1

93. Ovr-2754/2021-25

 

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000  Osijek

 

93. Ovr-2754/2021-25

 

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

 

R J E Š E N J E

 

 

            Općinski sud u Osijeku, po sucu Branki Lukić, a temeljem prijedloga više sudske savjetnice Mateje Vukmir, u ovršnom postupku ovrhovoditelja P. M. d.o.o. Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik N. K., odvjetnik u Z., protiv I. ovršenice L. K. iz B., i II. ovršenice L. V. iz B. B., OIB: …, oboje zastupani po punomoćnici S. P., odvjetnici iz O., radi ovrhe na nekretnini, 30. ožujka 2023.,               

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

              I. Temeljem ovršnog Ugovora o kreditu broj … sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine između S. banka d.d., O., s jedne strane i L. V., B. b., s druge strane, od 12.07.2005., solemniziran u uredu javnog bilježnika B. A. iz V., pod poslovnim brojem OU-…, dana 14.07.2005., radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja P. M. d.o.o., Z., OIB: …, u ukupnom iznosu od 31.097,75 eura/ 234.305,97 kn, koji iznos predstavlja dospjele, a neplaćene kamate, na koji teku procesne zatezne kamate u visini stope koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena godišnje, kao i radi naplate troška ove ovrhe u iznosu od 605,08 eura/ 4.559,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena godišnje, tekućom od dana donošenja rješenja pa do isplate;

 

 

određuje se ovrha

 

na nekretnini ovršenica

 

1.     L. K., OIB: …, B.,
2.   II. V. L., OIB: …, B. B.,

 

- upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Osijeku, Zemljišnoknjižni odjel Osijek, k.o. …, , koju u naravi čini … površine 2906 m2,

 

i to sve zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Osijeku, zemljišnoknjižni odjel Osijek (već je zabilježeno pod Z-2364/2022), utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

 

              II. Zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama ovrhovoditelj stječe pravo da svoju tražbinu namiri iz nekretnine i u slučaju da treća osoba kasnije stekne vlasništvo te nekretnine. Nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva niti kojeg drugog stvarnog prava utemeljen na raspoložbi ovršenica, bez obzira na to kad je ta raspoložba poduzeta.

 

              III. Određuje se iseljenje odnosno ispražnjenje navedenih nekretnina te predaja istih kupcu, odnosno ovrhovoditelju, ako bi ovrhovoditelj bio kupac nekretnina, a sve sukladno čl. 128. Ovršnog zakona.

 

              IV. Nalaže se ovršenicama da naknade ovrhovoditelju trošak ovog postupka u iznosu od 605,08 eura/ 4.559,00 kn u roku od osam dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev za trošak odbija kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

             

              1. Na temelju prijedloga ovrhovoditelja od 28. lipnja 2021. ovaj sud je rješenjem pod brojem Ovr-1065/21 od 15. srpnja 2021. odredio ovrhu na nekretnini u suvlasništvu ovršenica upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Osijeku, Zemljišnoknjižni odjel Osijek, k.o. …, na temelju ovršnog Ugovora o kreditu broj … sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine između S. b. d.d., O., s jedne strane i L. V., B. b., s druge strane, od 12.07.2005., solemniziranog u uredu javnog bilježnika B. A. iz V., pod poslovnim brojem OU-…, dana 14.07.2005., a na temelju Ugovora o cesiji od 27. prosinca 2019. između A. b. d.d. kao ustupitelja i ovrhovoditelja kao primatelja, i to radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u ukupnom iznosu od 252.116,29 kn, koji iznos predstavlja dospjele, a neplaćene kamate, kao i radi naplate procesnih zateznih kamatama i troška ovršnog postupka.

 

              2. Protiv rješenja Ovr-1065/21 od 15. srpnja 2021. ovršenice su izjavile žalbu, na koju se ovrhovoditelj nije očitovao, a koju je Županijski sud u Puli-Pola rješenjem pod brojem Gž Ovr-501/2021 uvažio i ukinuo pobijano prvostupanjsko rješenje i predmet vratio na ponovno odlučivanje. Drugostupanjski sud je u obrazloženju naveo da žalbeni navodi ovršenice L. V. čine neosnovanim budući da je ovršenica dala suglasnost da se ovrha može provesti na toj nekretnini u Ugovoru o kreditu, ali da su ovršenice istaknule i prigovor da je pobijanim rješenjem narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu odredbe čl. 80. b. st. 2. i 3. Ovršnog zakona pa da u nastavku postupka valja ispitati taj prigovor, a s obzirom na zaključak donesen 5. studenog 2020. na sastanku Građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda.

 

              3. Spis je dobio oznaku Ovr-2754/21, a u nastavku postupka pozvane su stranke na ročište i očitovanje na okolnosti bitne za utvrđivanje je li narušena pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditelja i ovršenica.

 

              4. Podneskom od 23. prosinca 2021. ovrhovoditelj je istaknuo da nije sporno da je uistinu zaključeno da se istaknuti prigovor narušene ravnoteže mora ocijeniti u ponovnom postupku ukoliko ga ovršenik prvi put istakne u žalbi, ali da se članak 80. b st. 2. i 3. Ovršnog zakona ne primjenjuje u predmetima kada se ovrha na nekretnini vodi radi naplate tražbine koja nije osigurana hipotekom, kao što je ovdje slučaj. Ovdje da se primjenjuje odredba čl. 77. st. 1. Ovršnog zakona koja zabranjuje ovršeniku protivljenje ovrsi pozivanjem na razloge iz čl. 75. st. 1. i čl. 76. st. 1. Ovršnog zakona, čime se štiti ovrhovoditelja kao založnog vjerovnika. Naime, predmetna nekretnina da je dana u zalog na temelju pravnog raspolaganja vlasnika nekretnine. Osim toga, ovrhovoditelj je istaknuo da se odredba čl. 80. b st. 3. toč. 5. Ovršnog zakona ne može primijeniti s obzirom da se isti primjenjuje samo na pravne poslove koji nastanu nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama iz 2017. godine, a pravni posao u ovom slučaju je sklopljen 2004. Ovrhovoditelj se pozvao i na odluku Europskog suda za ljudska prava broj 2545/14 od 20. rujna 2016., N. F. protiv H., i dostavio izvod otvorenih stavaka od 23. prosinca 2021. u kojem je ukupno dugovanje 234.305,97 kn. Glede  vrijednosti nekretnine ovrhovoditelj je dostavio nalaz i mišljenje vještaka izrađeno za prethodnog vjerovnika od 22. siječnja 2016. kojim je vrijednost nekretnine utvrđena na 165.000,00 kn. Iz navedenog je jasno da je vrijednost predmetne nekretnine manja od vrijednosti potraživanja. Nadalje, ovrhovoditelj se osvrnuo na ustege s plaće ovršenice L. V. u iznosu od 2.700,00 kn mjesečno, rekavši da bi se na taj način dug u teoriji naplatio tek nakon 7,7 godina. Pri svojim je navodima ovrhovoditelj ostao i u podnesku od 27. siječnja 2022., naglasivši da ustege plaće ovršenika samo dokazuju da ovršenik nije poduzimao radnje radi mirne sanacije duga.

 

              5. Ovršenice su se podneskom od 28. prosinca 2021. očitovali na dopis suda glede utvrđivanja okolnosti vezanih za narušenje ravnoteže na način da su istaknuli da se ovrhovoditelj naplaćuje redovito prisilnom naplatom s tekućeg računa ovršenice L. V. koja je glavni dužnik po Ugovoru o kreditu, a uz koju postoji i sudužnik. Naveli su da je ovrha na nekretnini moguća samo ako je ovrhovoditelj dokazao da ne postoje druge prikladne mogućnosti i sredstva da se tražbina pretežitim dijelom ili u cijelosti namiri. Ovršenici tvrde da je nemoguće utvrditi visinu tražbine ovrhovoditelja budući da ovršenik stalno vrši plaćanja prema ranijem ugovoru o kreditu, a da ne raspolažu ni procjenom vrijednosti nekretnine u ovim tržišnim uvjetima. Ovršenici su istaknuli da u predmetnoj nekretnini stanuje L. V. s maloljetnom kćerkom T. V. K. za koju skrbi kao samohrana majka, te da joj je to jedina nekretnina. Također, istaknuli su da L. K. nije ovrhovoditelju nikad dala izričitu suglasnost na namirenje tražbine prodajom njihove nekretnine, dok je ugovor o kreditu potpisala samo L. V.. Navedeni ugovor da je bio sastavljen u obliku standardnog obrasca, pa da je ovršeniku L. V. odredba o prodaji nekretnine u slučaju zakašnjenja s ispunjenjem obveze nametnuta, bez da ju je banka s njom prethodno upoznala, što se smatra nepoštenom ugovornom odredbom. Ovršenik L. V. da je u odnosu na nepoštenost ugovornih odredbi iz ugovor o kreditu podnijela tužbu pred ovim sudom radi utvrđivanja ništetnosti i naknade štete, s obzirom da se radi o ugovoru o kreditu sklopljenom u valuti CHF, a u odnosu na banku s kojom je sklopljen je Visoki trgovački sud presudio da su povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita tako što su potrošačkim ugovorima o kreditima koristili nepoštene ugovorne odredbe. Pri svojim navodima ovršenici su ostali i u podnesku od 19. siječnja 2022. i 26. siječnja 2022. te na ročištu 31. siječnja 2022., dodavši da ovrhovoditelj nije vodio računa o dostojanstvu ovršenica u konkretnom slučaju te dostavivši isplatne liste poslodavca ovršenice L. V..

 

              6. Ovrha je predložena na temelju Ugovora o kreditu iz 2005., na temelju kojeg je 19. srpnja 2005. pod Z-5879/05 uknjiženo pravo zaloga na nekretnini u suvlasništvu ovršenica u iznosu od 80.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti sa 4,50 % dekurzivne kamate i realne godišnje kamate od 4,70 % za korist ovrhovoditelja. U nastavku postupka trebalo je ispitati je li narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenica i interesa ovrhovoditelja, sukladno uputi drugostupanjskog suda.

 

              7. Odredbom čl. 80. b st. 2. i st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje: OZ) određeno je, ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, i ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga.

 

8. S obzirom na prigovor ovršenica da predmetna nekretnina služi za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenice L. V. koja u njoj stanuje s maloljetnom kćerkom, te kojoj je to jedina nekretnina, najprije valja istaknuti da se radi o obvezama iz pravnog posla - Ugovora o kreditu - iz 2005., pa da se u konkretnom slučaju ne primjenjuje Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine broj 73/17) koji je stupio na snagu 3. kolovoza 2017., a koji propisuje zaštitu ovršenika u smislu odredbe čl. 75. OZ.

 

9. Naime, tom je odredbom propisano da se ovrha radi ostvarenja novčane tražbine ne može provesti na stvarima i pravima fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, dok se smatra da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini.

 

10. Nadalje, odredbom čl. 77. OZ određeno je, ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 1. OZ te na druge odredbe OZ o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. stavaka 4., 5. i 6. OZ.

 

              11. Slijedom navedenog, s obzirom da iz ovršnog Ugovora o kreditu proizlazi da je ovršenica L. V. kao korisnik kredita suglasna da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na predmetnoj nekretnini na kojoj je, uostalom, zasnovano i založno pravo u korist banke, a potom i ovrhovoditelja na temelju Ugovora o cesiji, ovršenica se neosnovano poziva na odredbe o jedinoj nekretnini koja služi za zadovoljenje egzistencijalnih potreba, a na kojoj se ovrha ne bi mogla provesti.

 

12. Glede navoda da ovršenica L. K. nikad nije dala suglasnost da tražbina namiri prodajom nekretnine koja je u suvlasništvu ovršenica, valja naglasiti da njezina suglasnost za ovrhu na predmetnoj nekretnini nije potrebna budući da je na njoj upisano založno pravo u korist ovrhovoditelja, a da je odredbom čl. 297. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO) propisano da založno pravo ovlašćuje svog nositelja (založnoga vjerovnika, ovdje ovrhovoditelja) da dospjelu tražbinu, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin je svagdašnji vlasnik (založni dužnik) - ovdje obje ovršenice - dužan je to trpjeti.

 

              13. Ni ostalim navodima ovršenica nije dovedena sumnja u ravnotežu između interesa stranaka.

 

14. Naime, pozvani očitovati se o okolnostima koje bi mogle dovesti do narušene ravnoteže između interesa stranaka, ovršenici su u podnescima istaknuli ništetnost pojedinih odredbi Ugovora o kreditu, pa valja istaknuti da je ovršna isprava podobna za ovrhu (čl. 29. OZ) pa je sud dužan postupati u određivanju i provođenju ovrhe sve dok potvrda ovršnosti navedene ovršne isprave ne bude ukinuta, odnosno, dok ovršna isprava ne bude na neki način stavljena izvan snage, što ovdje nije slučaj.

 

15. Nadalje, glede visine tražbine i vrijednosti predmetne nekretnine, utvrđeno je da iz nalaza i mišljenja od 22. siječnja 2016., izrađenom od strane vještaka D. K. (list 110-120 spisa) proizlazi da vrijednost predmetne nekretnine iznosi 165.000,00 kn, dok tražbina na dan 23. prosinca 2021. iznosi 234.305,97 kn, kako proizlazi iz izvatka iz poslovnih knjiga koji je ovrhovoditelj priložio u spis (list 124 spisa), tako da tražbina koja se namiruje nije nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, dapače, tražbina je veća od vrijednosti nekretnine.

 

16. Zaključno, ovrhovoditelj jest naveo da se s plaće ovršenice L. V. usteže mjesečno iznos od otprilike 2.700,00 kn, kako, uostalom, proizlazi i iz isplatnih lista L. V. koje su ovršenice priložile u spis (list 145-163 spisa), ali istaknuo da bi se na taj način tražbina podmirila u roku od više od sedam godina. Navedenim je ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, posebno ako se uzme u obzir da je tražbina dospjela 2011. godine, dakle, prije više od deset godina, što predstavlja interes ovrhovoditelja da se konačno naplati.

 

17. Zbog svega navedenog, prodaja nekretnine ne bi narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja pa je rješenjem Ovr-2754/21 od 7. veljače 2022. određena ovrha na nekretninama ovršenica.

 

18. Protiv rješenja o ovrsi od 7. veljače 2022. ovršenice su izjavile žalbu i zatražile odgodu postupka budući da se pred Općinskim sudom u Osijeku pod brojem P-1257/21 vodi postupak radi utvrđenja ništetnosti nepoštenih odredbi ugovora koji predstavlja ovršnu ispravu u ovom postupku.

 

19. Rješenjem od 1. travnja 2022. odgođen je ovršni postupak do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pred ovim sudom vodi pod P-1257/21. Rješenje  o odgodi postalo je pravomoćno 26. travnja 2022.

 

20. Rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola pod Gž Ovr-205/2022 od 1. kolovoza 2022. uvažena je žalba ovršenica i ukinuto je rješenje o ovrsi od 7. veljače 2022. te je predmet vraćen na ponovno odlučivanje s uputom da se sukladno zaključku sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. preispita sadrži li ugovor koji je ovršna isprava, za koji se "naslućuje" da je potrošački ugovor, nepoštene odredbe.

 

21. U nastavku postupka je sud ocijenio da nije potrebno preispitivati nepoštenost odredbi ugovora o kreditu, odnosno, potrošačkog ugovora (nedvojbeno je o hipotekarnom kreditu sklopljenom između S. b. (trgovca) i ovršenice u ovom postupku (potrošača)), koji predstavlja ovršnu ispravu u ovom postupku (tražbina je ustupljena ovrhovoditelju u ovom postupku temeljem ugovora o cesiji).

 

22. Naime, budući da je u ovom postupku utvrđeno da prodaja nekretnine ne bi narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, sukladno čl. 80. b. OZ, da je u korist ovrhovoditelja na predmetnoj nekretnini upisano i založno pravo, a da je postupak, pokrenut 28. lipnja 2021., pravomoćno odgođen do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se kod ovog suda vodi pod brojem P-1257/21 (koji je u rješavanju), nije potrebno preispitivati nepoštenost odredbi u ovom ovršnom postupku jer se nepoštenost odredbi već preispituje u parničnom postupku. Dakle, nedvojbeno ovršenice potražuju zaštitu u smislu zaključaka sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022., i nedvojbeno jest dovedena u sumnju nepoštenost odredbi predmetnog ugovora o kreditu koji jest potrošački ugovor, ali je svrha takvog preispitivanja već ostvarena budući da jedino što može ovršni sud, u slučaju kad ovršenik ne želi ostati vezan eventualnim nepoštenim odredbama ovršne isprave, a u sumnji je jesu li odredbe potrošačkog ugovora nepoštene, jest uputiti ovršenika na pokretanje parnice radi utvrđivanja ništetnosti predmetnog ugovora – koji su ovršenice već pokrenule.

 

23. Slijedom navedenog, u skladu sa Zaključkom donesenim 11. ožujka 2022. na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova  i građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i u skladu s odredbama čl. 5., čl. 23., čl. 80. i 80. b OZ, a budući da još uvijek nije utvrđena ništetnost ugovora koji predstavlja ovršnu ispravu, riješeno je kao u izreci ovog rješenja, s tim da se odgađa daljnja provedba ovršnog postupka sve do pravomoćnog okončanja parničnog postupka P-1257/21.

 

              24. Valja istaknuti da je ovrha u ovom slučaju određena radi naplate tražbine u iznosu od 31.097,75 eura/ 234.305,97 kn, kako proizlazi iz izvatka iz poslovnih knjiga od 23. prosinca 2021. koji je ovrhovoditelj naknadno priložio u spis (list 124 spisa), pa da je i zatraženi trošak postupka odmjeren u skladu s navedenom vrijednosti predmeta spora, a u skladu s odredbom čl. 14. st. 4. OZ.

 

25. Tako je ovrhovoditelju bio potreban trošak za sastav prijedloga u iznosu od 331,81 eura/ 2.500,00 kn sukladno Tbr. 11. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, dalje: Tarifa), a ne zatraženih 663,61 eura/ 5.000,00 kn, s obzirom da je vrijednost predmeta spora 31.097,75 eura/ 234.305,97 kn, s zajedno s PDV-om u iznosu od 82,95 eura/ 625,00 kn sukladno Tbr. 42. Tarife, kao i trošak sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje u iznosu od 190,32 eura/ 1.434,00 kn. Dakle, sukladno odredbi čl. 14. st. 4. OZ, naloženo je ovršeniku da naknadi ovrhovoditelju trošak ovog postupka u iznosu od 605.08 eura/ 4.559,00 kn, dok se u preostalom dijelu zahtjev ovrhovoditelja odbija kao neosnovan.

 

26. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

U Osijeku 30. ožujka 2023.

 

                                                                                                                Sudac

                                                                                 Branka Lukić, v.r.

                                                                                                               

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

              Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda županijskom sudu. 

             

 

 

 

Dostaviti:

1. ovrhovoditelju po pun.
2. ovršenicama po pun.