Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 156/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj -359/2023-2

 

                      

REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj -359/2023-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji Ivi Kancijanić, u pravnoj stvari tužitelja 1. M. P. iz Z., P. Z. 19, OIB:… i 2. S. P. iz Z., P. Z. 19, OIB:…, koje zastupa punomoćnik I. V., odvjetnik u Z., protiv tuženika R. M. S. E., sa sjedištem u P. 40, A-8341 P., R. A., OIB:, kojeg zastupaju punomoćnici N. R., I. R. i A. M. iz O. društva R. & R. j.t.d., odvjetnici u Z., radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja O. suda u Z., S. službe u Z., poslovni broj P-758/2022-7 od 9. siječnja 2023., 30. ožujka 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

              Uvažava se žalba tužitelja i ukida se rješenje O. suda u Z., S. službe u Z., poslovni broj P-758/2022-7 od 9. siječnja 2023. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

 

 

Obrazloženje

             

  1.          Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

 

              „I. Odbacuje se tužba kao nedopuštena u odnosu na tužbeni zahtjev koji glasi:

              Utvrđuje se da je ništetan i bez pravnog učinka ugovor o jednokratnom kreditu br. 534.271, sklopljen 27. rujna 2007. između M. P. iz Z., P. Z. 19, OIB: i S. P. iz Z., P. Z. 19, OIB…, i S. P. kao korisnika kredita i tužitelja i R. S.. S.-J.-W. E., M. 23, A-…, S.. S. I. R., R. A., upisano u sudski registar Zemaljskog suda u G. pod brojem …v, OIB:… kao kreditora i tuženika na iznos od 130.000,00 eur.

              II. Nalaže se tužiteljima M. P. i S. P. da tuženiku R. M. S. E., sa sjedištem u P. 40, A-8341 P., R. A., OIB:, kao pravnog sljednika društva R. S.. S.-J.-W. E., OIB: … M. 23, A-, S.. S. I. R., R. A. nadoknade troškove parničnog postupka u iznosu od 248,86 eur/1.875,00 kn, u roku od 15 dana.“

 

  1.          Pravovremenu žalbu protiv tog rješenja podnose tužitelji zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 187. stavka 1. i 2. te članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku. Osporavaju zaključak prvostupanjskog suda da u tužbi nisu učinili vjerojatnim postojanje pravnog interesa za isticanje isključivo deklaratornog tužbenog zahtjeva, jer nisu obrazložili zbog čega u konkretnom slučaju ne bi bilo moguće uz deklaratorni tužbeni zahtjev istaknuti odgovarajući kondemnatorni zahtjev, prihvaćanjem kojeg bi  ostvarili određenu pravnu korist. Pozivaju se na odredbu članka 327. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima prema kojoj se na ništetnost može pozivati svaka zainteresirana osoba pa, budući da su korisnici kredita i jedna od ugovornih strana, smatraju jasnim da imaju pravni interes za podnošenje predmetne tužbe u smislu odredbe članka 187. stavka 2. ZPP-a, a sve vezano i za odredbu članka 323. ZOO-a koja regulira posljedice ništetnosti. Ističu da je postojanje njihovog pravnog interesa nesporno i radi činjenice da im nikada nije isplaćen cjelokupni ugovoreni iznos kredita od 130.000,00 eura, već samo 80.000,00 eura, dok je hipoteka u korist tuženika zasnovana za osiguranje iznosa od 130.000,00 eura te se na predmetnoj nekretnini vodi ovrha radi namirenja tražbine tuženika. Odluku prvostupanjskog suda smatraju pravno neutemeljenom, budući da materijalno zakonodavstvo ne propisuje kumulativno isticanje kondemnatornog zahtjeva uz deklaratorni kao pretpostavku za podnošenje tužbe na utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu, a po pravomoćnom okončanju postupka povodom utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu u svoju korist mogu pokrenuti odgovarajući parnični postupak radi isplate. Smatraju i da je pobijano rješenje nedovoljno obrazloženo. Predlažu ukinuti rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

 

  1.          Sa žalbom tužitelja sud je postupio sukladno odredbi članka 359. stavka 1. u vezi s člankom 381. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje: ZPP).

 

  1.          Tuženik je podnio odgovor na žalbu s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi rješenje prvostupanjskog suda, uz naknadu troška sastavljanja odgovora na žalbu.

 

  1.          Žalba tužitelja je osnovana.

 

  1.          Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je, (već) nakon prethodnog ispitivanja, odbacio kao nedopuštenu tužbu za utvrđenje ništetnosti pravnog posla - Ugovora o kreditu sklopljenoga između tužitelja kao korisnika kredita te pravnog prednika tuženika kao kreditora 27. rujna 2007. zbog nedostatka pravnog interesa, s obrazloženjem da tužitelji traže samo utvrđenje ništetnosti predmetnog ugovora o kreditu bez postavljanja bilo kakvog kondemnatornog zahtjeva prihvaćanjem kojeg bi ostvarili određenu pravnu korist, a da u tužbi nisu učinili vjerojatnim postojanje pravnog interesa za isticanje isključivo deklaratornog tužbenog zahtjeva, jer nisu obrazložili zbog čega u konkretnom slučaju ne bi bilo moguće uz deklaratorni tužbeni zahtjev istaknuti odgovarajući kondemnatorni zahtjev, odnosno zahtjev na činjenje, trpljenje ili propuštanje, primjerice na trpljenje brisanja založnog prava koje je upisano u zemljišnoj knjizi na njihovim nekretninama ili pak za neku drugu tražbinu, a ne radi se ni o zahtjevu za utvrđenje nedopuštenosti ovrhe.

 

  1.          Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga određenih u žalbi, a pazeći pri tome po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 365. ZPP), ovaj drugostupanjski sud utvrdio je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

  1.          Nije počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju se pozivaju žalitelji, jer je prvostupanjski sud  iznio dostatne i razumljive razloge za svoju odluku.

 

  1.          Međutim, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijanim rješenjem počinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 187. stavka 2. u vezi s člankom 354. stavkom 1. ZPP-a.

 

  1.      Odredbom članka 187. ZPP-a propisano je da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave (stavak 1.), a takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz tog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe (stavak 2.).

 

  1.      Prilikom donošenja pobijanog rješenja prvostupanjski je sud osnovano pošao od toga da je kod tužbe za utvrđenje ništetnosti pravnog posla, kakva je predmetna, tužitelj dužan učiniti vjerojatnim postojanje pravnog interesa prema članku 187. stavku 2. ZPP-a. Naime, iako tužitelji ističu da se na ništetnost u smislu odredbe članka 327. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22.) može pozivati svaka zainteresirana osoba, pa stoga i oni kao ugovorne strane, pojam pravnog interesa kao procesne pretpostavke za meritorno suđenje može se preklapati s pravnim interesom koji opravdava aktivnu legitimaciju u smislu mjerodavnih materijalnopravnih odredbi (s time što su stranke predmetnog ugovornog odnosa ugovorile primjenu austrijskog prava), ali može biti i uži te ga je potrebno ocijeniti u svakom pojedinom slučaju.

 

  1.      Međutim, pobijana odluka temelji se na pogrešnom pravnom stajalištu da, u okolnostima konkretnog slučaja, kada je predmet spora zahtjev za utvrđenje ništetnosti pravnog posla, izostanak kondemnatornog zahtjeva za vraćanje stečenoga po osnovi (toga) ništetnog pravnog posla ili pak zahtjeva za proglašenje ovrhe nedopuštenom, upućuje na zaključak da tužitelji nemaju pravni interes za deklaratornu zaštitu.

 

  1.      Načelo pravnog interesa je odraz načela ekonomičnosti pa se, u pravilu, stranci ne priznaje pravni interes za angažiranje sudskog mehanizma za slabiju pravnu zaštitu, ako može ostvariti jaču pravnu zaštitu ishođenjem ovršne (kondemnatorne) isprave.

 

  1.      No, zahtjev za utvrđenje pravnog posla ništetnim je tek prethodno pitanje za ostvarenje zahtjeva za vraćanje stečenoga (bez osnove) na temelju toga pravnog posla ili pak drugih zahtjeva kao posljedice ništetnosti pravnog posla. Pravni interes za takav deklaratorni zahtjev ne isključuje sama činjenica što, pored deklaratornog, nije postavljen i kondemnatorni zahtjev, tim više što je prvostupanjski sud iz tužbe utvrdio da je radi osiguranja tražbine po predmetnom Ugovoru o jednokratnom kreditu na nekretninama tužitelja upisano založno pravo u korist tuženika.

 

  1.      Budući da je prvostupanjski sud neosnovano zaključio da tužitelji, samim time što uz deklaratorni zahtjev za utvrđenje ništetnosti nisu postavili (i) kondemnatorni zahtjev za saniranje posljedica te ništetnosti, nemaju pravni interes za predmetnu deklaratornu tužbu, nepravilno je primijenio odredbu članka 187. stavka 2. ZPP-a, što je bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke pa je time počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a.

 

  1.      Radi navedenoga valjalo je uvažiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti na ponovni postupak na temelju članka 380. točka 3. ZPP-a u vezi s člankom 369. stavkom 1. ZPP-a.

 

  1.      U nastavku postupka prvostupanjski će sud ocijeniti pravni interes tužitelja za zatraženu sudsku zaštitu rukovodeći se pravnim stajalištem iz ove drugostupanjske odluke, ali vodeći računa da je o (ne)postojanju pravnog interesa sud ovlašten odlučivati tek nakon što održi pripremno ročište, kako je izričito propisano člankom 288. stavkom 2. ZPP-a, uvažavajući pritom prethodna izjašnjenja stranaka o tom pitanju prema članku 288. stavku 1. ZPP-a.

 

U Puli 30. ožujka 2023.

 

Sutkinja

 

Iva Kancijanić, v.r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu