Broj: 33 Ovr-1024/2021-35

                                                                                                               

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31 000  Osijek                                                                                            Broj: 33 Ovr-1024/2021-35

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

                            Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Miri Brnjevarac, u ovršnom postupku ovrhovoditelja P. M. d.o.o. iz Z., OIB: ..., zastupanog po članovima uprave M. D., OIB: ..., i E. B., OIB: ..., koje zastupa punomoćnik N. K., odvjetnik iz Z., protiv prvoovršenika M. H. iz I., OIB: ..., i drugoovršenice A. H. iz I., OIB: ..., koje zastupa punomoćnik V. P., odvjetnik iz O., radi ovrhe na nekretninama, 29. ožujka 2023.

 

r i j e š i o     j e

 

                            Odgađa se ovrha u ovom ovršnom predmetu do pravomoćnog okončanja parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, koja se vodi kod ovog suda pod brojem P-....

 

Obrazloženje

 

1. Na prijedlog ovrhovoditelja, ovaj sud je 28. lipnja 2021. donio rješenje o ovrsi broj: 33 Ovr-1024/2021-2 kojim je na temelju ovršne isprave i to Ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama, sklopljenog između S. b. d.d. O. s jedne strane i ovršenika s druge strane, a koji Ugovor je solemniziran kod javnog bilježnika L. P. iz O. pod poslovnim brojem: OU-..., određena ovrha sudskom prodajom nekretnina u suvlasništvu ovršenika.

 

2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi prvoovršenik je izjavio žalbu koju je Županijski sud u Osijeku pod posl. brojem Gž Ovr-552/21-2 od 2. svibnja 2022. odbio kao neosnovanu, te povodom iste Općinski sud u Osijeku 11. svibnja 2022. pod posl. brojem: 33 Ovr-1024/21-19 donio zaključak kojim upućuje prvoovršenika na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

 

3. Podneskom zaprimljenim kod suda 31. svibnja 2022. prvoovršenik je po punomoćniku izvijestio sud da je pokrenuo postupak kod Općinskog suda u Osijeku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

 

4. Zaključkom od 15. veljače 2023. pod posl. brojem: 33 Ovr-1024/21-31 sud je zakazao provođenje vještačenja radi utvrđivanja tržišne vrijednosti predmetne nekretnine.

 

5. Dana 21. ožujka 2023. ovršenici su po punomoćniku podnijeli ovom sudu prijedlog za odgodu ovrhe u kojem navode da se ovršni postupak u ovom ovršnom predmetu vodi na nekretninama u suvlasništvu ovršenika i to temeljem ugovora o kreditu u CHF valuti koji je osnovom rješenja o ovrsi u ovom ovršnom predmetu, da je prvoovršenik kod Općinskog suda u Osijeku pokrenuo parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u kojem ističe odnosno poziva se na ništetne odredbe ugovora o kreditu koji je osnovom rješenja o ovrsi u ovom predmetu a koji parnični postupak se vodi pod posl. brojem P-....

 

6. Ovršenici smatraju da bi provedbom ovrhe pretrpjeli nenadoknadivu štetu obzirom na to da u predmetnoj nekretnini žive sa svojom obitelji te nemaju drugih nekretnina u svom vlasništvu te smatraju da su ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe budući se u prijedlogu za odgodu ovrhe pozivaju i na ništetnost odredbi Ugovora o kreditu slijedom čega predlažu sudu donijeti rješenje o odgodi ovrhe.

 

7. Dopisom od 22. ožujka 2023. sud je prijedlog za odgodu ovrhe dostavio na očitovanje punomoćniku ovrhovoditelja.

 

8. Prije isteka roka za očitovanje ovrhovoditelja o prijedlogu za odgodu ovrhe sud donosi ovo rješenje budući je provedba ovrhe utvrđenjem tržišne vrijednosti predmetne nekretnine zakazana za dan 30. ožujka 2023. slijedom čega je prije provođenja navedene ovršne radnje potrebito odlučiti o podnesenom prijedlogu ovršena za odgodu ovrhe.

 

9. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe je osnovan.

 

10. Naime, treba napomenuti da je na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. usvojen zaključak da je obveza ovršnog suda u ovršnim postupcima u kojim se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnica, javnobilježnički akti i solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrže li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.

 

11. Dakle sudovi koji postupaju po među ostalim, vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima, solemniziranim privatnim isprava koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, u ovom slučaju ovršni sud, ima ovlaštenje i dužnost po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredbi potrošačkih ugovora neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. Na taj način nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koja zahtjeva pravo Europske unije.

 

12. U tom smislu, ukazuje se na pravno shvaćanje koje je izrazio Sud Europske unije u slučaju C-407/2018 (slučaj Kuhar protiv Slovenije, presuda od 26. lipnja 2019.) po kojem su sudovi dužni ispitati jesu li odredbe sadržane u javnobilježničkom aktu (potrošačkom ugovoru), nepoštene odnosno ništetne u odnosu Direktive 93/13 EEZ od 5. travnja1993.

 

13. Sukladno zaključku usvojenom na  naprijed spomenutom zajedničkom sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske u postupku preispitivanja postojanja nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredaba, ovršni sud je u predmetnom postupku dužan primarno provjeriti je li ovršenik potrošač, a za slučaj utvrđenja da se radi o potrošaču provjeriti radi li se o potrošačkom ugovoru koji sadrži nepoštene ugovorne odredbe.

 

14. Rješavajući o prijedlogu za odgodu ovrhe, sud je izvršio uvid u ovršnu ispravu koja je osnovom rješenja o ovrsi u ovom overšnom predmetu, spomenuti Ugovor o kreditu koji glasi na CHF, te utvrdio da je navedena ovršna isprava nesporno potrošački ugovor te istovremeno našao da je ovršenik, i to sukladno Zakonu o zaštiti potrošača – čl. 4 st. 1 toč. 21 (NN 41/14, 110/15, 14/19 i 19/22), potrošač, budući je isti kao fizička osoba sklapao ugovor o kreditu, te da isti glasi u CHF, budući da čl. 4 st 1. toč. 21 navedenog Zakona o zaštiti potrošača kaže da je potrošač svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti.

 

15. Nadalje, kako u ovom ovršnom predmetu nije sporno da je ovršenik pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom koja se kod Općinskog suda u Osijeku vodi pod br. P-... i unutar navedene parnice, odnosno u tužbi radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, se pozivao i na ništetnost ugovora o kreditu koji je osnovom rješenja o ovrsi u ovom ovršnom predmetu te kako su ovršenici podnijeli prijedlog za odgodu ovrhe, to je valjalo taj prijedlog usvojiti i odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja navedenog parničnog postupka.

 

16. Slijedom navedenog a slijedeći pravni stav iz presude EU C-407/18 a imajući u vidu i naprijed navedene Zaključke Vrhovnog suda, ovršenici nisu dužni u konkretnoj situaciji u smislu čl. 65 st. 1 Ovršnog zakona učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu budući takva vjerojatnost proizlazi iz pravnog stava presude Europskog suda C-407/18 od 26. lipnja 2019. o tumačenju Direktive Vijeća 93/13 EEZ od 5. travnja 1993.

 

17. Presude Suda Europske unije predstavlja izvor prava Europske unije te su obvezujuće za sve države članice, njihova državna tijela i nacionalne sudove, u okvirima njihove nadležnosti, pri čemu presuda koja se odnosi na jednu državu članicu obvezuje i druge države članice. Kako je ovršenik ispunio pretpostavke  za odgodu ovrhe iz čl. 65 OZ-a i to neovisno o ispunjenju pretpostavke o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, odlučeno je kao u izreci rješenja.

 

18. Naime, odgoda ovrhe predstavlja odluku suda kojom se određuje privremeno nepoduzimanje ovršnih radnje s ciljem sprječavanja štetnih posljedica za ovršenika čime mu se pruža privremena zaštita, ali u svakom slučaju omogućuje da se u slučaju ispunjenja razloga zbog kojih se ovrha odgađa, od ovršenika otkloni nastanak štete koja bi nastala provedbom ovrhe.

 

 

 

 

 

19. U slučaju da ovršenik u parnici ne ostvari svoje pravo za koje tvrdi da mu pripada, sud nastavlja ovrhu i omogućuje ovrhovoditelju da ostvari svoju tražbinu bez ikakvih štetnih posljedica.

 

U Osijeku 29. ožujka 2023.

 

             Sudac

Mira Brnjevarac, v.r.

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

 

                            Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 (osam) dana računajući od dana dostave ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud.

 

Dostaviti:

 

1. pun. ovrhovoditelja
2. pun. ovršenika