1

Poslovni broj Gž Ovr-238/2021-3

Poslovni broj Gž Ovr-238/2021-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B. K. d.o.o. iz Z., OIB: ...., protiv ovršenika 1. Z. F. iz V.,  OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik S. D., odvjetnik iz P., 2. G. F. iz V., OIB: ..., 3. I. F., iz V., OIB: ..., radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi 1. ovršenika podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj Ovr-533/2020-2 od 22. prosinca 2023., 30. ožujka 2023.

r i j e š i o  j e

              Odbija se žalba 1. ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli – Pola, poslovni broj Ovr-533/2020 od 9. veljače  2021.    

Obrazloženje 

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan prigovor 1. ovršenika podnesen protiv rješenja o plaćanju sudske pristojbe od 14. siječnja 2021.

2. Protiv tog rješenja žali se 1. ovršenik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

3. U žalbi navodi da je 1. ovršenik podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi digitalnim putem, što znači da plaća ½ zakonom propisane sudske pristojbe.

4. Predlaže pobijano rješenje ukinuti, podredno preinačiti.

5. Žalba nije osnovana.

6. Sud prvog stupnja utvrđuje da je rješenjem od 14. siječnja 2021. ovršeniku Z. F. naloženo plaćanje sudske pristojbe na žalbu protiv rješenja o ovrsi u iznosu od 5.000,00 kn. Protiv predmetnog rješenja ovršenik je podnio pravovremeni prigovor u kojem navodi da je žalbu podnio elektroničkim putem te je da je stoga u obvezi platiti samo polovinu punog iznosa pristojbe, odnosno 2.500,00 kn.

7. Prigovor je sud prvog stupnja odbio uz obrazloženje da je ovršenik 7. siječnja 2021. elektroničkim putem podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi, ali prilikom podnošenja žalbe nije platio ili dostavio dokaz o izvršenoj uplati polovine iznosa pristojbe za žalbu protiv rješenja o ovrsi. Stoga zaključuje da je 1. ovršenik bio dužan platiti puni iznos sudske pristojbe na žalbu s obzirom na činjenicu da se plaćanje polovice propisanog iznosa odnosi samo na slučaj kada je pristojba za podnesak plaćena u trenutku njegova podnošenja.

8. Pravilno je sud prvog stupnja odbio prigovor 1. ovršenika protiv rješenja o plaćanju sudske pristojbe.

9. Naime, odredba čl. 4. st. 1. toč. 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 74/95, 57/96, 137/02, 26/03 – pročišćeni tekst, 125/11, 118/18; dalje ZSP) propisuje da obveza plaćanja pristojbe za podneske (tužbe, pravne lijekove, prijedloge za ovrhu i drugo) nastaje u trenutku kada se predaju.

10. Odredba čl. 7. st. 1. ZSP-a propisuje za podneske koji se podnose u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda, pristojba se plaća u trenutku njihova podnošenja u visini polovice propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom sudskih pristojbi.

11. Iz navedenog proizlazi da je umanjenje pristojbene obveze po čl. 7. st. 1. ZSP-a moguće ostvariti isključivo na dva načina i to plaćanjem sudske pristojbe u trenutku slanja podneska kroz sustav e-komunikacije ili na način da se dokaz o prethodno plaćenoj pristojbi priloži podnesku koji se šalje elektroničkom komunikacijom, a u svim ostalim slučajevima sustav automatizmom izračunava puni iznos pristojbe sukladno važećoj Tarifi sudskih pristojbi propisanoj Uredom o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 43/19).

12. Kako nije sporno da 1. ovršenik sudsku pristojbu na žalbu nije platio do trenutka podnošenja podneska sudu, dužan je platiti puni iznos pristojbe, pa je sud prvog stupnja pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo kad ga je obvezao platiti pristojbu na žalbu u iznosu od 5.000,00 kn prema vrijednosti predmeta spora.

13. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu 1. ovršenika odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi ako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz čl. 380. toč. 2. ZPP-a. 

U Rijeci 30. ožujka 2023.

Sutkinja

Helena Vlahov Kozomara, v.r.