3593 k. o. B. n. M., što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude, u zemljišnoj knjizi uknjiži pravo vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika, sve u roku 15 dana.

          Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.812.50 kn / 373,28 eura[1].

          Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 527,57 eura / 3.975,00 kn, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužitelj stekao pravo vlasništva za cijelo na č. zem. 2933/6 k.o. B. n. M., upisane u zk. ul. 3593 k. o. B. n. M., za priznanje i trpljenje da tužitelj na temelju iste presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana (stavak I. izreke) i naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.812,50 kn (stavak II. izreke).

2. Protiv presude žali se tužitelj iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1.  Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., u daljnjem tekstu: ZPP-a) i predlaže preinaku iste slijedom žalbenih navoda.

3. U odgovoru na žalbu, tuženik predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora jest zahtjev na utvrđenje stečenog prava vlasništva na temelju zakona na nekretnini koju u naravi čini č. zem. 2933/6 k.o. B. n. M., dvorište (P.), površine 111 m2, upisane u zk. ul. 3593 k. o. B. n. M. uz priznaje i trpljenje tužiteljevog prava vlasništva na istoj i zahtjev za naknadu parničnih troškova.

6. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka koji je prethodio nije utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju sadržajno ukazuje tužitelj, a niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a).

7. Međutim, u pravu je tužitelj kad tvrdi da je prvostupanjski sud na temelju utvrđenih i nespornih činjenica formirao pogrešan zaključak da nisu ispunjene pretpostavke stečenog prava vlasništva tužitelja na č. zem. 2933/6 k.o. B. n. M., površine 111 m2, u naravi dvorište (P.), upisane u zk. ul. broj 3593 ko. B. n. M., na temelju zakona (dosjelosti) i primijenio materijalno pravo kad je odbio glavni tužbeni zahtjev.

8. Prema pravilima o dosjelosti (originarnom načinu stjecanja vlasništva na tuđoj stvari), kojima je svrha uklanjanje trajnog nesklad između posjeda i vlasništva, uspostavljanje pravnog stanja i dopuna zaštiti pravnog prometa, među kojima su i pravila o izvanrednoj dospjelosti (pravno pravilo iz § 1472. Općeg građanskog zakona /Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch/, članak 28. stavak 4. i 5. u vezi s člankom 21. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima /Narodne novine, broj: 53/1991./, članak 159. stavak 4. u vezi s člankom 129. stavkom 1. i članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /Narodne novine, broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. - ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a/), u kontinuitetu (uz neznatna odstupanja koja nisu relevantna za predmetni spor), samostalni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, županije, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne /regionalne/ samouprave, stječe dosjelošću vlasništvo pošto njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalan posjed neprekidno traje četrdeset godina s tim da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni, i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (članak 160. stavak 2. ZVDSP-a), a što znači da tužitelj nije bio dužan dokazati zakonit naslov stjecanja nekretnine, već da je tuženik bio dužna dokazati  da je posjed tužitelja i njegova prednika nepošten.

9. Dovođenjem u vezu iskaza svjedoka (M. B., rođen 1940., Z. J., rođen 1946. /list 41. - 42. spisa/) i iskaza tužitelja (list 42. spisa) sa materijalnim dokazima u spisu (Izvod iz katastarskog plana /list 13. spisa/, fotografijama nekretnina /list 8. - 12., 32. - 40., 44. spisa/, Ugovor o međusobnim pravima i obvezama sklopljen između Grada B. n. M. i tužitelja 2015. /list 6. - 7. spisa/) kao jedini objektivni zaključak ostaje:

-          da se prednik tužitelja (A. R.), a nastavno i tužitelj neprekidno više od najmanje četrdeset godina nalaze u mirnom posjedu č. zem. 2933/6 k.o. B. n. M., površine 111 m2, u naravi dvorište (P.), s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje i da se kroz sve vrijeme, a tužitelj i dalje neprekinuto ponašaju kao vlasnici iste;

-          da je tužitelj osamdesetih godina prošlog stoljeća na dijelu predmetne nekretnine dogradio svoju kuća, kojoj dogradnji se tuženik nije protivio, niti na bilo koji način dovodio u pitanje tužiteljevo ponašanje kao vlasnika nekretnine,

-          i da tuženik na kojem je teret dokazivanja, nije dokazao da bi posjed tužitelja i njegovog prednika bio nepošten.

10. Suprotno zaključku prvostupanjskog suda po ocjeni drugostupanjskog suda, u okolnostima konkretnog slučaja su ispunjenje opće i posebne zakonske pretpostavke stečenog prava vlasništva na nekretnini na temelju zakona (pravilima o takozvanoj izvanrednoj dosjelosti), odnosno tužiteljevog vlasništva na č. zem. 2933/6 k.o. B. n. M., dvorište (P.), površine 111 m2, upisane u zk. ul. 3593 k. o. B. n. M. i tužitelj jest ovlašten, a tuženik dužan trpjeti da se to tužiteljevo pravo upiše u zemljišne knjige (članak 130. stavak 1. ZVDSP-a).  

11. Naime, pored činjenice da su se prednik tužitelja i tužitelj neprekidno najmanje četrdeset godina ponašali kao vlasnici č. zem. 2933/6 k.o. B. n. M., površine 111 m2, u naravi dvorište (P.) i da im tuženik i njegov prednik nikad nisu osporili vlasništvo, iako su prednik tužitelja i tužitelj svoja vlasničkopravna ovlaštenja manifestirali njima na očigled, sama okolnost što su prednici tuženika i tuženik bili upisani u zemljišnim knjigama kao vlasnik, ne čini posjed tužitelja i njegova prednika nesavjesnim (nepoštenim), kako to tvrdi tuženik. Prednik tužitelja i tužitelj su na temelju navedenih okolnosti, osnovano vjerovali da su vlasnici pa im se zato propust da izvrše uvid u zemljišne knjige ne može stavljati na teret, u smislu da im nije moglo ostati nepoznato da je nekretnina bila upisana kao Općenarodna imovina, a kasnije kao vlasništvo tuženika.

12. S obzirom na navedeno, za konačnu odluku o glavnom tužbenom zahtjevu nije odlučno rješenje o izvedenom stanju kao izvor saznanja suda o odlučnim činjenicama, jesu li ispunjene pretpostavke stečenog prava vlasništva na temelju zakona i po pravilima građenja, te je li upis tuženika i njegova prednika u zemljišnim knjigama zakonit ili ne, a zbog čega drugostupanjski sud ne nalazi potrebnim posebno se očitovati na shvaćanja tužitelja iskazana u žalbi i tuženika u odgovoru na žalbu, vezano za te navode.

13. Budući da je izmijenjen uspjeh stranaka u postupku, odlučeno je i o troškovima predmetne parnice primjenom odredbe članka 154. stavka 1. u vezi s člankom 155., člankom 37. stavkom 1. ZPP-a i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 126/2022., u daljnjem tekstu: OT), prema kojima je tuženik dužan naknaditi tužitelju pripadajući trošak i sam snositi svoje troškove (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

14. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu nagrade za zastupanja po punomoćniku odvjetniku u prvostupanjskom postupku (sastav tužbe - 75 bodova, zastupanje na ročištima 5. svibnja 2022. i 9. lipnja 2022. po 75 bodova /bez poreza na dodanu vrijednost/, pristojba na tužbu i presudu /list 43. spisa/).

15. Zahtjev tužitelja za naknadu troškova prvostupanjskog postupka je osnovan.

15. U skladu sa odredbom članka 155. ZPP-a i OT-om za zastupanje tužitelja po punomoćniku odvjetniku potrebni su bili troškovi prvostupanjskog postupka u iznosu od 3.375,00 kn (prema vrijednosti predmeta spora od 10.000,00 kn - za sastav tužbe /1. - 3. spisa/ - 75 bodova /Tbr. 7. točka 1/1. OT/, zastupanje na ročištu 5. svibnja 2022. /list 30. spisa/ i 9. lipnja 2022. /list 41. - 43. spisa/ od po 75 bodova ili ukupno 225 bodova x 15,00 kn /Tbr. 50. OT/ = 3.375,00 kn) i troškovi plaćenih sudskih pristojbi u ukupnom iznosu od 600,00 kn (400,00 kn na tužbu /list 74. spisa/ i 200,00 kn na presudu /list 57. spisa/). Zahtjev za zatezne kamate na troškove postupka, a niti zahtijevao trošak žalbenog postupka, nije postavljen.

16. Prema tome, tuženik je dužan naknaditi tužitelju troškove predmetne parnice u  iznosu od 527,57 eura / 3.975,00 kn (članak 154. stavak 1. ZPP-a) i sam snositi svoje troškove iste (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

17. Iz navedenih razloga je odlučeno kao u izreci (članak 373. točka 2. i članak 166. stavak 2. ZPP-a). 

U Zagrebu 4. ožujka 2023.

                                                                                                  Predsjednica Vijeća:

Nika Grospić Ivasović, v.r.