1

Poslovni broj:14 Pn-95/2019

 

 

U   I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A 

I

R J E Š E NJ E

 

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja R. M. iz R., M., OIB: …., zastupan po punomoćniku D. G., odvjetniku u K., protiv tuženika C. O. d.d., Z., V. J., OIB: …, radi naknade štete, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene 7. veljače 2023., u nazočnosti punomoćnika tužitelja, po objavi 30. ožujka 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

I.              Nalaže se tuženiku C. O. d.d., Z., V. J., OIB: …, da tužitelju R. M. iz R., M., OIB: …., isplati naknadu štete u iznosu od 1.597,46 EUR /12.036,08 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 30. ožujka 2023., pa do isplate,  po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana

 

II.              S preostalim dijelom zahtjeva u pogledu tijeka zz kamate na dosuđeni iznos za period od 5. studenog 2019. pa do 29. ožujka 2023., tužitelj se odbija.

 

III.              Nalaže se tuženiku C. O. d.d., Z., V. J., OIB: …, da tužitelju , R. M. iz R., M., OIB: …. naknadi parnični trošak u iznosu od 2.081,41 EUR /15.682,38 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 30. ožujka 2023., pa do isplate,  po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

 

 

 

r i j e š i o  j e

 

Za iznos od 260,66 EUR/ 1.936,92 kn sa zz kamatom tužba se smatra povučenom.

 

Obrazloženje

 

1.              Tužitelj u tužbi navodi da je 19. 10. 2017. oko 23,20 sati na autocesti R.-Z. kod mjesta B. u smjeru zapada došlo do prometne nesreće na način da je vozilo  Mercedes reg. oznake …udarilo u divlju mačku koja je istrčala s lijeve strane vozila a koje vozilo je inače vlasništvo tužitelja a kritičnog događaja je vozilom upravljao I. Š. a suvozač je bio M. K., da je nakon nezgode nakon nezgode došla ophodnja koja održava cestu i sačinjeno je Izvješće o prometnoj nesreći, da su sudionici nesreće pozvali policiju ali im je putem  mobilnog telefona rečeno da policija neće izlaziti na mjesto događaja ako je nastala samo materijalna šteta iako je na mjesto događaja već došla ophodnja koja održava cestu. Navodi da prema čl. 81. Zakona o cestama NN 84/11 i dr., H. a. d.o.o. upravljaju autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava. Navodi da dijelom autoceste na kojem se dogodila prometna nesreća upravljaju H. a. d.o.o., a u vrijeme štetnog događaja su H. a. d.o.o.. imale zaključenu policu osiguranja od odgovornosti s ovdje tuženikom C. o. d.d. Navodi da su u navedenoj nezgodi tužitelju nastala oštećenja na vozilu te da oštećenja i radove koji su potrebni za popravak vozila tužitelj procjenjuje na 14.000,00 kn time da si zadržava pravo po provedenom vještačenju specificirati tužbeni zahtjev.

Nadalje navodi da je osiguranik tuženika (H. a. d.o.o..) upravitelj dijela ceste na kojem se dogodila prometna nesreća i kao takav je dužan održavati autocestu za nesmetan i neometan promet vozilima, te se poziva na čl. 16. ZOC prema kojem javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane sukladno važećim propisima, zatim na Pravilnik  o prometnim znakovima, signalizaciji  na cestama (NN 35/05) koji u čl. 93 i 94 propisuje i obvezu da se ograde namijenjene zaštiti prometa od divljači i dr. životinja postavljaju između ostalog i uz autoceste, a da osiguranik tuženika nije u vrijeme štetnog događaja osigurao da se autocesta može koristiti na siguran način u smislu sigurnog i nesmetanog prometa. Navodi da je vozač osobnog vozila kritičnog događaja vozio dopuštenom brzinom i nije imao mogućnost izbjeći nalet vozila na divlju mačku pa da stoga postoji odgovornost osiguranika tuženika za nastalu štetu jer je do štetnog događaja došlo zbog neodržavanja autoceste za nesmetan promet odnosno propuštanja održavanja tako da se ista može koristiti na siguran način.

U tužbi potražuje naknadu imovinske štete u iznosu od 14.000,00 kn sa zz kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe.

 

2.              Nakon provedenog vještačenja tužitelj je podneskom od 17. 12. 2022 (str 87 i 88 spisa) snizio tužbeni zahtjev na iznos od 12.036,08 kn/1.597,46 EUR koji iznos potražuje sa zz kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe.

 

3.              U odgovoru na tužbu tužena priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju budući su H. a. d.o.o. na dan štetnog događaja imale zaključenu policu osiguranja s tuženikom od izvan ugovorne (javne) odgovornosti. Ističu prigovor zastare potraživanja budući se štetni događaj dogodio 19. 10. 2017. a tužba je podnesena 5. 11. 2019. nadalje navodi da osporava odgovornost za štetu i štetni događaj, da tuženik za štetu odgovara kao i njegov osiguranik po principu krivnje odnosno onda kada je šteta nastala kao posljedica nepropisnog održavanja javne ceste a što u konkretnoj situaciji nije slučaj jer do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja ceste jer je na mjestu štetnog događaja zaštitna ograda u cijeloj dionici izgrađena u skladu sa projektom i ta je dionica pregledavana od strane ophodarske službe osiguranika tuženika, a iz ophodarskog dnevnika i putnog radnog lista ophodnje vidljivo je daje ophodnja i pregled ograde na dan štetnog događaja vršen sukladno pravilniku o ophodnji i neposredno prije naleta na mačku te da nisu uočena oštećenja ograde ni mačka na cesti. Nadalje navodi kako prije štetnog događaja nije bilo dojava od strane korisnika autoceste, policije ili drugih osoba da su na kolniku uočene životinje koje ugrožavaju sigurnost prometa a što ukazuje na činjenicu da je mačka na kolnik autoceste dospjela neposredno prije nesreće na neutvrđeni način odnosno ne zna se kako je tamo dospjela. Nadalje navodi da ne postoji odgovornost tuženika i iz razloga uzročnosti budući osiguranik tuženika nije imatelj opasne stvari.Navodi da tužitelj nije ničim dokazao da mu je šteta nastala uslijed propusta osiguranika tuženika. Osporava i visinu štete jer tužitelj nije dokazao da su sva navedena oštećenja u tužbi nastala od posljedica štetnog događaja. Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu.

 

4.              U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka I. Š. i M. K., provedeno je vještačenje po vještaku za cestovni promet, strojarstvo i procjenu motornih vozila Z. T., te izvršen uvid u njegov u nalaz i mišljenje od 5. 12. 2022. na str. 78-83 spisa.

 

5.              Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao  u izreci.

 

5.1.              Kako je podneskom  od 17. 12. 2022 (str 87 i 88 spisa) tužitelj snizio tužbeni zahtjev na iznos od 12.036,08 kn/1.597,46 EUR (a u tužbi je potraživao iznos od 14.000,00 ) sa zz kamatama, a prema pravnom shvaćanju VSRH Broj: Su-IV-16/2021-8 od 26. travnja 2021. „Smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika", a tuženik se nakon što mu je dostavljen ovaj podnesak tužitelja sa sniženim tužbenim zahtjevom, nije protivio sniženju odnosno djelomičnom povlačenju tužbe  to je za djelomično povučeni dio tužbenog zahtjeva valjalo temeljem odredbe iz čl. 193. ZPP- a, utvrditi da se tužba smatra povučenom.

 

6.              Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na vozilu,marke Mercedes CLS 350, reg. ozn….,  a koja šteta mu je nastala u štetnom događaju od 19. listopada 2017., oko ponoći, na autocesti R. Z. kod mjesta B. uslijed naleta vozila na divlju mačku  time da je u štetnom događaju vozilom tužiteljice upravljao I. Š., a suvozač je bio M. K.

 

7.              U postupku nije sporna pasivna legitimacija tuženika koji je sa H. a. d.o.o. imao zaključenu policu osiguranja od javne odgovornosti prema trećim osobama iz obavljanja djelatnosti (str. 13 do 15 spisa), te tuženik u postupku priznaje pasivnu legitimaciju, kao i nastanak štetnog događaja.

 

8.              Sporna je odgovornost tuženika za štetu obzirom na tvrdnju tuženika da do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja ceste od strane osiguranika tuženika (H. a. d.o.o.)jer je na mjestu štetnog događaja zaštitna ograda u cijeloj dionici izgrađena u skladu sa projektom, jer je dionica autoceste pregledavana od strane ophodarske službe osiguranika tuženika, kao i ograda na dan štetnog događaja i neposredno prije naleta na mačku te nisu uočena oštećenja ograde ni mačka na cesti, a što je sve vidljivo iz ophodarskog dnevnika i putnog radnog lista ophodnje, te je sporna i visina štete.

 

9.              Tuženik, koji je osiguravatelj, odgovara kao i njegov osiguranik, po principu krivnje.

 

10.              Prema odredbi čl.50.st.1. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, u daljnjem tekstu: ZC) za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje, dok je daljnjom odredbom st.2.istog članka propisano da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovora za štetu iz stavka 1.ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

 

10.1.              U odnosu na primjenu navedenog Zakona o cestama, Ustavni sud Republike Hrvatske, u svojoj odluci U-…od 4.ožujka 2015. je mišljenja da Zakon o cestama uređuje pravno područje javnih cesta pa tako i pravno uređenje odgovornosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionara javne ceste za štetu koja na javnoj cesti bude prouzročena trećim osobama naletom divljači.

 

10.2.              Prema odredbi čl.16. ZC-a javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane sukladno važećim propisima, dok je daljnjom odredbom čl.17.st.1., alineja 2, propisano da se javne ceste planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i održavaju na način, između ostalog, da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i sukladnost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru  i s okolišem kroz koji se protežu.

 

10.3.              Podzakonskim propisom, u odredbi čl. 2. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN br. 33/05; 64/05 i 155/05, 14/11, 25/15, u daljnjem tekstu: Pravilnik), prometnu opremu ceste čini, između ostalog, zaštitna žičana ograda. Prema čl. 93. toč. 1. Pravilnika, zaštitne žičane ograde su namijenjene zaštiti prometa na cesti od divljači i drugih životinja, a prema čl. 94. toč. a) zaštitne žičane ograde postavljaju se uz autocestu.

 

11.              U postupku je utvrđeno i nije sporno:

 

-da se nezgoda dogodila na autocesti , na…km plus 500 m, u pravcu B.tj .Z., u noćnim satima oko 23,20 sati, ,

-da na lice mjesta nije izlazila policija, već je izašla ophodarska služba H. a. d.o.o.

-da su H. a. d.o.o.. sačinile Zapisnik o prometnoj nesreći (str. 20 do 21 spisa), iz kojeg proizlazi da da je vozač sa vozilom u voznoj traci udario u divlju životinju (mačku), te da je na vozilu oštećena prednja lijeva maglenka i prednji branik, da je u dogovoru s vozačem i djelatnicima PPP K. ispisano Europsko izvješće o prometnoj nezgodi, da su vremensku uvjeti bili bez oborina, kolnik suh, noć,

-da je na dionici autoceste na kojoj je došlo do prometne nezgode uz autocestu bila postavljena žičana ograda.

 

12.              U spisu na str. 5 prileži Izvješće o prometnoj nezgodi sačinjeno 19.10.2017., potpisno po vozaču, te Izvid štete C. o. d.d.  (tuženika), od 21.11.2017., u kojoj su kao dijelovi za zamjenu navedeni: obloga branika pr, pokrov L branika pr, rešetka branika pr, ukrasni pokrov L, kućište senzora pr L, pok pr kuć. kot pr L, a kao djelovi za popravak . far L  i blatobran pr L, a kao dijelovi za lakiranje: obloga branika pr i blatobran pr L.

 

13.              U postupku su kao svjedoci saslušani vozač I. Š. i suvozač M. Kj.

 

13.1.              Iz iskaza svjedoka I. Š., vozača, proizlazi:

 

-da je nesreća dogodila 19. 10. 2017. oko 23,30 sati na autocesti Ž. L. –B. da su vozili iz smjera Ž. l. i odjednom je vidio neku sjenu i osjetio udar, i nakon tog udara stao za što mi je trebalo oko 100 m, vratio se unatrag i vidio da na cesti leži velika mačketina i da je mislio da se radi o risu, da je suvozač K., mačku slikao mobitelom,

-kada se vratio unazad stao je na zaustavnoj traci a mačka je ležala na cesti na desnoj traci na kojoj se inače kretao i gdje je i udario u mačku,

-da prometa na autocesti tada nije bilo, bila kasna jesen skoro pola noći  i prometa skoro da nije ni bilo,

- na vozilu je bilo štete, kad su izašli iz auta van vidjeli su oštećenja na autu, da je naime udario s prvim lijevim dijelom vozila i oštećen je bio branik, lampa lijeva, i maglenka lijeva i plastika ispod branika tj.  blatobrana dakle sve stvari koje su na lijevoj strani,

-zvali su policiju a nakon jedno 15 minuta došla je ophodarska služba, i  oni su rekli da imaju dojavu policije, i ako nije problem oni to mogu riješiti kao policija

-da je ophodarska služba pisala europsko izvješće u svom kombiju, a radi se o Izvješću koje prileži na strani 5 spisa,

-da su Ophodari su i poslikali i uzeli mačku koja je bila uginula.

-da u uvjeti na cesti  i cesta je bili dobri kao i uvjeti vožnje, vozio je brzinom oko 130 km/h, nije bilo kiše, vidljivost bila normalna tj. dobra i kretao se se desnom voznim trakom.

-na pitanje da li su ophodari kad su izašli na lice mjesta pregledali mjesto nezgode odnosno da li su vršili pregled zaštitne ograde svjedok je odgovorio da je zaštitna ograda po cijelom autoputu, a zaštitaru su samo napravili to Izvješće i pokupili mačku i ništa drugo nisu poduzimali, a i logično jer mačka preskoči ogradu a osim toga bilo je pola noći i vjerojatno nisu ni mogli pregledavati ogradu.

-da je s europskih izvješćem išao u C.o. u K., međutim tamo su rekli mu rekli da mu neće isplatiti štetu jer da nije bila policija.

 

13.2.              Svjedok M. K., suvozač, je iskazao:

 

-da se nezgoda dogodila oko pola noći, a vozili su iz R. za K. i kod G. D. je iskočila divlja mačka i to njima s lijeve strane na desnu, a oni su se kretali desnom brzinom od 120 km/h, i došlo je do naleta na tu divlju mačku, nakon čega su se zaustavili vratili natrag na zaustavni trak,

- na cesti vidjeli mačku, nešto između risa i domaće mačke, a obzirom  je uginula mačka je bila na sred kolnika pa su je pomaknuli,

-zvali su policiju i oni su rekli da će netko doći te je došla ophodarska služba koja je poslikala oštećenja na vozilu i mačku, a kada su pitali kakva je dalje procedura rekli su da se to njima svakodnevno dešava, da se vidi da je to divlja mačka, da ispune europsko izvješće i da štetu naplatiti s police osiguranje, a mačku su uzeli sa sobom i rekli da imaju mjesto gdje pohranjuju udarene životinje, i rekli su da će oni izvijestiti policiju,

-uvjeti na cesti su bili dobri i uobičajeni, vidljivost je bila dobra.

-oštećenja na vozilu su bila oštećenja na spojleru, maglenka donja to je ono što je u vidio, vjerojatno i branik,

-ophodari kad su izišli na lice mjesta nisu pregledavali zaštitnu žičanu ogradu, a osim toga to bi značilo da su morali gledati zaštitnu ogradu na lijevoj suprotnoj strani obzirom da je mačka s te strane iskočila.

 

14.              Dakle cijeneći iskaze svjedoka, te ih povezujući sa Zapisnikom o prometnoj nesreći sačinjenog po osiguraniku tuženika tj. H. a. d.o.o.., nedvojbeno proizlazi da je vozač vozila kritičnog događaja udario na autocesti u divlju mačku, a konačno i tuženik je u odgovoru na tužbu priznao nastanak štetnog događaja.

 

15.              Kao što je rečeno štetni događaj se dogodio na autocesti …, u kasnim noćnim satima, i uz autocestu je pa tako i na dionici autoceste gdje je došlo do nezgode bila postavljena žičana ograda, a tuženik odgovora kao i njegovo osiguranik po načelu krivnje.

 

16.              Međutim sama činjenica da je postavljena žičana ograda uz autoput ne znači automatski i isključenje i oslobođenje od odgovornosti osiguranika tuženika (H. a. d.o.o..) a bez ispunjenja drugih uvjeta u pravcu poduzimanja potrebnih mjera za sprječavanja ulaska životinja na autocestu a što osim postavljanja žičane ograde podrazumijeva i redovito održavanje ograde, obilaženje autoceste i ograde, provjeravanja eventualnih oštećenja na ogradi.

 

17.              Tuženik koji je dužan dokazati da je šteta nastala bez njegove krivnje tj. bez krivnje njegovog osiguranika, kao dokaz da na strani osiguranika tuženika nije bilo propusta u održavanju autoceste je u spis dostavio Ophodarski dnevnik, Dnevnik rada i Putni radni list H. a. d.o.o..

 

17.1.              U ovoj dokumentaciji je evidentiran predmetni štetni događaj i intervencija ophodarske službe u svezi naleta vozila na divlju životinju, te se iz ove dokumentacije a prvenstveno iz Putnog radnog lista može iščitati  da je ophodarska služba vršila obilazak autoceste pa je tako navedeno: vrijeme polaska 20,15 h pravac kretanja O.-K., vrijeme dolaska 20,45 h, zatim vrijeme polaska 20,45 h pravac kretanja K.-B. vrijeme dolaska 20,50 h, zatim vrijeme polaska 20,50 h pravac kretanja B.-K. vrijeme dolaska 22,50 zatim vrijeme polaska 22,50 pravac kretanja K.-B., vrijeme dolaska 00,25 h.

 

18.              Međutim iz sadržaja spisa i priležeće dokumentacije i provedenih dokaza ne može se nedvojbeno i sa sigurnošću zaključiti da je ograda uz autocestu bila neoštećena jer niti iz Zaapisnika prometne nesreće koji je sačinio osiguranik tuženika (str. 20-21), niti iz priležeće ostale dokumentacije (ophodarskog dnevnika, dnevnika rada) ne proizlazi da je ophodarska služba kako prije spornog štetnog događaja i nezgode a tako ni nakon toga izvršila pregled zaštitne ograde bar na dionici gdje je došlo do nezgode a u pravcu utvrđenja ili isključenja eventualnih oštećenja ograde, a i saslušani svjedoci I. Š. i M. K. su iskazali i potvrdili da djelatnici ophodarske službe kada su došli po dojavi na mjesto prometne nezgode nisu izvršili pregled žičane ograde.

 

19.              Cijeneći da se radilo o kasnim noćnim satima i mraku, da nigdje u priležećoj dokumentaciji osiguranika tuženika nije konstatirano da su djelatnici ophodarske službe izvršili pregled žičane ograde, ovaj sud prihvaća iskaze imenovanih saslušanih svjedoka da ophodarska služba nakon nesreće nije pregledala žičanu ogradu na dionici mjesta nezgode (a u prilog čemu govori i činjenica da se radilo o kasnim noćnim satima i mraku, pa je teško za očekivati da je ophodarska služba u takvim uvjetima pregledavala ogradu), pa se slijedom toga ne može isključiti da je ograda na nekom mjestu bila oštećena i da je na taj način divlja mačka ušla na autocestu.

 

20.              U opisanoj situaciji ovaj sud nalazi da je tužitelj u postupku učinio vjerojatnim postojanje propusta na strani osiguranika tuženika u pogledu redovnog održavanja ograde i propusta u održavanju autoceste  na način da se ista može koristiti na siguran način, jer je dokazao da mu je šteta nastala uslijed naleta na divlju mačku na autocesti, a s druge strane tuženik, na kojem je teret dokaza da je šteta nastala bez njegove krivnje, nije dokazao da je u konkretnom slučaju zaštitna ograda bila neoštećena (jer nije izvršio pregled ograde nakon nezgode radi utvrđenja ili isključenja njenog oštećenja), dakle nije dokazao da je šteta nastala bez njegove krivnje tj. nije dokazao da je poduzeo potrebne radnje u održavanju autoceste tako da se ista može koristiti na sigurni način u smislu odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa jer se inače divlja mačka ne bi zatekla na kolniku autoceste unutar zaštitne ograde.

 

21.              Prema tome kraj činjenice da se divlja mačka zatekla na kolniku autoceste unutar zaštitne ograde, da osiguranik tuženika nakon nezgode nije izvršio obilazak i pregled žičane ograde na dionici autoceste gdje je došlo do nezgode, ne može se isključiti da je žičana ograda bila oštećena i da je upravo to dovelo do ulaska divlje mačke na autocestu unutar zaštitne ograde, slijedom čega tuženik nije dokazao da na strani osiguranika tuženika nije bilo propusta u održavanju autocete tj. nije dokazao da je šteta nastala bez njegove krivnje.

 

22.              U postupku je provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, strojarstvo i procjenu motornih vozila Z. T., koji je nalaz i mišljenje dao na temelju cjelokupne dokumentacije u spisu, a čiji zadatak je bio utvrditi dinamika nastanaka nesreće, smjer kretanja i brzinu kretanja vozila, da li je vozač brzinu i način vožnje prilagodila uvjetima na cesti, da li i pod kojim okolnostima je vozač mogao izbjeći nalet na divlju mačku, te kojom brzinom je morao voziti da bi izbjegao nalet srnjaka, te utvrditi oštećenja na vozilu tužiteljice i visinu štete na vozilu tj. troškove popravka (dijelovi i rad).

 

23.              Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka  (str.  78 do 83 spisa) proizlazi:

 

-da se vozilo kretalo od Ž. l. u pravcu Z. po desnoj traci ravne dionice autoceste , a po iskazima vozača i suvozače mačka je istrčala vozilu s lijeve strane i došlo je do naleta,

-da elementa za izračun točne brzine kretanja vozila nema, a po iskazu vozača vozilo se kretalo brzinom oko 130 km/h, po suvozaču 120 km/h, pri naletu je došlo do kontakta između tijela divljači i prednjeg lijevog dijela vozila, a nakon naleta je divljač uginula, a zbrinuli su je djelatnici ophodnje H. a. d.o.o.

-mjesto naleta nalazilo se na autocesti , na prometnoj površini kolnika za kretanje u pravcu B., odnosno Z.,  a do naleta je došlo na 77 km +500 m, u odnosu na širinu kolnika vozilo se u trenutku naleta nalazilo na svojoj desnoj traci kolnika,

-uzrok nezgode je predstavljalo istrčavanje divlje mačke ispred vozila i nalet nozila na nju, a inače je nalet na divljač unutar autoceste za vozača iznenadna i neočekivana pojava,

-do naleta je došlo u fazi reakcije vozača kočenjem i kada još nje moglo doći do aktivacije kočionog sustave, te vozač vozila nije imao mogućnosti za izbjegavanje naleta kočenjem i nalet na divljač je bio neizbježan,

-u konkretnim okolnostima vozač vozila unatoč pravovremene reakcije kočenjem nije imao tehničke mogućnosti izbjegavanja naleta kočenjem,

-vozač je intenzivnim kočenjem mogao zaustaviti vozilo do linije naleta i tako izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od 50 km/h, odnosno za sve veće brzine nalet je bio neizbježiv, a kretanje vozila brzinom od 50 km/h nije prilagođeno ni prihvatljivo za kretanje po autocesti i kretanja vozila tom brzinom po autocesti se ne može ni očekivati,

-za popravak oštećenja vozila je potreban ukupan trošak s PDV-om od 12.036,08 kn.

 

24.              Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz vještaka ocjenjujući ga stručnim i objektivnim, a imajući u vidu da se radi o ovlaštenoj i stručnoj osobi za vještačenje, da je nalaz dao temeljem dokumentacije u spisu, a stranke pa tako ni tuženik, nisu imali primjedbe na nalaz vještaka.

 

25.              U konkretnom slučaju nesporno je da neprilagođena brzina stanju i uvjetima na cesti nije  uzrok štete, vozač je nezgodu mogao izbjeći samo da je vozio brzinom manjom od 50 km/h, a što nije prihvatljiva ni prilagođena brzina kretanja vozila autocestom.

 

26.              Kada se radi o visini štete ovaj sud je prihvatio nalaz vještaka da je šteta na vozilu 12.036,08 kn, a koju visinu štete je vještak procijenio temeljem Izvida šteta tuženika i konstatiranih oštećenja u tom izvidu, a kao što je rečeno tuženik nije imao primjedbe na nalaz vještaka pa tako ni na procijenjenu visinu štete na vozilu (podnesak tuženika od 22.12. 2022 na str. 89 do 90 spisa).

 

27.              Slijedom svega naprijed navedenog valjalo je presuditi kao u izreci, te je tužitelju dosuđen iznos naknade štete na vozilu u iznosu od 12.036,08 kn tj. 1.597,46 EUR, time da je kamata dosuđena tekuća od dana donošenja presude, jer se radi o imovinskoj nenovčanoj šteti čija visina se utvrđuje prema cijenama u vrijeme donošenja presude, pa i kamate, i prema ustaljenoj sudskoj praksi, pripadaju tekuće od dana donošenje presude, pa je s dijelom zahtjeva u pogledu tijeka zz kamate tužitelja valjalo odbiti jer je tužitelj zz kamatu tražio tekuću od dana podnošenja tužbe.

 

28.              O prigovoru zastare.

 

28.1. Prigovor zastare nije osnovan, jer je štetni događaj bio i šteta nastala 19. listopada 2017., a tužba je podnijeta 5.studenog 2019., pa nije protekao zastarni rok od 3 godine od saznanja za štetu i štetnika (čl. 230. st.1. ZOO).

 

29.              Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1.  ZPP-a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 173/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19).

29.1.              Omjer uspjeha stranaka u smislu čl. 154. st.2. ZPP-a u postupku se ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

 

29.2.              Tužitelj je u odnosu na konačno postavljen tužbeni zahtjev uspio u cijelosti, pa mu trošak pripada u cijelosti.

 

29.3.              Trošak tužitelja sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku a koji trošak pripada sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12 , 103/14, NN 118/14 i NN 107/15, 37/22) i vrijednosti predmeta spora (100 bodova po vrijednosti boda 1,99 EUR).

 

29.4.              Tužitelju pripada trošak kako slijedi:

- sastava tužbe od 199,00 EUR,

-sastava podneska od 30.12.2019. (očitovanje na odgovor na tužbu) 199,00 EUR

-zastupanja na ročištu 23.2.2022. u iznosu od u iznosu od  199,00 EUR (Tbr. 9. t.1)

-zastupanja na ročištu 13.4.2022. u iznosu od u iznosu od  199,00 EUR (Tbr. 9. t.1)

-sastava podneska od 17.12.2022. u iznosu 199,00 EUR (očitovanje na nalaz vještaka) -Tbr. 8. t.1,

-zastupanja na ročištu 7.2.2023. u iznosu od u iznosu od  199,00 EUR (Tbr. 9. t.1)

-pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 99,50 EUR

 

što je sveukupni trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku iznosu od 1.293,50 EUR što uvećano za iznos od 323,38 EUR na ime PDV-a čini ukupno 1.616,88 EUR, čemu treba pridodati trošak predujma za vještačenje u iznosu od ukupno 331,81 EUR, te traženi trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 66,36 EUR, i na presudu u iznosu od 66,36 EUR, pa je sveukupni trošak tužitelja 2.081,41 EUR /15.682,38 kn.

 

 

U K. 30. ožujka 2023.

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda  mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

 

 

Dostavljeno:

1. D. G., odvjetnik u K.
2. C. o. d.d. Z.