Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

28. Kzd-26/2022-7

 

             

 

 

 

    

Republika Hrvatska              28. Kzd-26/2022-7

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000  Osijek

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Općinski sud u Osijeku, po sucu za mladež Marini Bušbaher Oberkirš, kao sucu pojedincu, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog T. G., zbog kaznenog djela iz članka 177.stavka 2.Kaznenoga zakona (NN broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – u nastavku KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KMP-DO-280/2018 od 21.veljače 2019., nakon zaključene rasprave održane u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Osijeku I. Š.-B. M. T., okrivljenika T. G. i braniteljice okrivljenika V. Š., odvjetnice iz N., 30.ožujka 2023.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

I. Na temelju članka 453.točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje u tekstu ZKP/08),

 

okrivljeni T. G., ……

 

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

 

              da bi

 

           u razdoblju od siječnja 2015. do rujna 2018., u obiteljskoj kući u M., K. T. 36, kao otac djeteta P. G. (rođenog …...) iako svjestan da svojim ponašanjem ugrožava pravilan psihički i emocionalni razvoj djeteta, unatoč tome u kuću u kojoj živi s djetetom učestalo dovodio osobe s kojima je konzumirao veće količine alkohola i opojnih droga, te u takvom stanju bezrazložno vikao na dijete, vrijeđao ga, govorio mu da je glup, ružno govorio o njegovoj majci I., te ga višekratno udarao po rukama, leđima i grubo gurao, te je takvim svojim ponašanjem dijete kroz dulje vremensko razdoblje izložio strahu,

 

              II. dakle, kao roditelj zlostavio dijete, 

                           

              pa da je time počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - povreda djetetovih prava, opisano i kažnjivo u članku 177. stavak 2. KZ/11.

 

              III. Na temelju članka 149.stavka 1.ZKP/08, troškovi kaznenog postupka u odnosu na ovo kazneno djelo padaju na teret proračunskih sredstava.

 

 

Obrazloženje

             

1.Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KMP-DO-280/2018 od 21. veljače 2019., optužen je okrivljeni T. G. da je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povredu djetetovih prava, opisano i kažnjivo po članku 177. stavak 2. KZ/11.

 

              2. Pozvan da se očituje da li se smatra krivim za kazneno djelo iz optužbe okrivljeni T. G. je izjavio da se ne smatra krivim.

 

              3. U svojoj obrani T. G. je naveo da ne spori da je, kada mu je dijete prošle godine u kolovozu vraćeno, da je po povratku bio ljut i vikao, možda je tada i popio, ali nije konzumirao veću količinu alkohola, niti je dovodio društvo. Isto tako nije konzumirao droge, niti ga je dijete moglo vidjeti s drogama. Naveo je da je po struci monter, bravar monter i da radi za TD D. d.d. Zagreb i kao takav često boravi na visinama i često ih znaju testirati na alkohol, a kada je radio u N., tada su ih i na opojna sredstva i uvijek je bio negativan. Dijete nije zlostavljao, niti mu je govorio da je glup, ružno govorio o njegovoj majci, to su sve izmišljotine, a sve što je pokrenuto, pokrenuto je s ciljem jer je njegova majka htjela da on ode živjeti s njom, ali je na kraju i od toga odustala. Nakon povratka djeteta s mora gdje je bio s majkom, isti mu je rekao da će ići s majkom živjeti u N.. Razgovarao je s djetetom, te mu je rekao da je prijavu napravio na nagovor majke. Od rujna 2018., majka nije kontaktirala dijete.

 

              3.1. Ispitan na raspravi 30 ožujka 2023. okrivljenik se branio suglasno te dodao da je sin cijelo vrijeme s njim i da nema nikakvu izrečenu mjeru nadzora od strane Centra, jer je u njihovoj obitelji sve u redu. Majka je u N. već dugo i rijetko kontaktira s djetetom, možda jednom godišnje.

 

4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao iskaze svjedoka P. G., J. K. O., N. D. I. i M. D.. Izvršen je uvid u rješenje i presudu Općinskog suda u Našicama, dokumentaciju Centra za socijalnu skrb Našice, dokumentaciju poduzeća D., i presliku telefonske komunikacije.

 

5. Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz prekršajne i kaznene evidencije za okrivljenika.

 

6. Analizirajući svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno, te uspoređujući ih s materijalnom obranom okrivljenog T. G., ovaj sud drži da nije sa sigurnošću utvrđeno, a niti dokazano da bi okrivljenik počinio kazneno djelo u vrijeme i na način kako je to opisano u optužnici.

 

7. Naime, sud je prihvatio obranu okrivljenika u kojoj isti poriče u cijelosti počinjenje terećenog kaznenog djela, smatrajući da je njegova obrana istinita, te sukladna i sa ostalim izvedenim materijalnim dokazima.

 

              8. Da je istinita obrana okrivljenika nedvojbeno je utvrđeno upravo iz iskaza oštećenog djeteta P. G. koji je naveo da je u kritično vrijeme živio s tatom, mama  ga je optužila da pije, da se drogira i da ga tuče, a što nije bila istina. Poslije ga je mama pitala da ide s njom u N., što je u početku htio, ali se onda predomislio. Naveo je da je tata znao popiti, ali se nikada nije napio i nije se drogirao. Znao je otići s prijateljima, ali nije nikada nikoga dovodio kod njih u kuću. Tata nije nikada njemu ružno govorio o mami. Nikada ga nije udarao na bilo koji način. Sjeća se da ga je Centar izdvojio jedno vrijeme iz obitelji i dodijelio baki, a to iz razloga jer je mama zvala Centar. Centar je njega zvao na razgovor, ali se ne sjeća što je tamo rekao. U to vrijeme kada je bio u Centru na razgovoru, želio je još uvijek ići kod mame u Njemačku. Inače s majkom kontaktira sada gotovo svaki dan telefonom i pričaju, a vide se jednom, ili dva puta godišnje. Taj njegov razgovor u  Centru je bio nakon što se vratio s majkom s mora.

 

              9. Da nisu točni navodi optužbe utvrđeno je i iz iskaza ispitanog svjedoka M. D. koja je bila, kao djelatnica Centra za socijalnu skrb i stručna osoba, neposredno uključena u obitelj okrivljenika, kao i u odnose okrivljenika sa djetetom. Naime, ista je navela da je kao socijalna radnica bila uključena u predmet obitelji okrivljenog T. G., a po prijavi djeteta P. G.. Radila je socioanamnestičke podatke, te je dala, kao članica tima, mišljenje da je potrebno okrivljeniku, a u odnosu na oštećeno dijete, izreći mjeru intenzivne pomoći i potpore, koja je izrečena. Kao socijalna radnica više puta je odlazila u obitelj G., gdje je zaticala okrivljenika, a ako nije bio doma, djeda i dijete i tom prilikom nije uočila nikakve nepravilnosti. Okrivljenik tom prilikom, kada je  dolazila, nije zatican da konzumira alkohol i opijate, a niti je bilo skupljanja društva. Navela je da je postupak donošenja odluke, bio iniciran prijavljivanjem djeteta da okrivljenik konzumira alkohol i drogu u njegovoj nazočnosti, te su, između ostalog, kroz provođenje mjera vršili i nadzor. Po prijavi djeteta su dijete izuzeli iz obitelji, te je isto povjereno baki po majci, a okrivljeni se tome nije protivio.

 

              10. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka djeteta P. G. i M. D., smatrajući iste istinitim, jasnim i uvjerljivim.

11. Sud je prihvatio i iskaz svjedokinje J. K. O., koja je jao psiholog Centra za socijalnu skrb Našice obavila razgovor sa djetetom P. G., te iskazala da je saznala da je dijete prethodno bio s majkom na moru, da mu se tamo upalilo uho, radi čega je kada je došao kući, okrivljenik bio jako ljut, te je vikao na dijete, isto tako ga je udario. Također je dijete reklo, da dok je baka bila živa, bilo je sve u redu, a nakon smrti bake, da su nastajali problemi, da okrivljenik nedovoljno brine o djetetu, da zna dovoditi svoje prijatelje koji konzumiraju alkohol i drogu. Također je naznačio da je po povratku vidio okrivljenika, dok je s jednim prijateljem pekao rakiju, a nalazili su se u podrumu, da „šrmču“ bijeli prah, za koji je rekao da je kokain i koji je ranije pronalazio kod okrivljenika u kući i da je to snimio. Odmah je o tome izvijestio policiju, jer zna da se to ne smije koristiti. Isto tako je rekao da ga otac ne tuče često, ali ga zna povremenu gurnuti, vrijeđati, da mu govori da je glup i osobito često je znao govoriti ružno o majci, a za koju je maloljetno oštećeno dijete bilo vezano. Dijete je bilo izmješteno od oca jedno vrijeme, a onda je odlukom stručnog tima određena mjera intenzivne stručne pomoći, s kojom mjerom se složio i okrivljenik. Dijete je nakon toga vraćeno okrivljeniku, s tim da je izrečena mjera intenzivne stručne pomoći, koja je trajala tri mjeseca, a nakon toga je izrečena mjera stručne pomoći koja je trajala šest mjeseci. U vezi jedne i druge mjere kao voditeljica je bila određena kolegica N. D. I.. D. je da je nedvojbeno majka dijete potakla da obavještava okruženje o problemima s ocem i poučila ga o tome, ali što se tiče njegovih iskaza o osjećajima, odnosima u kući i konkretnom događaju, njegov je iskaz djelovao pouzdano, vjerodostojno, bio je konzistentan, pun detalja i znanja koje djeca tog uzrasta uglavnom nemaju. Dijete je bilo povjereno djedu dok se ne utvrde sve okolnosti, a onda vraćano ocu, uz mjeru nadzora. Navela je da je bilo pritužbi od strane majke glede odnosa okrivljenika prema djetetu, ali nisu utvrdili nikakve propuste okrivljenika vezano za skrb oca prema djetetu.

12. Naime, navedena svjedokinja je potvrdila da su problemi u odnosu djeteta sa ocem nastajali nakon što bi dijete boravilo s majkom, a činjenica da je upravo dijete P. G. prijavio svog oca za njegovo protupravno ponašanje na svoju štetu, te da je upravo maloljetni oštećenik i inicirao ovaj kazneni postupak, govori u prilog tome da je majka poticala dijete prijavljuje oca, što je naveo i sam P.. Također je i psihologinja Centra potvrdila ovu činjenicu rekavši da je nedvojbeno majka dijete potakla da obavještava okruženje o problemima s ocem i poučila ga o tome. Čak i tada dijete, u tom razgovoru sa psihologom nije navelo da ga otac učestalo tuče, a kako se to u optužbi navodi. Kasnije se, kroz mjere nadzora utvrdilo da je majka prijavljivala okrivljenika za postupanja prema djetetu, a što se sve ukazalo neosnovanim. Sud smatra, da je bilo kakvo zlostavljanje djeteta od strane okrivljenika utvrđeno putem nadzora Centra za socijalnu skrb, a pogotovo ovakva teška zlostava kakva se okrivljenika optužnicom tereti, da bi zasigurno Centar odmah reagirao i oduzeo dijete okrivljeniku, a ne, naprotiv, kao u konkretnom slučaju, dijete vratio ocu, s kojim živi i dan danas bez ikakvih problema.

13. Također je i svjedok N. D. I. potvrdila da nikakve zlostave od strane okrivljenika prema djetetu nije bilo, niti je utvrđeno ikakvo neprimjereno ponašanje. Naime, svjedokinja je bila voditeljica mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora od 01. rujna 1018 na dalje, dakle neposredno nakon terećenog razdoblja, te je navela da tijekom provođenja ovih mjera nije zamijetila nekakvih odstupanja glede odgoja i ponašanja okrivljenika prema djetetu, dijete nije imalo nikakve zamjerke u odnosu na ponašanje oca prema njemu. Okrivljenik se držao svih uputa koje mu je naznačila. U svezi prijave, da okrivljenik konzumira alkohol, da konzumira drogu, dijete je znalo reći da otac zna popiti jedno, ili dva piva, ali da ga nije vidio pijanog. Do napetosti između oca i djeteta je znalo dolaziti kada bi dijete bilo s majkom, a to je saznala neposredno od samog djeteta.

14 Uvidom u dokumentaciju poduzeća D. razvidno je da je okrivljenik T. G. od strane navedenog poduzeća, ako poslodavca, bio alkotestiran u terećenom razdoblju nekoliko puta, te da je svaki puta bio negativan, a što znači da također nisu točni navodi optužbe da se okrivljenik učestalo dovodio u teško alkoholizirano stanje, konzumirajući veće količine alkohola, obzirom da bi se to na takvim iznenadnim alkotestiranjima zasigurno moralo uočiti i potvrditi.

 

15. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Našicama broj R1-52/12 od 14. rujna 2012. utvrđeno je da je maloljetni P. G. povjeren na skrb okrivljeniku T. G., a uvidom u presudu istog suda od 15. veljače 2013. je utvrđeno da će dijete nakon razvoda nastaviti živjeti sa ocem, ovdje okrivljenikom. Dakle, dijete se čitavo vrijeme, kao i danas nalazi s ocem koji o njemu skrbi i brine, a da tome nije tako, zasigurno bi nadležne institucije, koje su bile uključene u obitelj, pravovremeno reagirale.

 

16. Uvidom u izvadak iz kaznene evidencije utvrđeno je da okrivljeni T. G. do sada nije kazneno osuđivan.

 

              17. Slijedom svega naprijed navedenog, sud smatra da tijekom dokaznog postupka nije na neutvrđen način  dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo na način kako ga se tereti optužbom, odnosno niti jednim dokazom nije dokazano da bi isti zlostavio svoje dijete na način kako ga se to optužnicom tereti, pa ga je sud, temeljem odredbe čl. 453. toč. 3. ZKP/08, oslobodio od optužbe za terećeno kazneno djelo.

 

              18. Budući da je sud okrivljenog T. G. oslobodio od optužbe, troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, a temeljem odredbe čl. 149.st.1.ZKP/08.

 

              19. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci presude.

 

Osijek, 30.ožujka 2023.

                                                                                                               

              Sudac za mladež

                                                                                                   Marina Bušbaher Oberkirš

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravu na žalbu:

              Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka Županijskom sudu u Zagrebu.

 

 

Dostaviti:             

  1. ODO Osijek na broj KMP-DO-280/18
  2. okr. T. G.
  3. branitelj okr. V. Š., odvjetnica iz N.

 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu