1                            Broj: Ppž-2285/2023

 

                                 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

                            Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. T. V., zbog prekršaja iz čl. 24. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 9. veljače 2023., broj: 51.Pp J-2327/2020, u sjednici vijeća održanoj 29. ožujka 2023.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. policijske postaje Zagreb, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:

             

              Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. T. V. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

 

 

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

 

              da bi:

             

- 6. svibnja 2019. u Z., Z. F. x, prekršio zaštitnu mjeru zabrane uhođenja ili uznemiravanja osobe izložene nasilju i zabrane približavanja određenoj osobi i uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom, bivše nevjenčane supruge M. B., na način da je okrivljeni na izlazu iz zgrade na adresi u Z., Z. F. ispred kbr. x. s leđa prišao bivšoj nevjenčanoj supruzi te joj se obratio riječima :“daj da te zagrlim, znaš da te volim“, da bi ju potom s obje ruke zagrlio, nakon čega se okrivljeni udaljio s mjesta događaja, a što je oštećenu vidno uznemirilo te je u razdoblju od 28. ožujka 2019. do 6. svibnja 2019. na M. mobitel poslao 877 poruka uznemiravajućeg sadržaja,              

- pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 24. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

II.               Uslijed gornje odluke, žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. policijske postaje Zagreb je bespredmetna.

 

III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 8. veljače 2023., broj: 51.Pp J-2327/2020 na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona okr. T. V. oslobođen je od optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci presude, počinio prekršaj iz čl. 24. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

              2.              Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, II. policijska postaja Zagreb, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.

 

              3.              Žalba je bespredmetna.

 

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti.

 

4.1.              Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, jer je prekoračio optužni prijedlog. 

 

4.2.              Optužnim prijedlogom II Policijske postaje Zagreb od 6. svibnja 2019. broj: 511-19-28/5-P-372/19 okr. T. V. stavljeno je na teret da je 6. svibnja 2019. prekršio zaštitne mjere i od 28. 3. 2019. do 6. svibnja 2019. na mobitel bivše nevjenčane supruge M. B. poslao 877 poruka raznog uznemiravajućeg sadržaja, čime je počinio prekršaj iz čl. 24. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojim je propisano da će se za prekršaj kazniti počinitelj nasilja u obitelji koji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom.

 

4.3. Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi jasno i nedvojbeno proizlazi da počinitelj nasilja u obitelji ne smije postupati protivno izrečenoj zaštitnoj mjeri, što znači da je vremenski period u kojem se zaštitna mjera primjenjuje jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće prekršaja iz čl. 24. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

4.4.              Kako je to vidljivo iz izreke činjeničnog opisa optužnog prijedloga nije naznačen vremenski period u kojem je zaštitna mjera, izrečena okr. T. V., bila primijenjena, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

4.5.               Međutim, prvostupanjski je sud okr. T. V. izrekom pobijane presude oslobodio od optužbe da se 6. svibnja 2019. nije pridržavao izrečene zaštitne mjere zabrane uznemiravanja žrtve nasilja u obitelji – izvanbračne supruge M. B., izrečene mu presudom Prekršajnog suda u Zagrebu od 29. studenog 2018., broj 57. PpJ-3529/2021, pravomoćna 29. studenog 2018, u trajanju od 29. studenog 2018. do 29. studenog 2019. Na opisani način prvostupanjski je sud okr. T. V. oslobodio od optužbe za drugačije činjenično stanje nego je izloženo u optužnom prijedlogu, dodajući u činjenični opis vremenski period u kojem je zaštitna mjera bila primijenjena, odnosno konstitutivni element prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Takva izmjena, po ocjeni ovog suda, predstavlja prekoračenje optužbe, bez obzira što sud okrivljenika nije oslobodio za neko drugo djelo u odnosu na djelo za koje je optužen. Prvostupanjski sud je u ponašanje okrivljenika, sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, dodao konstitutivni element koji čine zakonsko biće prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

4.6.              Na takav način sud je povrijedio odredbu čl. 179. st. 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da se presuda može odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optužni prijedlog i proveden postupak i samo na djelo iz  podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga, zanemarivši da se okrivljenik može osloboditi od optužbe samo za ono što je i kako je optuženo, bez ikakvih izmjena i dopuna, ni u činjeničnom opisu, ni u pravnoj oznaci djela. Kod donošenja osuđujuće odluke, prvostupanjski sud je ovlašten, prema rezultatima dokaznog postupka, mijenjati činjenični opis i pravnu oznaku prekršaja, pazeći pritom da ne prekorači optužni prijedlog i da u potpunosti riješi predmet optužbe. Međutim, kod donošenja oslobađajuće odluke, što je u ovom predmetu, mora postojati potpuni identitet činjeničnog i pravnog opisa između optužbe i presude.  U protivnom, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, što je konkretni slučaj, a  na koju povredu ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

5.              Iako je utvrđena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, što dovodi do ukidanja prvostupanjske presude, u ovom slučaju, obzirom na činjenicu da protiv pobijane presude tužitelj nije podnio žalbu u smislu počinjenja bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, što znači da, poštujući načelo zabrane preinačenja na gore (zabrane reformatio in peius), tužitelj više ne može mijenjati činjenični opis optužbe dodavanjem konstitutivnih elemenata prekršaja, ovaj sud nije, utvrdivši navedenu bitnu povredu, ukinuo pobijanu presudu, već je istu, sukladno ovlaštenju iz čl. 207. Prekršajnog zakona, preinačio i na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona izrekao presudu kojom se okr. T. V. oslobađa od optužbe, jer djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj.

 

6.               Sve navedeno odnosi se i na dio optuženja da bi okrivljenik „na mobitel svoje izvanbračne supruge M. B. poslao ukupno 877 poruka“. Pravilno prvostupanjski sud u odjeljku 17. pobijane presude navodi da u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, kojim je sud vezan, nije naveden sadržaj tih poruka. Međutim, u tom slučaju trebalo je okrivljenika osloboditi od optužbe na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo nije prekršaj, a ne na temelju čl. 182. t.3. Prekršajnog zakona, jer nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj, kako to pogrešno čini prvostupanjski sud. 

 

6.1.              Uslijed takve odluke bespredmetno je upuštati se u ocjenu žalbenih navoda u odnosu na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona i nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje.

 

7.              Budući je okrivljenik oslobođen od optužbe, o troškovima prekršajnog postupka odlučeno u skladu sa čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.

 

 

8.              Iz navedenih razloga na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude

 

 

Zagreb, 29. ožujka 2023.

 

 

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.