Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru 

Stalna služba u Zaboku 

Zabok, Matije Gupca 22

               

 

Poslovni broj 15 P-505/2021.-35.

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Karolini Balen, u pravnoj stvari tužiteljica-protutuženica 1. S. J. iz B., OIB:… i 2. J. V. iz S., OIB: …, koje zastupa punomoćnica N. B., odvjetnica u Z. protiv tuženika-protutužitelja 1. K. H.k iz B., OIB: …, 2. S. H. iz B., OIB: … i 3. S. H. iz B., OIB: …, koje zastupa punomoćnik R. H., odvjetnik u Z., radi ukidanja i utvrđenja prava služnosti i trpljenja uknjižbe te zaštite prava služnosti, nakon dana 20. veljače 2023. održane glavne i javne rasprave u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 31. ožujka 2023.

 

p r e s u d i o    j e

I.                    Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljica-protutuženica koji glasi:

 

"I. Ukida se pravo stvarne služnosti staze i kolnika preko dijela nekretnine čkbr. 12/17 N. M. pov. 855 m2, od čega dvorište površine 460 m2, put površine 228 m2, stambena zgrada, B. površine 127m2, pomoćna zgrada površine 40 m2, zk. ul. 2837, k. o. B., za korist nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda, zemljišnoknjižni odjel, kao kčbr. 12/63 GRADILIŠTE, pov. 200 čhv – a / 719 m2, zk. ul. 2061, k. o. B., u dijelu označenom i omeđenom na skici očevida od dana 01.07.2022, izrađenoj po mag. ing. geod.et. geoinf., a koja je skica sastavni dio ove presude, oznakama A, B, C, Č, Ć, D, te se 1., 2. i 3. tuženiku zabranjuje svako daljnje korištenje predmetnog prava služnosti staze i kolnika preko navedene nekretnine, sve u roku 15 dana."

 

II.                  Utvrđuje se da je nekretnina u suvlasništvu tužiteljica-protutuženica S. J. iz B., OIB: …i J. V. iz B., OIB: …, čkbr. 12/17 dvorište od 460 m², put od 228 m², stambena zgrada od 127 m² i pomoćna zgrada od 40 m², ukupne površine 855 m², upisana u zk. ul. 2837 k.o. B., opterećena pravom stvarne služnosti kolnog puta širine 4,15 metra sa sjeverne strane čkbr. 12/17 k.o. B., na skici očevida od 1. srpnja 2022. označeno točkama A-B-C-Đ-R1-M1-DŽ-LJ1-ČĆ-D-A, za korist nekretnine tuženika-protutužitelja K. H. iz B., OIB: …, S. H. iz B., OIB: … i S. H. iz B., OIB: …, čkbr. 12/63 gradilište od 200 čhv (719 m²) upisane u zk. ul. 2061 k.o. B., u naravi kuća, gospodarska zgrada i dvorište u B. pa su tužiteljice-protutuženice dužne trpjeti uknjižbu ovog prava stvarne služnosti u zk. ul. 2837 k.o. B., u roku od 15 dana. 

 

III.                Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u da po pravomoćnosti presude odredi i provede uknjižbu prava stvarne služnosti sukladno točki II. ove presude. 

 

IV.               Nalaže se tužiteljicama-protutuženicama S. J. iz B., , OIB:… i J. V. iz B., OIB: … trpjeti izvršavanje prava stvarne služnosti kolnog puta širine 4,15 metra sa sjeverne strane čkbr. 12/17 k.o. B. upisane u zk. ul. 2837 k.o. B., na dijelu te nekretnine označenom na skici očevida od 1. srpnja 2022. g. točkama A-BC-Đ-R1-M1-DŽ-LJ1-Č-Ć-D-A, za korist nekretnine tuženika-protutužitelja K. H. iz B., OIB: …, S. H. iz B.  , OIB: … i S. H. iz B., , OIB: …, čkbr. 12/63 gradilište od 200 čhv (719 m²) upisane u zk. ul. 2061 k.o. B. te im se zabranjuje svako ometanje izvršavanja tog prava, u roku od 15 dana.

 

V.                 Nalaže se tužiteljicama-protutuženicama solidarno naknaditi tuženicimaprotutužiteljicama parnični trošak u iznosu od 744,23 EUR / 5.607,40 kn[1] uz zakonsku zateznu kamatu tekuću od 31. ožujka 2023. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište utvrđuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

VI.               Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljica-protutuženica za naknadom parničnog troška u cijelosti.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.Tužiteljice-protutuženice su u tužbi navele da su suvlasnice čkbr. 12/17, površine 855 m2, upisane u z.k.ul.br. 2837, k.o. B., koja je ujedno upisana u katastarski operat u posjedovnom listu br. 35, k.o. B.. Tuženici su suvlasnici čkbr. 12/63 od 200 čhv ili 719 m2, upisane u z.k.ul.br. 2061, k.o. B., ujedno upisane u katastarski operat u posjedovnom listu br. 2414, k.o. B.. Predmetne nekretnine su susjedne te su na njima sagrađene obiteljske kuće na adresama N. M.i N. M. .

 

1.2. Tuženici-protutužitelji se koriste dijelom nekretnine tužitelja-protutuženika kao poslužnom nekretninom u korist nekretnine tuženika-protutužitelja kao povlasne nekretnine i to isključivo u dijelu koji se uzdužno proteže uz nekretninu tuženika i to do ulaza u obiteljsku kuću tuženika, na način da su isti dio nekretnine koristili za kolni i pješki prilaz (pravo kolnika i pravo staze) svojoj obiteljskoj kući. Predmetna služnost nema svrhe te je otegotna za tužitelje. 

 

1.2.           Sporni dio u naravi je put i jedini pristup tužiteljicama-protutuženicama do njihove obiteljske kuće i dvorišta te način korištenja od strane tuženika-protutužitelja onemogućava nesmetani pristup istoj, a osobito kada oni na predmetnom putu ostave svoje osobno vozilo kojim u cijelosti onemogućavaju tužiteljicama-protutuženicama dolazak i odlazak. Nisu obzirni u izvršavanju svoje služnosti te ne vode obzira o ograničavanju vlasničkopravnih ovlaštenja tužiteljica-protutuženica, učestalo verbalno i fizički ometaju tužiteljice-protutuženice u korištenju njihovih vlasničkopravnih ovlaštenja.

 

1.3.           Nekretnina tuženika-protutužitelja se cijelom svojom širinom naslanja na javni put odnosno ulicu N. M. slijedom čega tuženici-protutužitelji imaju pristup s javnog prolaza te nema nikakve potrebe da na istu dolaze preko nekretnine tužiteljica-protutuženika. Predmetna služnost nepotrebno opterećuje poslužnu nekretninu imajući u vidu koristi i štete svih zainteresiranih strana, da ista ne ispunjava svoju svrhu te su ispunjeni uvjeti za njezino ukidanje. Pozivom na čl. 242. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predložile su ukinuti predmetno pravo služnosti staze i kolnika i zabraniti tuženicima-protutužiteljima svako daljnje korištenje predmetnog prava.

 

1.                 Tuženici-protutužitelji su u odgovoru na tužbu naveli da su ovlaštenici prava stvarne služnosti kolnog puta za korist njihove nekretnine čkbr. 12/63, k.o. B. preko nekretnine tužiteljica-protutuženika čkbr. 12/17, k.o. B., širine 4 m, koja se služnost izvršava samo na dijelu nekretnine tužiteljica-protutuženica, dijela koji je u naravi upravo put. Radi se o dijelu nekretnine koji i tužiteljice-protutuženice koriste na istovjetni način, kao pristupni put do preostalog dijela svoje nekretnine. Taj put je jasno vidljiv na kopiji katastarskog plana te je upisan u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu kao put u površini od 228 m2. Osporili su da bi tuženici-protutužitelji na dijelu nekretnine tužiteljica-protutuženika koji sve stranke koriste kao put ostavljali parkirana svoja vozila ili bilo kakve prepreke kojima bi onemogućavali tužiteljice-protutuženice da pristupaju do svoje nekretnine, odnosno da tuženici-protutužiteljici pravo stvarne služnosti izvršavaju neobzirno. Upravo tužiteljice-protutuženice i članovi njihovih obitelji povremeno ostave parkirana vozila na dijelu nekretnine tužiteljica-protutuženica na kojem oni izvršavaju pravo stvarne služnosti i na taj im način onemogućavaju pristup do njihovih objekata i do njihova vrta. Dio nekretnine tužiteljica-protutuženica koji u naravi predstavlja zajednički put za nekretnine stranaka ranije je bio sastavni dio nekretnine pravnog prednika tuženika-protutužitelja čkbr. 5764, koja je graničila s istočne strane s nekretninom čkbr. 5759, k.o. B., prema katastarskim podacima. 

 

2.1.           Sukladno dogovoru pravnih prednika stranaka izvršena je zamjena dijelova površina njihovih nekretnina jer je nekretnina pravnog prednika tužiteljica-protutuženica imala premalu površinu da bi se mogla formalno koristiti kao gradilište i nije imala pristupnog puta. Dio nekretnine pravnog prednika tuženika-protutužitelja pripojen je nekretnini pravnog prednika tužiteljica-protutuženica kao put, ali je istodobno bilo ugovoreno da će taj put koristiti obje stranke. Tako se put koristi već preko 50 godina, od kada je izgrađena kuća na nekretnini tuženika-protutužitelja čkbr. 11763, k.o. B.. Ulaz u kuću i ulaz u gospodarske prostorije orijentiran je na zapadnu stranu, prema služnom putu, tako da se u njih pristupa isključivo s predmetnog služnog puta. Ni s jedne druge strane pristup u garažu, gospodarski objekt i kuću tuženika, nije moguć. Kolni pristup do dijela nekretnine tuženika-protutužitelja koji je u naravi vrt, a nalazi se između njihove kuće i nekretnine tužiteljica-protutuženika, moguć je jedino sa spornog služnog puta jer je kuća tuženika-protutužitelja izgrađena praktično uz samu među s čkbr. 5765, k.o. B. i među s predmetnim putem. 

 

2.2.           Tuženici-protutužitelji smatraju da stvarna služnost ne samo da nije izgubila razumnu svrhu, već naprotiv, predstavlja jedini mogući pristup do njihovih objekata. S druge strane, pravo stvarne služnosti puta ni najmanje ne opterećuje nekretninu tužiteljica-protutuženica jer taj dio njihove nekretnine ni one ne koriste na neki drugi način, niti je mogu koristiti na neki drugi način, već upravo kao put. Taj dio njihove nekretnine predstavlja jedinu putnu vezu do preostalog dijela njihove nekretnine čkbr. 12/17, k.o. B.. Pravo stvarne služnosti kolnog puta za korist čkbr. 12/63, k.o. B. stečeno je dosjelošću i nije upisano u zemljišnoj knjizi pa stoga tuženici-protutužitelji imaju pravni interes za uknjižbom istoga, slijedom čega su dostavili sudu protutužbu i postavili protutužbeni zahtjev za utvrđenjem da je nekretnina čkbr. 12/17 opterećena pravom stvarne služnosti kolnog puta širine 4 m sa sjeverne strane čkbr. 12/17, k.o. B., za korist nekretnine čkbr. 12/63, k.o. B. i na trpljenje uknjižbe ovoga prava stvarne služnosti u zemljišnoj knjizi, zatim na trpljenje izvršavanja prava stvarne služnosti kolnog puta uz zabranu svakog ometanja izvršavanja tog prava.

 

2.                 Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige na listu broj 7 do 9 spisa, u prijepis posjedovnog lista na listu broj 10 do 11 spisa, uvid u kopiju katastarskog plana na listu broj 25 spisa, u rješenje nekadašnje skupštine Općine Z. na listu broj 26 spisa, u rješenje o odobrenju za građenje na listu broj 27 spisa, u rješenje nekadašnje Skupštine Općine Za. na listu broj 37 spisa te u rješenje o odobrenju za građenje na listu broj 38 spisa, u rješenje Ureda za katastar od 11. lipnja 1969. na listu broj 39 spisa, u sporazum od 27. siječnja 1969. na listu broj 40 spisa, proveo očevid na licu mjesta i geodetsko vještačenje, izvršio uvid u nalaz i mišljenje geodetskog vještaka, saslušao geodetskog vještaka na glavnoj raspravi, izvršio uvid u skicu očevida, saslušao stranke u svrhu dokazivanja na zapisniku od 11. listopada 2022., saslušao svjedoke M. J., D. B., V. H., D. H. i J. S..

 

3.                 Ocjenjujući dokaze sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan, dok je protutužbeni zahtjev osnovan.

 

4.                  Tužiteljica-protutuženica J. V. je iskazala da dok je živjela na predmetnoj adresi do 1989. godine, tuženici-protutužitelji su koristili predmetni put koji je njihovo vlasništvo, za provoz i prolaz do svoje kuće. Čula je od svojih roditelja da su tuženici-protutužitelji imali usmeni dogovor s njihovim roditeljima da koriste taj put do ulaza u svoju kuću. Međutim, oni si mogu napraviti drugi put do svoje kuće i to također s glavne ceste iza njihovog gospodarskog objekta u kojem se nalaze i garaže. Postoji njihov vrt između njihovih kuća u kojeg oni ulaze kroz mala vratašca - "lesicu", pored svoje kuće i ista se vratašca nalaze neposredno uz njihovu kuću. Tuženici-protutužitelji su koristili predmetni put temeljem dogovora s njihovim roditeljima do ulaska u njihov vrt. Koristili su put do te velike ograde kako bi mogli ulaziti u svoj vrt. Njezin otac je umro 1997., a majka 2020. te se ne može točno izjasniti koliko dugo tuženici-protutužitelji na taj način koriste sporni put. Koristili su ga još za vrijeme života njezinog oca A. B.. Dok je živjela na predmetnoj adresi, nisu postojali nikakvi sporovi u vezi predmetne nekretnine. Po pričanju sestre i njezine djece čula je da tuženici-protutužitelji rade probleme njezinom nećaku M. J. od kad je on prošle godine napravio kovanu ogradu, a sve je počelo zbog problema sa psom, s obzirom da je pas Matije Jeličića bio viđen na nekom igralištu te je policija rekla da neka napravi ogradu da taj pas ne izlazi van iz dvorišta. Tuženici-protutužitelji imaju malo parkiralište pored svoje kuće te tamo parkiraju svoje aute. Kad je dolazila na predmetnu nekretninu, a to je bilo rijetko, ništa joj nije smetalo. Sestra i nećak su joj pričali da je bilo parkirano vozilo tuženika-protutužitelja na tom putu, ali ne zna je li priječilo ulazak u njihovo dvorište. Put je oduvijek bio dio njihove čestice. Česticu je kupio njihov otac oko 1969. te ne treba znati je li postojao kakav nacrt, skica ili nešto slično jer je sve zakonski riješeno. Otac je kupio i dio koji predstavlja današnji put. Tuženici ne mogu ući sa strojem u svoj vrt niti su ikad dolazili u svoj vrt npr. bagerom ili traktorom. To bi oni trebali dozvoliti. 

 

6.                 Tužiteljica-protutuženica S. J. je iskazala da tuženici-protutužitelji koriste sporni put vjerojatno od kad im je to njezin otac dozvolio. Otac je umro 1997. Majka se nije miješala u to. Tuženici-protutužitelji koriste taj put do ulaznih vratiju svoje kuće, a u vrt dolaze po parapetu koji se nalazi na njihovoj zemlji i kroz ogradu koja je također na njihovoj zemlji. Gnojivo nikad nisu vozili na predmetni vrt. Do rujna 2021. je sve bilo u redu i bili su međusobno u dobrim odnosima te su se družili. Njezin sin ima psa te je pas jednom prilikom otišao van iz  dvorišta zbog čega je poslana prijava komunalnom redaru tako da je sin u rujnu 2021. postavio kovanu ogradu koja nikad nije zaključana. U postavi te ograda pomagao je S. H., a K. H. je rekla da kako to sad bude lijepo. Međutim, kad je došao S. nevjenčani suprug s terena, nastali su problemi jer je sin M. stao sa svojim autom na spornom putu ispred kovane ograde te tamo stoji njegov auto većinom kad ne radi, a oni parkiraju svoj auto kad su kod kuće. Inače je trenutno privremeno u Nj.. Sin ju je nazvao i pitao na koje mjesto bi postavio ogradu. Davno je planirano da se ograda postavi na početak puta što nije zaživjelo jer tuženicima-protutužiteljima često dolaze ljudi te do ograde na početku puta ne bi bilo efekta jer bi bila stalno otvorena. Zato su se povukli sa svojom ogradom na mjesto gdje se ona danas nalazi jer tuženici taj dio od završetka svog parkirališta pa do svoje kovane ograde nisu ni koristili, a imaju također psa koji se kreće bez povodca i koji je jednom ugrizao nju i dva puta njezinog sina M.. Smatra da su oni trebali zvati nju ako je nastao kakav problem, a što oni nisu učinili već su napadali njezinog sina. Nazvala je izvanbračnog supruga 2. tuženice D. Č. i pitala u čemu je problem te je rekao da će ona sudskim putem rušiti tu ogradu i da će on izgraditi garažu namjerno na vrtu, a ne iza njihovog parkirališta prema gore kako je planirano. Potom je nazvala i 2. tuženicu koja joj je rekla da Matija neka makne auto s puta i da će mu u protivnom D. Č. probušiti gume te da su napravili ogradu na njezinom putu. Dana 9. listopada 2021. je D. Č. parkirao auto na predmetnom putu tako da ne mogu van te su pozvali policiju, a sin je za parkiranje morao platiti kaznu. S. H. je više puta namjerno parkirao auto na njihov put. Tuženici-protutužitelji mogu doći na svoju nekretninu s javnog puta jer imaju prilaz javnog putu. Gospođa koja je 1969. prodala predmetnu nekretninu njezinom ocu, morala je napraviti parcelaciju kako bi predmetna nekretnina imala put. Put je bio dio parcele koji je kupljen od gospođe. Nakon opisanih incidenta traži da se predmetni put služnosti ukine u cijelosti i to od glavne ceste do ulaza u njihovu kuću jer dalje njihova služnost niti ne postoji. Ako se predmetna služnost ukine, tuženici-protutužitelji će ju pitati smiju li mehanizacijom doći do svog vrta. Njezin sin je prije rujna 2021. ponekad parkirao auto na putu kod tuženikove kuće, ako bi imali neke radove, ali o tome nije vodila evidenciju. Mnogo puta je i njezin suprug parkirao svoj auto na parkingu tuženika ili su njihovi gosti parkirali automobil na njihovom putu. 

             

7.                  Tuženik-protutužitelj S. H. je iskazao da se 50 godina se predmetni put od strane njegove obitelji koristio bez problema sve do prošle godine. Ne zna je li postojao pismeni ili usmeni dogovor između pok. oca tužiteljice-protutuženice i njihove majke, ali zna da je oduvijek prolazio i provozio tim putem. Kad su vozili gnojivo na njihov vrt, dovozili su ga tim putem, a potom su, dok nije bilo kovane ograde, maknuli dio žičane ograde kojom je ograđen njihov vrt i dva betonska elementa. Vratili bi isto u prvobitno stanje. Također su flaksali travu sve do kraja vrta. Oduvijek su govorili da je put zajednički. Ne zna zašto je prošle godine postavljena ta kovana ograda. Smeta mu što se auto parkira na sporni put te ne može do svoje kotlovnice koja se nalazi neposredno uz taj put.  Na dijelu puta od parkinga tuženika-protutužitelja do kovane ograde auto parkira M. J., a često znaju biti i dva auta parkirana na tom mjestu, a sad kad se 1. tužiteljica-protutuženica vratila iz Njemačke, i ona parkira auto na tom putu. Koristili su sporni put od javnog puta pa do kraja njihovog vrta. Nije bilo nikakvih sporova do rujna prošle godine. Nikad nisu tražili nikakvo posebno dopuštenje da bi vozili tim putem. Kad se flaksao predmetni put, flaksao se put u cijelosti odnosno i u dijelu uz vrt. To su flaksali on i D. Č. te sinovi M. i L., tko je stigao. Do svog vrta može doći pješke pored svoje kuće i ima lesu na ogradi za vrt. Po betonskom parapetu kojeg je izgradila na svom terenu, njegova obitelj može ući u kotlovnicu. Njegova obitelj je također izgradila i betonski parapet za ogradu vrta i visok je 40 cm. Betonski parapet uz kuću širok 80 cm. Ne može traktorom niti kultivatorom po tom betonskom parapetu širokom 80 cm doći do svog vrta jer je kultivator širok 120 cm. Kad se vršilo flaksanje dijela puta uz njihov vrt, majka tužiteljica-protutuženica je dala 30 kn za benzin jer nitko od njih nije mogao flaksati. 

 

8.                 Tuženica-protutužiteljica K. H. je iskazala da su 1968. godine kupili gradilište površine 200 čhv od D. B. te je u to gradilište ušao i predmetni put. Prednici tužiteljica-protutuženica su 1969. kupili svoju nekretninu, a 1974. su se uselili u kuću. Postojao je dogovor da je predmetni put zajednički put služnosti. Bila im je namjera nekad zatvoriti predmetni put služnosti lesom te je njezin pok. suprug napravio i elemente za tu lesu, međutim, predstavnik općine pok. F. Š. je rekao da to ne smiju činiti jer se radi o zajedničkom putu služnosti. 55 godina koristi predmetni put od početka kod javnog puta pa do kraja njihovog vrta i to za dovoz, odvoz svega što je potrebno, za gnojivo za vrt te nitko nije nikoga u tome smetao do lani. Ona je za korištenje tog puta zauzvrat otpustila ocu tužiteljica-protutuženica 2 m dužine i 8 m širine svog vrta kako bi si tužiteljičin otac izgradio garažu i dimnjak za centralno grijanje, a sada je 1. tužiteljica-protutuženica izgradila na tom dijelu svoje vanjske stepenice. To su stepenice koje vode u kat kuće. M. J. je prošle godine dopeljao dva psa u svoje dvorište. Pas je ušao u njihov vrt ispod žice te je napravio štetu. M. J. je izgradio kovanu ogradu na mjestu gdje se ona danas nalazi, a da je pomaknuo ogradu još samo tri ili četiri metra prema svojoj kući, tada ne bi bilo problema, jer oni ovako ne mogu ući bagerom u vrt, a potrebno je obnavljati njihovu kuću koja je stradala u potresu. Oni bi trebali raditi iskop kako bi s druge strane njihovih objekata ušli s javnog puta na njihovu parcelu, a također ističe da je njihova parcela mjerena po noći tako da je tužiteljska strana imala podatak da se iza njihove kuće nalazi prostor od 6 m. Oni bi iskopom i putom s te gornje strane zatvorili susjedov ulaz u njegovu kući. Zato bi se morao raditi veliki iskop. Nitko od njihovih ukućana ne parkira automobile na putu koji se nalazi u dijelu od njihovog parkirališta pa do kovane ograde, već se samo auti kreću kad izlaze iz njihovog parkirališta. Njihova se septička jama nalazi u kotlovnici te kad ju moraju prazniti, zamolila je M. J. da makne svoj auto s puta na što se oglušio i bio bezobrazan prema njoj. Zajedničko korištenje spornog puta dogovorili su A. B. i A. H., a tome su bile prisutne njezina svekrva i ona. To je dogovoreno 1969. i od tada pa do lani, nisu tražili nikakvo dopuštenje ni od koga. Problem je nastao lani i to zbog lese, pasa i nekulturnog ponašanja. Ne bi mogla doći bilo kakvom mehanizacijom do svog vrta bez predmetnog služnog puta. Njezina čestica danas ima 160 i nešto hvati iako je kupljeno 200 čhv 1968. godine. Ne zna kako je predmetni put prešao u vlasništvo B.. Smatra da je to mućka. Trebaju obnoviti svoju kuću zbog posljedice potresa samo u dijelu kod vrta jer u drugim dijelovima nije oštećena. Potreban im je i put za prijevoz gnojiva za vrt svake godine. 

 

9.                  Tuženica-protutužiteljica S. H. je iskazala da se rodila 1974. godine, a od 1984. godine, od kad pamti, pa do 2021. nije bilo nikakvih problema u vezi korištenja tog puta. Koristio se za prolaz i provoz do vrta, flaksao se put u cijelosti do kraja vrta, problemi su nastali kad je postavljena ograda koju je postavio M. J. prošle godine te se na tom dijelu od njihove kuće pa do te ograde parkiraju auti M. J. i njegove majke te M. šogora. Po pričanju majke zna da je postojao dogovor između njezinog pok. oca i oca 1. tužiteljica-protutuženica da predmetni put bude zajednički. Zauzvrat predniku 1. tužiteljica-protutuženica je otpušteno 2 metra širine i 8 m dužine kako bi se mogla napraviti garaža na nekretnini tužiteljica-protutuženica, a sada i stepenice, sve kako bi se predmetni put služio bez problema. Drugi put kojim bi mogli doći do svoje nekretnine ne postoji. Njihova nekretnina upire na javni put. Drugi dijelovi njihove nekretnine zbog konfiguracije terena nisu dostupni s javnog puta. Osim preko ovog puta ne mogu doći kolnim putem do njihovog vrta, već samo pješke. Prije 2021. nije postojala lesa na putu. Nikad nisu tražili nikakvo dopuštenje za bilo kakvo obavljanje radnji na spornom putu do 2021. Ne sjeća se kad su zadnji put koristili dio spornog puta koji se prostire od puta njihove kuće pa do kraja vrta, ali su taj dio koristili pretprošle godine dok nije bilo ograde za ognojiti vrt i flaksanje trave na putu do kraja vrta. Gnojivo nije moguće dovesti uz njihovu kuću osim ako ga nose u kantama. U vrt su s gnojivom ulazili ranije na način da su micali jedan dio žičane ograde od vrta, a potom ju vratili. Ne zna gdje je 1. tužiteljica-protuženica u tom trenutku bila. Nikad gnojivo nije palo na put odnosno na cestu, već samo u njihov vrt. Kad su ove godine spremali drva u objekt drvarne kraj klijeti, snaha 1. tužiteljice-protutuženice je zvala policiju navodeći da ih smetaju jer su na putu, a put je bio oslobođen. Tužiteljičina majka je bila živa u vrijeme kad se gnojilo. Radili su sve što su trebali, a tužiteljičina majka nije imala ništa protiv toga, nikada, a sada je Matija Jeličić bezobrazan prema njezinoj majci i neka ga 1. tužiteljica sredi jer ne zna što se događa jer nije doma i neće biti dobro. Majka 1. tužiteljice nije nikad branila piliti drva na predmetnom putu. 

 

10.             Svjedok M. J. je iskazao da se predmetnim putem služe oni koji žive na adresi 1. tužiteljice-protutuženice i to njegova majka, on, njegova nevjenčana supruga i malo dijete te K. G.), kao i S. H., D. Č., S. H., L. Č. i M. H. koji žive na adresi tuženika-protutužitelja, ali samo do kuće tuženika-protutužitelja. U korištenju tog puta smetaju D. Č. i S. H. jer znaju ostaviti svoja vozila na tom putu i to ne manje od 3 minute, a ne više od 15 minuta. To se događa svakih dva tjedna po dva puta i to unazad dvije godine od kad je umrla njegova baka 2020. godine. Znao ih je zamoliti da maknu svoja vozila, a oni su to odbili navodeći da je to njihov put te da on ni majka nemaju tu ništa. Par puta je zvao policiju zbog toga. Kovana ograda je postavljena u listopadu 2021. i to zbog njegovog psa i njegovog malog djeteta. Zna se parkirati na predmetnom putu, ali ispred navedene kovane ograde – lese, što znači da udaljenosti od 8 m nakon ulaza u njihovo parkiralište. Smatra da im ne smeta te oni i dalje ne mogu nakon svoje kuće osim na njegovu ogradu i u njegovo dvorište. Tuženici –protutužitelji za ulazak u svoj vrt koriste betonski parapet uz kuću kojom hodaju i voze tačkama, ali u vrt ne ulaze poljoprivrednim strojevima ili vozilima. Kad se parkira na opisanom mjestu na putu, tuženici-protutužitelji mu prigovaraju te se on ponekad makne, a ponekad ne. Smatra da to nije njihov ulaz i ne zna zašto oni tvrde da je to njihov ulaz. Vrt tuženika-protutuženika je ograđen betonskim parapetom na kojem se nalazi žičana ograda na željeznim stupovima. Tuženici-protutužitelji imaju prilaz s javnog puta na svoju nekretninu, ali bi trebali zatvoriti grabu. Graba je duboka metar te bi bilo potrebno samo postaviti jednu cijev i 3 m3 šljunka. Po pričanju je načuo da put postoji od 1969. odnosno 1974. godine. I treće osobe znaju parkirati svoja vozila na taj put kao npr. osobe koje dolaze k D. Č. koji popravlja flakserice, motorke, kosilice i to za vrijeme dok te strojeve iskrcaju iz automobila ili ukrcaju. Ako netko dolazi kod njih, parkira se u dvorištu ispred njihove kuće jer se ne žele svađati i nekome poslati policiju. Tuženici – protutužitelji mogu do svog vrta doći traktorom ili drugim motornom vozilom koje nije šire od 1 m po tom betonskom parapetu uz svoju kuću, samo trebaju zamoliti nekog tko ima takav stroj koji nije širi od 1 m. 

 

11.             Svjedok D. B. je iskazao da je bio od 1975. do 1986. godine u stanu kod svoje sestre 1. tuženice-protutužiteljice kad je išao u osnovnu, srednju školu i višu građevinsku školu. Njegov pok. šogor je 1967. počeo graditi kuću što zna iz priče te je šljunčao predmetni put i činio ga prohodnim. Koristio ga je također i pok. susjed B.. U razdoblju između 1980. i 1985. je susjed B. gradio garažu pored kuće te je došao sve do međe tuženika-protutužitelja. Bio je prisutan kad su se B. i H. usmeno dogovorili na način da je B. pitao H. koliko košta tih 3 m zemlje koliko mu je otpustio duž njegove kuće, a uz granicu sa svojom nekretninom, na što je H. odgovorio da to ne košta ništa, ali neka samo zajednički koriste taj put. Obitelj H.je dolazila na primjer, s gnojem za vrt do ograde vrta te je on kad je bio tamo, bacao taj gnoj s puta na vrt, a kako su oni bili stariji, oni su znali otvoriti dio ograde vrta i potom kad bi posao obavili, ogradu bi ponovno vratili. Od kad je postavljena predmetna lesa to više uz vrt tuženika-protutužitelja nije moguće činiti. Predmetni put su svi nesmetano koristili dok je on bio tamo do 1986., a nakon toga ne zna je li korištenje tog puta bilo nesmetano. Negdje u proljeće 2021. je sa svojim kultivatorom dopeljao gnoj tuženicima-protutužiteljima do vrta i tada nije bilo postavljene lese. Nekretnina tuženika-protutužitelja upire na javni put. Nekretnina tuženika-protutužitelja je u dijelu izvan predmetnog puta voćnjak te je na tom dijelu padina. Postoji i kanal uz glavnu cestu. Sudjelovao je u preseljenju ograde vrta tuženika – protutužitelja za 3 m u dijelu vrta otprilike kod točaka N1 i M1 skice očevida, nakon što je postignut dogovor između pok. B. i pok. H. o tome da se B. daruje dio vrta od 3 m. Ranije je prijepor oko puta postojao samo između djece i to u vrijeme kad su S. i S. bile male pa su znale reći "to je moj put" jedna drugoj, a nakon usmenog dogovora između pok. B. i H. međusobno su si rekli da kažu djeci da je put zajednički. Pismeni dogovor o tome nije postojao. Nakon tog dogovora predmetni put se i dalje nastavio koristiti prilikom dovoza gnoja strojem te se stroj znao parkirati negdje otprilike oko sredine vrta, kako bi se najlakše istovario gnoj na vrt. Nakon što su i B. i H. umrli i dalje se put koristio na taj način. Jednom tjedno dolazi k svojoj sestri te zna vidjeti da je auto Ma. J. parkiran ispred lese odnosno kapije, nasuprot kuće H., ali ne zna smeta li to obitelji H.. Parkiralište njegove sestre nalazi se ispred kuće, a ovo mjesto parkiranja M. J. je uz kuću na putu. Parkiralište njegove sestre nalazi se na njenoj nekretnini sa sjeverne strane kuće. 

 

12.             Svjedok V. H. je iskazao da su 1967. godine H. počeli graditi svoju kuću te su sami koristili predmetni put. Onda su negdje 1970. Jeličići počeli graditi kuću te su i oni koristili sporni put. U vezi korištenja tog puta nije bilo nikakvih problema. Koristio se zajednički. On je 6 mjeseci živio kod svoje strine 1. tuženice-protutužiteljice i to 1986. kad se oženio, a brat mu se još nije maknuo iz kuće te mu je strina ustupila slobodnu sobu u svojoj kući. Bio je u dobrim odnosima i s jednima i drugima. Predmetni put se koristio sve do Jeličića, a je li postojao nekakav dogovor oko korištenja tog puta za to ne zna. Čuo je po pričanju strine da se garaža J. koja je naknadno građena jednim dijelom nalazi na vrtu H.. Rekli su mu da za to imaju papire. Obitelj H. ne može mimo predmetnog puta doći do svoje nekretnine jer se u tom drugom dijelu nalazi garaža i voćnjak te se uz cestu nalazi odvodni kanal, a na tom mjestu se nalazi i kosina te je nekretnina tuženika-protutužitelja razinom niža skoro do metra u gornjem dijelu. Autom je dolazio k jednima i drugima. Znao je u vrtu tuženika-protutužitelja "štihati", a i istovarivati gnoj koji se znao dovoziti traktorom po tom putu do vrta. Živi dvije kuće iznad predmetnih nekretnina te vidi da se sad zna parkirati automobil M. J. bijele boje ispred predmetne lese, a uz kuću H.. 

 

13.             Svjedokinja D. H. je iskazala da se 1987. udala te je sa suprugom 6 mjeseci živjela kod K. H. i njezinog pok. supruga. Imali su auto i koristili su taj put nesmetano. I J. i H. koristili su predmetni put i sve je bilo otvoreno i nije bilo nikakvih sukoba. Sada je vidjela postavljenu ogradu odnosno lesu koja je postavljena prošle godine. Znali su pomagati H. u obradi vrta i pri "štihanju", a  sada predmetna lesa tome smeta. S. i K. to smeta kod ograde vrta. Sada ne mogu dopeljati gnoj. Ranije su znali dopeljati gnoj na dio iza danas postojeće lese, a taj bi gnoj potom ručno prebacili u vrt i "štihali" vrt. Pristup nekretnini tuženika-protutužitelja mimo predmetnog puta nije moguć, iako nekretnina upire u javni put jer bi se trebao izgraditi most, rušiti voćnjak, a na tom dijelu se nalazi i kosina. Ne zna točno, ali vjerojatno je nagib oko 30%. Uglavnom, teren bi se trebao ravnati da bi se dobila ravna površina. Nekretnina čkbr. 5765 razinom je dosta viša od razine nekretnine tuženika. H. do svog vrta ne mogu doći ni na koji drugi način kolima ili traktorom osim preko spornog puta. Zadnji put je "štihala" vrt H. prije 12 godina. Sada žive u istom naselju, ali tri kuće više od tuženika-protutužitelja. Vidi nekretninu tuženika i njihov vrt s balkona svoje kuće, a i familija su i zajedno piju kavu. Vrt se ne gnoji svake godine, ali se "štiha" svake godine. Ove godine im vrt još nije "oštihan", a lani je bio. 

 

14.             Svjedok I. I. je iskazao da se predmetni put koristi 50 godina. On je međaš s H. s gornje strane njegove nekretnine te se još kao dijete igrao sa S. B.. Predmetni put se koristi zajednički, a misli da ga je više održavao H.. M. J. je problematičan, on bi sve po svom, misli da je pametan i da sve mora biti onako kako si je on zamislio. Ne zna tko je postavio ogradu - lesu. Zna da je unazad godinu i pol više puta bila policija na predmetnim nekretninama i da postoje svađe između stranaka. M. J. se zna parkirati ispred postojeće lese, a kad još netko dođe i parkira auto iza njega, zatvori se prilaz H.. Mogao je ogradu postaviti kod kraja vrta i tada ne bi nikome smetao. Također je prije godinu dana postavljen stup kod javnog puta koje je postavio nevjenčani suprug 1. tužiteljice K. i koji je sada ukošen jer je i u vezi toga bila policija na terenu. Stup je postavljen jer se htjela postaviti ograda najprije kod javnog puta. H. ne mogu pristupiti na svoju nekretninu s javnog puta mimo spornog puta jer se radi o kosini, a i trebao bi se izgraditi zid da ne klizne svjedokova kuća i zemlja koja se nalazi iznad njih. Majka mu je rekla da su A. B. i A. H. dogovorili zajedničko korištenje tog puta i zamjenu s dijelom vrta H. u korist B.. H. sada ne mogu voziti gnoj do vrta niti pristupiti svojoj septičkoj jami zbog izgrađene lese i parkiranog automobila M. J.. Vidio je da je septičkoj jami H. prišao kamion sa ispumpavanje sadržaja septičke jame pa je čuo svađu i vidio parkirani automobil M. J. ispred lese. Ne zna je li kamion za ispumpavanje sadržaja septičke jame mogao ispumpati taj sadržaj. Vidi septičku jamu H. sa svog dvorišta i nalazi se ispod kuće H. blizu sadašnje lese desno. 

 

15.             Svjedok J. S. je iskazao da živi u kući koja se nalazi ispod predmetnih nekretnina i zna gdje se nalazi sporni put. Doselio je na svoju nekretninu 1968. Negdje 70-tih godina doselili su se H. koji su izgradili kuću i napravili put koji su koristili. Onda se na susjednu nekretninu doselio B., izgradio svoju kuću te su oni zajedno uređivali sporni put. B. su doselili 3-4 godine iza H.. H. su izgradili kuću i iza kuće napravili vrt te su koristili sporni put do kraja svog vrta. To je tako bilo sve do "krize" koja se dogodila nakon što je B. unuk kojem ne zna ime postavio lesu. Lesa je postavljena na niti metar udaljenosti od ruba kuće H.. Od tada je prošlo nekih dvije godine. Sada B. unuk ostavlja auto parkiran ispred lese koju je postavio odnosno ispred kuće H., a ne iza te lese. To H. smeta jer ne mogu do svog vrta dovoziti gnojivo koje su do tada dovozili prikolicom, a potom ga bacali preko ograde u vrt. H. sada ne obrađuju više vrt, a misli da ih je vidio da su na taj način gnojivo do vrta dovozili prošle godine. Oni ni na koji drugi način ne mogu doći do svog vrta. H. imaju malu lesu na ulazu u vrt za prolaz u vrt. Između vrta i puta nalazi se betonski parapet i žičana ograda. H. iza svoje gospodarske zgrade ima mali prostor, ali je iznad toga susjed. 

             

16.             Neposrednim opažanjem utvrđeno je da je nekretnina tužitelja-protutuženika u naravi zidana kuća i dvorište s pomoćnom zgradom s okućnicom, a ista nekretnina obuhvaća i pristupni put do te nekretnine koji je u naravi dijelom šljunčani, a dijelom travnato šljunčani. Pristupni put kod javnog puta nema nikakvu ogradu ili drugu fizičku prepreku, dok se željezna lesa nalazi na jednom dijelu puta na ulazu u kuću i okućnicu tužitelja-protutuženika. Kroz istu lesu je moguće ući odnosno ista nije zaključana u trenutku održavanja očevida. Na istoj nema brave. Nekretnina tuženika-protutužitelja u naravi je kuća, gospodarska zgrada, parkiralište, dvorište i vrt iza kuće tuženika-protutužitelja koji je ograđen žičanom ogradom na betonskim stupovima i betonskom parapetu. Između kuće i gospodarske zgrade nalazi se asfaltirano parkiralište tuženika protutužitelja. U naravi se pristupni dio tom parkiralištu nalazi na dijelu predmetnog puta i također predstavlja uski asfaltirani dio. Utvrđuje se da se u vrt tuženika-protutužitelja može ući kroz uska željezna vratašca koja se nalaze odnosno do kojih se dolazi duž betonskog podesta koji se nalazi s donje strane kuće tuženika-protutužitelja, neposredno uz sporni put. Također se utvrđuje da je kroz ista vratašca moguće vršiti prolaz, a ne i provoz traktorom. Također se utvrđuje da se u vrt tuženika-protutužitelja nigdje ne može ni sada ući traktorom, budući da je cijeli vrt ograđen žičanom ogradom i betonskim parapetom na betonskim stupovima. 

 

17.             Nalazom i mišljenjem geodetskog vještaka Geo d.o.o. utvrđeno je da je na skici očevida izvršen koordinatni preklop katastarskog plana na izmjereno stanje, utvrđen je položaj cijelog predmetnog pristupnog puta, dio istog puta do kraja parkirališta tuženika-protutužitelja, preostali dio puta, položaj željezne lese, kuće stranaka, gospodarska zgrada tuženika-protutužitelja, vrt, betonski podest uz kuću tuženika-protutužitelja, položaj željeznih vratašaca na ulazu u vrt, asfaltirano parkiralište tuženika-protutužitelja, betonski stup uz kuću tužitelja-protutužitenika. 

 

18.             Po prijedlogu tuženika-protutužitelja na glavnoj raspravi je saslušan geodetski vještak. T. H. iz Geo d.o.o. je u cijelosti ostao kod nalaza i mišljenja i skice očevida koje je dostavio u spis, a u odnosu na podnesak tužitelja-protutuženika od 14. listopada 2022. naveo je da je sporni put  (dio sa sjeverne strane) prema parcelacijskom elaboratu od 17. lipnja 1968. bio dio nekretnine 12/63 k.o. B.. Na pitanje kakvo je bilo stanje upisa u zemljišnoj knjizi prema prijamnim listovima i podacima provedenom u zemljišnoj knjizi od 1968. do svibnja 2021., je li se služni put dijelom nalazio na čkbr. 12/63 k.o. B. u suvlasništvu tuženika naveo je da se prema stanju u zemljišnoj knjizi služni put dijelom nalazio na čkbr. 12/63 k.o. B.. U vremenskom intervalu od 1968. do 2021. godine nekretnina čkbr. 12/17 k.o. B. bila je u zemljišnoj knjizi upisana kao oranica od 816 m2 (227 čhv) dok je nakon provedenog geodetskog elaborata iz te godine njezina površina povećana na 855 m2 odnosno za 39 m2 i to povećanje odgovara površini zemlje na skici očevida geodetskog vještaka označenoj detaljnim točkama O1, N1, M1, P1. Punom crvenom linijom označene su granice novonastalih čestica 1968., dok isprekidana crvena linija predstavlja strukturnu liniju uživanja na terenu. Takvo gruntovno stanje egzistiralo je do provedbe parcelacijskog elaborata 2021. Katastarsko stanje je bilo drukčije. Služnost se ne može vidjeti iz plana. Sredinom 70-tih godina za k.o. B.a izvedena je nova katastarska izmjera čiji je rezultat bio novi katastar, ali ne i gruntovnica. U katastru je nastala čestica koja je obuhvaćala put i česticu tužitelja – protutuženika. Takva katastarska čestica postojala je do provedbe geodetskog elaborata 2021. Geodetskim elaboratom iz 2021. je ona katastarski povećana za površinu označenu po skici očevida oznakama N1, O1, P1, M1. Put koji graniči s međom čestice tuženika-protutužitelja cijelo to vrijeme nije mijenjan. 

 

19.             Sud je prihvatio nalaz i mišljenje geodetskog vještaka jer su isti učinjeni detaljno, stručno i objektivno, a vještak je obrazloženo odgovorio i na dopunska pitanja stranaka.

 

 

19.1.      Iz priloženih zemljišnoknjižnih izvadaka utvrđeno je da su tužiteljice-protutuženice suvlasnice čkbr. 12/17, k.o. B., a tuženici-protutužitelji suvlasnici čkbr. 12/63, k.o. B..

 

20.             Člankom 186. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, u daljnjem tekstu: ZV) propisano je da je stvarna služnost stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine, da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

 

21.             Prema čl. 233. st. 1. ZV-a propisano je da ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osoba koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava. 

 

21.1.      Prema čl. 234. ZV-a da bi ovlaštenik prava služnosti mogao u postupku pred sudom ostvariti svoje pravo iz čl. 233. istoga zakona, mora dokazati svoje pravo služnosti i tuženikov čin onemogućavanja ili uznemiravanja izvršavanja toga prava.

 

21.2.      Prema čl. 228. ZV-a neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovat će se kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti; inače samo kad tako odredi posebni zakon. Tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

 

21.3.      Prema čl. 242. st. 1. ZV-a propisano je da izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine. Ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost osnovana. Prema čl. 242. st. 2. ZV-a sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.

 

22.  U odnosu na tužbeni zahtjev:

 

22.1.      Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da predmetno pravo stvarne služnosti staze i kolnika nije izgubilo razumnu svrhu bez obzira što nekretnina tuženika upire na javni put, a što je vidljivo i na skici očevida te neposredno na terenu. Sama okolnost da povlasna nekretnina tuženika upire na javni put sama po sebi ne znači da postoje uvjeti za ukidanje prava stvarne služnosti kako to tvrde tužiteljice-protutuženice, tim više što se od početka izvršavanja posjeda prava služnosti od strane prednika tuženika nisu izmijenile odlučne okolnosti, a niti su prestali razlozi zbog kojih je osnovana. Nekretnina tuženika-protutužitelja u dijelu u kojem graniči s javnim putem, u ovom trenutku, zbog konfiguracije terena i različitih razina zemljišta, nije privedena svrsi staze i kolnika te se tim dijelom ne može provoziti. Tužiteljice-protutuženice nisu isticale činjenice ni predlagale dokaze na okolnost opsega i cijene radova potrebnih za eventualnu izvedbu pristupne staze i kolnika nekretnini tuženika-protutužitelja s javnog puta, kao ni na prikladnost takvog prolaza. No, položaj samih objekata tuženika-protutužitelja i ulaznih vratiju u objekte tuženika te općenito orijentiranost njihove nekretnine, jasno pokazuje na direktnu vezu objekata s predmetnim pristupnim putem i na razumnu svrhu spornog prava stvarne služnosti. 

 

22.2.      Prema tome, tužiteljice-protutuženice nisu dokazale da bi predmetno pravo stvarne služnosti staze i kolnika na bilo koji način izgubilo razumnu svrhu. No, navedeno ne znači da tužiteljice-protutuženice ne bi imale pravo na sudsku zaštitu po drugoj pravnoj osnovi temeljem svojih vlasničkih (suvlasničkih) ovlaštenja prema ovlaštenicima prava služnosti ukoliko bi to bilo potrebno, posebno stoga što sve stranke za istu svrhu koriste taj put. Prema čl. 177. st. 1. i 2. ZV-a i ovlaštenik prava stvarne služnosti u izvršavanju ovlasti mora se ponašati na način da čim manje opterećuje povlasno dobro, ne šireći ga, odnosno mora se ponašati civiliter. Prema jasnoj zakonskoj odredbi čl. 190. st. 1. ZV-a vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom. Dakle, nema pravo istovremeno na bilo koji način (pa ni parkiranjem vozila) sprečavati vlasnika nekretnine da prolazi i provozi spornim putem.

 

22.3.      Također je uvidom u skicu očevida utvrđeno da zbog položaja kuće tuženika-protutužitelja iza te kuće nema prostora za kolni pristup do njihovog vrta.

 

23.  U odnosu na protutužbeni zahtjev:

 

23.1.      Nije bila sporna činjenica da predmetno pravo stvarne služnosti staze i kolnika preko dijela nekretnine tužitelja-protutuženika doista postoji za korist nekretnine tuženika-protutužitelja, a ovim je dokaznim postupkom utvrđeno vrijeme izvršavanja takve služnosti, način, kao i površina na kojoj se ista izvršava, kao i sam način stjecanja. Sporna je bila činjenica izvršava li se to pravo stvarne služnosti duž cijelog puta ili pak samo do ruba kuće tuženika-protutužitelja.

 

23.2.      Da tuženicima-protutužiteljima pripada pravo stvarne služnosti prolaza pješice i provoza kolima preko dijela čkbr. 12/17, k. o. B. za korist nekretnine čkbr. 12/63, k. o. B. postojećim putem na terenu utvrđeno je iskazima svih saslušanih svjedoka i stranaka, osim što su tužiteljice-protutuženice i sin jedne od njih iskazivali da to pravo postoji samo do ruba kuće tuženika-protutužitelja. Iskazima svjedoka i stranaka također je utvrđeno da se isto pravo stvarne služnosti izvršavalo neprekidno preko 20 godina do trenutka postavljanja željezne ograde od strane sina 1. tužiteljice prije dvije godine te ispunjava uvjete za dosjelost prava služnosti po čl. 229. st. 1. ZV-a. Također je utvrđeno da se istim putem izvršavalo pravo stvarne služnosti staze i kolnika. Geodetskim vještačenjem utvrđena je širina puta kojim se izvršava pravo stvarne služnosti.

 

24.             Sud nije prihvatio dijelove iskaza tužiteljica-protutuženica i svjedoka Matije Jeličića u kojima su iskazivali da predmetno pravo služnosti postoji samo do ruba kuće tuženika-protutužitelja. To iz razloga što se pored vrta tuženika također nalazi predmetni put, a ostali svjedoci i tuženici-protutužitelji u svojim iskazima su logično i podudarno potvrdili da su tuženici-protutužitelji povremeno za dovoz gnojiva poljoprivrednim strojem do vrta koristili predmetni put uz svoj vrt, na koji su potom bacali i odlagali gnojivo i povremeno otvorili dio žičane ograde kako bi to lakše napravili. Općepoznata je činjenica da je za dostavu gnoja, gnojiva zbog sadržaja i količine potrebna uporaba odgovarajuće poljoprivredne mehanizacije (stroja) i odgovarajuće prikolice. 

 

24.1.      Nalazom i mišljenjem te iskazom geodetskog vještaka utvrđeno je da je dio nekretnine tužitelja koji se odnosi na predmetni put ranije bio sastavni dio nekretnine pravnog prednika tuženika-protutužitelja te da se površina nekretnine tužiteljica-protutuženica povećala za 39 m2, zbog čega je životno logičan dio iskaza tuženika-protutužitelja i svjedoka D. B. i I. I. da su se pravni prednici stranaka dogovorili o zamjeni dijelova površina njihovih nekretnina uz istodobni dogovor da će taj put koristiti zajednički. Tome u prilog govori i utvrđena činjenica prema iskazima tuženika-protutužitelja i svjedoka D. B., I. I., V. H., J. S. i D. H. (koji su o tome iskazivali suglasno i uvjerljivo) da se predmetni put od dogovora pravnih prednika stranaka 70.-tih godina prošlog stoljeća sve do 2021. godine u cijelosti koristio zajednički, odnosno i za prolaz i provoz tuženika-protutužitelja. Time je proteklo više od potrebnog vremena za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću prema čl. 229. st. 1. ZV-a koji propisuje da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine se nije tome protivio.

 

24.2.      Da je za kuću tuženika-protutužitelja odnosno njihovog pravnog prednika izdana lokacijska dozvola i odobrenje za građenje 1968. godine utvrđeno je uvidom u priložena rješenja od 17. listopada i 29. listopada 1968., a za kuću tužiteljice-protutuženica odnosno njihovog pravnog prednika 11. kolovoza 1969. i 18. kolovoza 1969.

 

25.             Tuženici-protutužitelji imaju pravni interes za utvrđenjem predmetnog prava stvarne služnosti i uknjižbom tog prava u zemljišnu knjigu jer ista do sada, iako se izvršava tijekom potrebnog vremena čime su se ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje istog prava dosjelošću, nije upisana u zemljišne knjige u smislu čl. 229. st. 2. ZV-a. 

 

26.             U smislu čl. 233. ZV-a tužiteljicama-protutuženicama naloženo je trpljenje takvog prava stvarne služnosti kolnog puta te im se po istoj osnovi zabranjuje svako ometanje izvršavanja tog prava jer je utvrđeno da 1. tužiteljica odnosno članovi njezine obitelji  ometaju povremenim parkiranjem automobila na predmetnom putu izvršavanje tog prava, što su potvrdili svjedoci D. B., I. I., J. S. i sam svjedok M. J..

 

27.             Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a te su tuženicima-protutuženicima dosuđeni troškovi postupka.

 

27.1. Tuženicima-protutužiteljima pripada parnični trošak u zatraženom iznosu od 2.500,00 kn uključujući i PDV u skladu s tbr. 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u visini jednokratne nagrade za cjelokupni prvostupanjski postupak bez obzira na broj poduzetih radnji u visini od 200 bodova, što uz vrijednost boda od 15,00 kn ili 1,99 EUR, što iznosi 398 EUR. PDV na taj iznos jest 99,5 EUR, što ukupno daje iznos od 497,50 EUR. Pripada im i trošak očevida i geodetskog vještačenja u iznosu od 1.458,90 kn odnosno 193,63 EUR te sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 26,55 EUR za svako, što ukupno daje iznos od 744,23 EUR / 5.607,40 kn.

 

27.2.      Tužiteljicama-protutuženicama zbog naprijed navedenih razloga ne pripada pravo na naknadu parničnog troška jer nisu uspjele u parnici.

 

28.  Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

 

                 

U Zaboku 31. ožujka 2023. 

                                                                                                             Sudac

 

                                                                                                                                Karolina Balen 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana, pismeno u tri primjerka. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

 

              Dostaviti:

1.     Odvj. N. B., Z. uz rješenje o pristojbi na presudu u iznosu od 26,55 EUR

2.     Odvj. R. H., Z., uz rješenje o pristojbi na protutužbu i presudu u iznosu od po 26,55 EUR

3.     eOglasna ploča suda