Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

                                                                                     1            Poslovni broj: 5. Pr-926/2021-43

 

                             

           Republika Hrvatska

         Općinski sud u Đakovu

Trg dr. Franje Tuđmana 2, Đakovo

 

 

Poslovni broj: 5. Pr-926/2021-43

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Đakovu, sutkinja Ljerka Ljulj, kao sudac pojedinac, u pravnoj stvari tužitelja M. M., OIB: , iz U., koga zastupa punomoćnik O. K., odvjetnik u Odvjetničkom društvu K. & A. j.t.d. iz Z., protiv tuženika B. d.o.o. proizvodnja i trgovina, OIB: , iz S., koga zastupa punomoćnik G. J., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M. i J. j.t.d. iz O., radi naknade štete, nakon održane i dovršene glavne i javne rasprave dana 14. ožujka 2023. godine u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja J. J., odvjetnika iz Đ. i punomoćnika tuženika G. J., odvjetnika iz O., dana 29. ožujka 2023. godine, objavio je i

 

p r e s u d i o   j e

 

I              Nalaže se tuženiku B. d.o.o. proizvodnja i trgovina, S., da tužitelju M. M. iz U., na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 6.022,95 EUR / 45.379,92 kn[1] sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 17. kolovoza 2021. godine pa do 31. prosinca 2022. godine po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječene kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te iznos od 225,00 EUR / 1.695,26 kn1 na ime tuđe pomoći i njege sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 29. ožujka 2023. godine kao dana presuđenja pa do 31. prosinca 2023. godine po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječene kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

II              S tužbenim zahtjevom preko dosuđenoga tužitelj se odbija kao neosnovanim.

III              Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 574,44 EUR / 4.328,12 kn[2] sa zateznom kamatom koja teče od 29. ožujka 2023. godine kao dana presuđenja pa do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

IV              Sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenoga tužitelj se odbija kao neosnovanim.

 

Obrazloženje

 

1.              Među strankama nije sporno da je tužitelj dana 16. ožujka 2021. godine kao djelatnik tuženika radeći u prostorijama tuženika kao poslodavca na poslovima obrade drveta strojnom glodalicom pretrpio štetu zadobivši tešku tjelesnu ozljedu lijeve šake u vidu otvorenog prijeloma distalnog članka trećeg prsta, rezne rane prstiju i gnječnorazderne rane prvog do petog prsta lijeve ruke.

 

2.              Tužitelj je ustao ovom tužbom smatrajući da je u ovoj opisanoj nezgodi na radnom stroju za obradu drveta – glodalici pretrpio tešku ozljedu koje su dovele do narušenog tjelesnog i duševnog zdravlja, odnosno povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje koje se očituje u vidu pretrpljenog straha, pretrpljenih bolova, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i radne sposobnosti te duševne boli zbog naruženosti, ali smatra također da je u ovom štetnom događaju pretrpio i materijalnu štetu u vidu potrebe tuđe pomoći i njege pa tako ovom tužbom potražuje od tužitelja kao poslodavca da mu temeljem odredbe čl. 1046., čl. 1100. st. 1. i 2. u svezi s čl. 19. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – dalje: ZOO) i čl. 1103. ZOO-a naknadi nastalu štetu u ukupnom iznosu od 11.281,44 EUR / 85.000,00 kn.

 

3.              Naime, tužitelj tvrdi ne samo u tužbi nego i tijekom postupka da je tuženik kao poslodavac odgovoran za nastalu štetu koju je on pretrpio u ovom štetnom događaju temeljem odredbe čl. 102. Zakona o radu, sada čl. 111. istog Zakona ("Narodne novine" broj: 38/95, 54/95, 17/01, 82/01, 114/03…93/14, 127/17 i 98/19 – dalje: ZR) i čl. 1100. st. 1. i 2. u svezi s čl. 19. ZOO-a te čl. 1046. ZOO-a, sve iz razloga što je ovim odredbama propisano da poslodavac odgovora po načelu objektivne odgovornosti, odnosno načelu uzročnosti bez obzira na krivnju, osim ako ne dokaže da je šteta posljedica više sile, radnje samog oštećenika ili treće osobe što je u konkretnom slučaju nije bilo jer tvrdi da je tuženik kao poslodavac prekršio odredbu čl. 36. Zakona o zaštiti na radu te dopustio tužitelju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, a da on ne ispunjava uvjete propisane za obavljanje takvih poslova te da tužitelja nije uputio na provjeru zdravstvenog stanja i psihičku sposobnost za rukovanje radnom opremom, što je utvrđeno i zapisnikom Državnog inspektorata od 27. svibnja 2021. godine te tužitelj tvrdi da on nije potpisao zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način, odnosno da je njegov potpis krivotvoren, a upravo zbog toga što mu je tuženik dopustio da radi na predmetnom stroju, a da nije osposobljen za rad na siguran način tuženik je prekršio i odredbu čl. 28. Zakona o zaštiti na radu, a u sve to smatra da je tuženik propustio odmah po nastanku ozljede obavijestiti i nadležno tijelo za inspekcijski nadzor o nastaloj povredi na radu.

4.              Prije podnošenja ove tužbe tužitelj se obratio tuženiku u mirnom postupku radi naknade štete dana 16. kolovoza 2021. godine, ali bezuspješno.

 

5.              U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti osporio tužbu i tužbeni zahtjev i po pravnoj osnovi i po visini ne osporavajući samo da je kritične zgode bio zaposlenik tuženika i da se toga dana ozlijedio na radnom mjestu dok je izvršavao poslove obrade drveta strojnom glodalicom. Naime, tuženik tvrdi da je do ozljede tužitelja došlo isključivo krivnjom, grubom nepažnjom, odnosno grubim nemarom tužitelja kao radnika koji prije obavljanja radnih zadataka nije koristio osobnu zaštitnu opremu za rad na siguran način, a koju je preuzeo od tuženika te se nije pridržavao ni uputa za siguran rad pri poslovima u drvnoj industriji, a sve iz razloga jer stroj – glodalica na kojem je tužitelj radio u trenutku ozljeđivanja je imao na sebi jasno istaknute i dobro vidljive upute za rad koje je nemoguće ne vidjeti, kao i da je tužitelj uobičajeno radio na tom stroju te je drvo u glodalicu gurao rukom bez da je upotrijebio drvene gurače koje je trebao koristiti i koje se nalaze pored stroja, a sam tužitelj je po struci drvno tehnološki stručni radnik finalnog smjera, 4. stupanj i sve ove činjenice su mu itekako poznate obzirom na struku i godine radnog iskustva, kao i da je stroj – nadstolna glodalica bila u ispravnom stanju te da je uredno testirana pa je po mišljenju tuženika do ove povrede došlo isključivo krajnjom nepažnjom i nemarom tužitelja zbog čega nema mjesta odgovornosti tuženika kao poslodavca. Također navodi da je u zapisniku Državnog inspektorata od 27. svibnja 2021. godine naveden netočan podatak u smislu da zapisnik o ocjeni osposobljenosti tužitelja za rad na siguran način iz kojeg je vidljivo da je praktični dio provjere za ovaj rad završen 10. veljače 2020. godine tužitelj nije potpisao te je dostavio citirani zapisnik tvrdeći da je tužitelj prošao osposobljavanje za rad na siguran način još 3. veljače 2020. godine.

 

6.              Da bi utvrdio odlučne činjenice, sud je pročitao svu priležeću medicinsku dokumentaciju u spisu (list spisa 8 19), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Klasa: 116-02/21-46/22, Urbroj: 443-02-01-09-21-3 od 27. svibnja 2021. godine (list spisa 20 – 25), karton zaduženja osobne zaštitne opreme (list spisa 33 – 34), zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (list spisa 35 – 37), procjene rizika za siguran rad u drvnoj industriji tvrtke I. – i. d.o.o. (list spisa 38 48), saslušao tužitelja, zakonskog zastupnika tuženika te svjedoke M. Č.3, H. K.4, A. M.5, D. K.6 i I. M.7, višu inspektoricu rada, rješenje H. z. za z. o. o djelomičnom priznanju tužiteljeve povrede kao ozljede na radu (list spisa 96 – 101, 117 – 125) te proveo vještačenje po vještaku građevinske stolarije i drvne industrije K. i. d.o.o. (list spisa 105 – 108) te medicinsko vještačenje po vještaku M. J. s dopunom (list spisa 140 – 144, 160 – 162).

 

7.              Iz priležeće medicinske dokumentacije u spisu nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj dana 16. ožujka 2021. godine doživio ozljedu lijeve šake u vidu višestrukih rana prstiju lijeve šake, da je zbog istih povreda zaprimljen u KBC O. gdje je obavljao i kontrolne preglede povodom saniranih povreda.

 

8.              Uvidom u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 27. svibnja 2021. godine (list spisa 20 – 25) utvrđeno je da je viši inspektor rada I. M.7 dana 27. svibnja 2021. godine izvršila nadzor u poslovnim prostorijama tuženika u D. povodom događaja koji je doveo do ozljede na radu radnika M. M.1, a predmet nadzora je provedba odredbi Zakona o zaštiti na radu te da je pri ovom nadzoru inspektor utvrdio, a sve temeljem izjave ozlijeđenog radnika, ovdje tužitelja M. M.1, kako je radnik obavljao poslove rukovanja stolarskom glodalicom na način da je drvni element objema rukama potiskivao prema nožu stroja i obrađivao ga na zadani profil pri čemu nije koristio pomoćni alat jer mu isti nije bio osiguran u vrijeme događaja, da u vrijeme nadzora, a na zahtjev inspektora poslodavac nije predočio dokaznicu da je radnika M. M.1 uputio na provjeru zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti za rukovanje radnom opremom prema čl. 3. točka 1. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada ("Narodne novine" broj: 5/84), a da je odredbom čl. 36. Zakona o zaštiti na radu propisano kako poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane st. 6. čl. 36. Zakona o zaštiti na radu te da poslodavac osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada upućuje na pregled specijalisti medicine rada posebnom uputnicom koja sadržava podatke o naravi ili vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu njezine sposobnosti za obavljanje tih poslova te da je tuženik pri nadzoru predočio uputu za siguran rad pri poslovima u drvnoj izradi koja je uručena tužitelju bez vidljivog datuma uručenja, a da je od strane poslodavca predočen i zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način konkretno M. M.1 iz kojeg je vidljivo da je praktički dio provjere završen dana 10. veljače 2022. godine od strane poslodavca bez potpisa potvrde tužitelja kao radnika, da je upravo prema izjavi tužitelja od zaštitne opreme isti dobio od poslodavca zaštitne rukavice koje toga dana nije koristio, a da je poslodavac predočio i karton zaduženja osobne zaštitne opreme iz kojeg je vidljivo da je dana 3. veljače 2020. godine radnik M. M.1 zadužio zaštitnu kapu, ušne čepiće ili antifon, zaštitne naočale s bočnom zaštitom, respirator za zaštitu od štetne prašine, radno dvodijelno odijelo, prsluk podstavljen za zaštitu od hladnoće, zaštitne cipele, kožne zaštitne rukavice s pet odvojenih prstiju za mehaničku zaštitu ruku. Također je inspektor utvrdio da poslodavac nije odmah po nastanku ozljede obavijestio tijelo nadležno za inspekcijski nadzor temeljem čl. 65. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14 – dalje: ZŠR), dakle, inspektor je utvrdio propuste u primijeni mjera zaštite na radu iz čl. 36., 27. i 65. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu.

 

9.              Uvidom u karton zaduženja osobne zaštitne opreme (list spisa 33 – 34) utvrđeno je da je tužitelj primio zaštitnu opremu taksativno navedenu pod brojem 1. – 8. ovog kartona, a pod brojem 8. su točno navedene zaštitne rukavice.

 

10.              Uvidom u zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (list spisa 35 – 37) je utvrđeno da je provedeno osposobljavanje tužitelja kao radnika za rad na siguran način te da je teoretski dio osposobljavanja završen 3. veljače 2020. godine te obavljen po stručnjaku zaštite na radu zaduženog za osposobljavanje i da je taj zapisnik potpisan od radnika M. M.1, a da je praktični dio završen 10. veljače 2020. godine te da je potpisan samo od stručnjaka zaštite na radu zaduženog za osposobljavanje K. P.2 koja je utvrdila da je radnik M. M.1 osposobljen za rad na siguran način.

 

11.              Uvidom u rješenje H. z. za z. o., R. u. O. od 29. travnja 2022. godine (list spisa 96 – 101) utvrđeno je da je tužitelju kao osiguraniku priznata kao ozljeda na radu ozljeda pretrpljena dana 16. ožujka 2021. godine pod dijagnozama šifri prema MKB-10: S 62.6 i S 61.7, dok se ozljede pretrpljene istog dana pod dijagnozama šifri prema MKB-10: S 61 i S 66.3 ne priznaju ozljedom na radu, a isto rješenje je potvrđeno rješenjem H. z. za z. o., D. od 12. kolovoza 2022. godine (list spisa 117 – 125).

 

12.              Tužitelj saslušan pred ovim sudom kao stranka je detaljno opisao svoj proces rada dana 16. ožujka 2021. godine što se tiče zadobivene ozljede ističući da je radio na stolnoj glodalici – frezeru, da je to bio otprilike početak radnog vremena, da si je priredio 10 – 15 drvenih elemenata koje je trebao obraditi i da je većinu i odradio te da mu je ostalo svega nekoliko za obraditi pa je tako obrađivao i drveni element prilikom čije obrade se dogodio štetni događaj. Iskazao je da je uočio da taj element na svom desnom rubu počevši odozgo ima polučvor u samom drvetu i kada je glodalo došlo do tog polučvora glodalo je izvadilo polučvor i "izbacilo" taj drveni element pri čemu je njegova ruka pod pritiskom ovog odbacivanja došlo do glodala, odnosno do povređivanja prstiju lijeve ruke. Tužitelj ističe da po njegovu mišljenju ne bi došlo do ovog štetnog događaja da nije bilo tog polučvora u drvenom elementu, tvrdio je da ne postoji pomagalo pomoću kojeg bi mogao ovaj drveni element gurati već se na ovoj glodalici drveni element mora gurati rukama, da je on na ovakvim strojevima prije štetnog događaja imao iskustva radeći u M. u O. oko četiri godine i kod tuženika jednu godinu, a prije toga i u Š. 12 godina, a sada mu se prvi puta dogodio ovakav štetni događaj pa smatra da je ovaj događaj bio slučajnost jer da mu je lijeva ruka bila dalje od glodala ne bi do povrede došlo, međutim kad je došlo do izbacivanja drvenog elementa automatski mu se povukla lijeva ruka prema glodalu i došlo je do povrede. U sve to je naveo da što se tiče osposobljenosti za rad na siguran način kod tuženika ništa nije polagao, ali da je završio školu za rad u drvenoj industriji, da prilikom štetnog događaja nije imao na rukama zaštitne rukavice iako ih je zadužio od tuženika te je mišljenja da bi njegova povreda bila i teža da je imao zaštitne rukavice i zato nikada ne koristi zaštitne rukavice kada radi na ovom stroju. Kada mu je sudac predočio zapisnik sa lista spisa 35 tužitelj je iskazao da isti nije on potpisao, ali da se na listu spisa 48 pored njegovog imena nalazi i njegov potpis pa u cilju provjere potpisa uzet je potpis tužitelja u stojećem i sjedećem položaju na listu spisa 73. Što se tiče svoga zdravlja tužitelj je iskazao da je njegovo zdravlje dobro, da ga je u srž posla kojeg će obavljati kod tuženika uputio D. K.6 koji radi kao inženjer kod tuženika koji mu je i pokazao na kojim strojevima će raditi, ponovio je da nije zadužio nikakvu radnu opremu, a kada mu je predočen karton zaduženja zaštitne opreme sa lista spisa 33 rekao je da misli da je to njegov potpis, da ga prilikom zapošljavanja nitko nije uputio na bilo kakve propise zaštite na radu ili sigurnog rada, da nigdje oko glodalice nema pravila zaštitne za siguran rad na tom stroju niti uputa, da uz ovaj stroj postoje tzv. stezaljke, odnosno šabloni, ali se ne mogu koristiti u ovoj fazi obrade.

 

13.              Zakonski zastupnik tuženika K. P.2 saslušana kod ovoga suda je iskazala da nije bila neposredni očevidac tužiteljeve povrede jer je u vrijeme kada se ista dogodila bila na rodiljnom dopustu, ali da je informirana od kolega o istoj i da zna da se poslije sanirane povrede tužitelj dobro oporavlja i da je bio na bolovanju, no pojasnila je da osoba koja je zadužena za komunikaciju između uprave tuženika i pogona, odnosno radnika u pogonima je D. K.6, da je A. M.5 vanjski suradnik tuženika koji kod njih održava strojeve, upoznat je sa radom svih strojeva i ujedno upoznaje i radnike sa radom na tim strojevima, a njih dvojica, dakle D. K.6 i A. M.5 u koordinaciji daju određene poslove u pogonu kako bi se ispunile narudžbe, a da radnici u pogonu jako dobro znaju obavljati poslove za koje su zaduženi, da na strojevima postoje upute za rad na siguran način i da strojeve testira ovlaštena firma, u vrijeme štetnog događaja to je bila I. i. d.o.o. iz O. koja nakon testiranja izdaje i upute za daljnji rad na siguran način na pojedinom stroju. Iskazala je da svi radnici kod tuženika na početku rada zaduže pripadajuću zaštitnu opremu pa je tako to zadužio i sam tužitelj, da u pogonu postoje stezaljke i šablone kao pomagala za rad na siguran način pa tako i na ovom stroju i da se isti koriste u radnom procesu, da po njenom mišljenju zapisnik na listu spisa 35 je potpisao osobno tužitelj i da je na tom zapisniku i njezin potpis jer je ona ovlašteni djelatnik zaštite na radu kod tuženika i praksa je da radnik bilo kakav dokument koji mu uručuje potpiše pred njom, da je tužitelj prilikom zapošljavanja znao kako se na siguran način radi na strojevima kod tuženika pa tako i na ovoj glodalici, a što se tiče prijave tuženika kao poslodavca ove ozljede na radu ima saznanja od svoje djelatnice (jer ona u to vrijeme nije radila), da je u razgovoru sa HZZO O. odlučeno da će prijavi ozljede na radu inspektoratu odraditi HZZO. Svjedokinja je pojasnila i proces osposobljavanja za rad na siguran način djelatnika tuženika te iskazala da isto vrše na dva načina i to grupno po ovlaštenoj tvrtki iz O. koja dođe kod njih u službene prostorije i s radnicima obavi "testiranje", odnosno provjeru znanja, a ona kao ovlaštena osoba za poslove zaštite na radu to radi individualno sa svakim radnikom te se izdaje dokument o osposobljenosti za svakog radnika koji je zadovoljio toj provjeri.

 

14.              Svjedok M. Č.3 je iskazao da je kritične zgode bio u pogonu zajedno s tužiteljem, da je radio za drugim strojem i bio okrenut tužitelju leđima, da je s tužiteljem radio pripravnik H. K.4, da je u jednom trenutku samo čuo da je njihov stroj stao, da se tada okrenuo, pitao što se dogodilo i saznao da se majstor M. M.1 ozlijedio koji je zajedno s H. K.4 izašao van iz pogona i ne zna tko mu je dalje pružao pomoć. Svjedok upitan o procesu rada na spornom stroju je iskazao da je i on isto radio na toj glodalici i da se neke stvari mogu odraditi uz pomoć pomagala, a neke ne, a u konkretnom slučaju pri radu drvenih elemenata koje je obrađivao tužitelj kada se dogodila povreda i on je iskazao da ne bi koristio zaštitne rukavice jer je od više majstora dobio uputu kada se radi na takvim strojevima da zaštitne rukavice znaju visiti sa prsta i da onda taj dio zna zapeti i povući ruku te ju ozlijediti pa on u takvim slučajevima ne koristi zaštitne rukavice. Upitan nadalje o svojoj osposobljenosti za rad na siguran način izjavio je da on misli da je osposobljen za rad na siguran način na strojevima u pogonu tuženika, da je na ovom stroju – glodalici istaknuta uputa za rad na siguran način, da je on prilikom zapošljavanja dobio zaštitnu odjeću i to zaštitno odijelo, zaštitne cipele, zaštitne rukavice kojih i inače ima u pogonu, da u pogonu postoje šablone kao pomoćni alat koje se mogu koristiti za guranje drveta, ali ne zna da li bi se mogle koristiti pri obradi drvenih elemenata koje je kritične zgode obrađivao tužitelj.

 

15.              Svjedok H. K.4 je iskazao da je kritične zgode radio u pogonu kao učenik na praksi sa majstorom M. M.1, da ga je kao i svakog jutra pitao što će toga dana raditi te da mu je rekao da će sastavljati ploče stola te da su obavili sve pripremne radnje za rad na strojnoj glodalici te da mu je majstor M. M.1 pokazao kako će mu dodavati drvene elemente koje će onda majstor obrađivati na toj glodalici i da su obrađivali veće i manje komade drveta, a kod jednog manjeg komada obrada je zapela na drvenom čvoru i izbacila taj element pa je majstor M. M.1 ponovno pokušao obradu istog komada i opet je taj čvor izbacio drveni element, a kada je treći puta pokušao obraditi to drvo isto se nekako zarotiralo i došlo je do ozljede ruke majstora M. M.1 Svjedok je iskazao da je tužitelj ovaj dio procesa obrade drveta radio bez zaštitnih rukavica te da je i njemu pojasnio zašto radi bez zaštitnih rukavica, a to je zato što zaštitna rukavica može doći ispod drvnog elementa i da onda obrada ne bi bila dobra, odnosno spoj ne bi bio dobar, da misli da na ovom stroju glodalici nema nikakvih uputa za rad na siguran način, da šablone koje postoje u pogonu služe pri obradi zaobljenih dijelova drveta i da nije vidio da se koriste u drugom dijelu proizvodnog procesa, a iskazao je i da je majstoru M. M.1 rekao kada mu je drugi puta zbog čvora u drvetu stroj izbacio drveni element da ga ostavi i da uzme drugi u obradu jer mu se učinila opasnom obrada ovog drvenog elementa, ali ne zna da li ga je majstor čuo, no uzeo je i treći puta taj element u obradu.

 

16.              Svjedok A. M.5 je iskazao na saslušanju da je kao vanjski suradnik kod tuženika kritične zgode upravo ulazio u proizvodni pogon kad je sreo H. K.4 od kojeg je saznao da se majstor M. M.1 ozlijedio, da ga je on i vozio u bolnicu. Što se tiče procesa rada svjedok je iskazao da na svakom stroju u pogonu tuženika pa tako i na ovom na kojem se dogodila povreda tužitelja treba raditi sa zaštitnim rukavicama jer drvo uvijek može biti opasan materijal, odnosno nešto se iz drveta može zabiti u ruku pa zaštitna rukavica štiti od ozljeda, da zaštitne rukavice koje se sada koriste potpuno prianjaju uz ruku i da se s njima može precizno raditi i to s većom sigurnošću nego bez njih pa tako i na ovoj stolnoj glodalici, da je kritične zgode na vidnom mjestu na glodalici bila nalijepljena uputa za rad sa ovim strojem na siguran način, a to mu je poznato jer se on brine o ispravnosti tuženikovih strojeva, također je iskazao da uz ovu glodalicu postoji pomoćni alat kojeg oni zovu hvataljke ili stezaljke, a u stvari se radi o komadu drveta koji sa svake strane ima stezaljku i na nju se stavi drveni dio koji se obrađuje, stezaljke se stisnu i onda se drveni dio koji se obrađuje gura u stroj za obradu te da neki radnici u pogonu tuženika koriste ovaj pomoćni alat. U sve gore navedeno iskazao je da su zaštitne rukavice raspoložive djelatnicima u pogonu, da se stezaljkama, odnosno pomoćnim alatom može jednako dobro obraditi drvo kao i bez tog pomagala i da ne zna zašto tužitelj kritične zgode nije koristio ovo pomagalo.

 

17.              Svjedok D. K.6 je iskazao da o samom štetnom događaju nema neposrednog saznanja jer ne radi u pogonu već obavlja komercijalne poslove kod tuženika te je iskazivao o postupku tuženika pri zapošljavanju pojašnjavajući da on prilikom zapošljavanja radnika istog provede kroz pogon da bi ga upoznao s pogon i poslovima koje će obavljati, da je to učinio i kada se tužitelj zapošljavao te se sjeća da je tužitelj tom prilikom znao naziv svakog stroja u pogonu, odnosno da je zaključio da sve zna o strojevima u pogonu i da mu je čak tužitelj rekao da kod kuće ima neke strojeve pa je njegov zaključak da je tužitelj u trenutku zapošljavanja što se tiče posla u ovom pogonu tuženika sve znao raditi, da ga nije onda morao upoznavati s pravilima zaštite na radu i sigurnom upravljanju bilo kakvim strojem, tim više što na svakom stroju imaju upute za rad na siguran način. Iskazao je da se zaštitne rukavice u procesu rada, odnosno u pogonu moraju koristiti, a da se kod predmetnog stroja – glodalice nalaze pomagala – stezaljke kojima se drveni element gura u stroj pri čemu onda ruke uopće ne dolaze u dodir sa strojem i kada se koriste pomagala ne bi bilo mogućnosti izbijanja drvenog elementa iz stroja što neki radnici u pogonu i koriste, a neki ne iz razloga jer im usporava rad pa tako i tužitelj ne koristi pomagala upravo jer ga ona usporavaju te da mu je tužitelj nekoliko dana nakon štetnog događaja pri susretu pojasnio da je kritične zgode prebrzo pokušao obraditi udubinu u drvenom elementu što se ne smije raditi jer se mora obrađivati milimetar po milimetar te da mu se zato dogodila nezgoda. Pojasnio je i to da tuženik nema klasično radno mjesto poslovođe koji bi bio nadređen radnicima u pogonu, već on ponekad kad ima vremena prođe kroz pogon i vidi što radnici rade, a pojasnio je i da radnicima nije prešutno odobreno ne koristiti zaštitne rukavice i pomagala u radnom procesu, ako on nije trenutno u blizini.

 

18.              Svjedok I. M.7, Viša inspektorica rada u D. i., P. u. O. je iskazala da je osobno bila u pogonu tuženika i osobno kontaktirala tužitelja te sve što je unijela kao sadržaj zapisnika od 27. svibnja 2021. godine su činjenice i okolnosti koje je utvrdila kada je 25. svibnja 2021. godine osobno bila u pogonu i tom prilikom utvrdila propuste sadržane u tom zapisniku, da je znatno kasnije bila na licu mjesta u pogonu tuženika zbog nejasnoća i propusta što se tiče utvrđenja da li se radi o povredi na radu, da je u razgovoru s tužiteljem dobila njegovu izjavu koju je unijela u zapisnik, da je pregledala i stolnu glodalicu kao stroj na kojem se dogodila povreda, da je vidjela da uz stroj imaju pomagala koja se koriste pri radu na tom stroju, da je na stroju vidjela i upute za rad na siguran način, da je od tuženika kao poslodavca oduzela svu potrebnu dokumentaciju u svezi s radom, radnim mjestom i dr., da kritične zgode nije dobila dokaznicu o zdravstvenoj osposobljenosti za rad na ovom stroju i da je sve propuste u svezi sa zatraženom dokumentacijom od tuženika važnom za ovaj štetni događaj konstatirala na zapisniku i poduzela mjere iz njezine nadležnosti. Nakon što je dan na uvid zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način koji se nalazi na listu spisa 35 – 37 je izjavila da je to zapisnik koji je i ona izuzela i da se na drugoj strani zapisnika jasno vidi da praktični dio provjere nije potpisan niti od neposrednog ovlaštenika niti od radnika pa je zaključila da taj dio provjere nije odrađen, ali je i na njezinom izuzetom zapisniku na prvoj stranici potpis tužitelja kao osposobljenog radnika, da je na njezinom primjerku zapisnika samo potpis stručnjaka zaštite na radu K. P.2, ali ga treba potpisati neposredni ovlaštenik u čijoj prisutnosti se praktična provjera obavlja i stručnjak zaštite na radu, a ne zna da li ovaj zapisnik predviđa i potpis radnika, kao i da je i zbog takvog utvrđenja zaključila da tuženik nije tužitelja osposobio za rad na siguran način, da po njenom mišljenju K. P.2 je specijalist za zaštitu na radu i smatra se stručnjakom zaštite na radu zaduženim za osposobljavanje radnika, ali da nema adekvatnu stručnu spremu za neposrednog ovlaštenika za praktično osposobljavanje radnika na mjestu rada i zato nije neposredni ovlaštenik i stručnjak zaštite na radu.

 

19.              Radi utvrđenja osnovanosti tužbenog zahtjeva, uz gore obrazložene dokaze, sud je proveo i vještačenje po vještaku iz područja proizvoda šumarstva i drvne industrije, građevinske stolarije i konstrukcije dječjih igrališta K. i. d.o.o. upravo na okolnosti mogućnosti, odnosno potrebe rada sa pomagalima, odnosno zaštitnim rukavicama pri obradi drvnih elemenata na stolnoj glodalici na kojoj je tužitelj doživio povredu pa je tako vještak temeljem očevida na lokaciji tuženika u poslovnim prostorijama, odnosno u pogonu u D., 13. lipnja 2022. godine koji je utvrdio da predmetna stolna glodalica na kojoj se dogodila tužiteljeva povreda nije opremljena automatskim transporterom, odnosno potiskivačima predmeta obrade tj. drvenog obradka pa zbog obrade dimenzijski manjih, odnosno užih i tanjih drvenih obradaka obvezna je upotreba pomoćne naprave tj. držača od obradka koja ima mogućnost učvršćenja predmeta obrade i izbjegavanja rizika kontakta šake i dijelova šake sa otvorenim dijelom rotirajućeg alata, odnosno glodala, da stolna glodalica ispunjava sigurnosne zahtjeve propisane Pravilnikom o pregledu i ispitivanju radne opreme prema zapisniku tvrtke I. i. d.o.o. od 25. srpnja 2018. godine i E. k. d.o.o. od 14. listopada 2021. godine, kao i da je pri obradi drvenih obradaka i upotrebi držača potrebno koristiti zaštitne rukavice sa dobrim osjetom, udobne i sigurne, obzirom da je drvo materijal kod kojeg može doći do ozljeđivanja od ivera, može doći do nagnječenja prstiju pri postavljanju i učvršćenju drvnog obradka i manipulaciji držačem i dr., da pri obradi drva s prirodnim greškama s posebnim naglaskom na zdrave kvrge kod obrade se mogu pojaviti veća opterećenja na drvnom obradku koja za posljedicu mogu imati odbacivanje obradka pa je takve elemente s većim kvrgama potrebno izdvojiti i ne obrađivati na stolnoj glodalici te da veći zahvat alata i brži pomak pri obradi mogu imati negativne posljedice na sigurnost operatera. Uz ovakav zaključak vještak je u nalazu konstatirao i slikovno potkrijepio kako je uz zid iza stolne glodalice odložen veći broj pomoćnih naprava, odnosno držača za različite vrste obrađivanog materijala, odnosno drvnih obradaka, da je na dijelu nosive konstrukcije stroja frontalno postavljena UPUTA za siguran rad na glodalici i znak upozorenja "dopušteno rukovanje strojevima samo ovlaštenim osobama", a s lijeve strane je upozorenje "zabranjeno čistiti i podmazivati stroj dok radi" i upozorenje "zabranjeno dirati rukama mašinu u pokretu", da je na licu mjesta zatekao neobrađene i obrađene drvne elemente dužine cca 500 – 2000 mm, širine cca 50 – 200 mm i debljine do 50 mm, dakle manjih i užih dimenzija pa je za njihovu obradu obvezna uporaba držača obradka jer u suprotnom postoji mogućnost da dijelovi šake dođu u kontakt sa otvorenim dijelom alata. Nadalje je utvrdio na licu mjesta u pogonu tuženika da su na raspolaganju zaštitne rukavice koje uz odgovarajući izbor veličine dobro naliježu na šaku čime se omogućuje sigurnost, udobnost i dobar osjet prstiju.

 

20.              Ocjenjujući brižljivo i savjesno sve gore obrazložene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti kako je to i propisano odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92…70/19, 80/22 – dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tuženik kao poslodavac odgovoran za povredu koju je kritične zgode na stroju u vlasništvu tuženika, konkretno na stolnoj glodalici kao opasnoj stvari jer je svojim ponašanjem u procesu rada dopustio tužitelju kao svom radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, a da prethodno nije upućen na pregled specijalisti medicine rada s propisanom uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu sposobnosti za obavljanje tih poslova i mogućeg utjecaja štetnosti s mjesta rada na zdravlje radnika propisana odredbom čl. 36. Zakona o zaštiti na radu, kao i što je dopustio da tužitelj u pogonu radi na stroju koji je opasna stvar bez zaštitnih rukavica i bez da pri obradi drvnih obradaka manjih veličina iste obrađuje bez upotrebe adekvatnih pomagala koja su pri takvoj obradi obvezna, zbog čega sukladno odredbi čl. 111. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 51/22 – dalje: ZR) je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, dakle sukladno odredbi čl. 1045. i 1046. Zakona o obveznim odnosima koji propisuju da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje pri čemu se predmnjeva obična nepažnja, a za štetu od stvari od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju, međutim, isto tako sud je utvrdio da je tužitelj svojim ponašanjem u procesu rada doprinio nastanku ove štete, odnosno svojoj povredi jer nije u procesu rada koristio obvezne zaštitne rukavice i pomagala za obradu manjih drvenih obradaka pa je sud mišljenja da su stranke nastanku ovog štetnog događaja svojim propustima doprinijele u omjeru 50 : 50%.

 

21.              Naime, nesporno je da je stolna glodalica opasna stvar i zaključak vještaka iz područja proizvoda šumarstva i drvne industrije, a čijem nalazu ovaj sud u cijelosti vjeruje kao vrlo stručnom i temeljitom, a i same stranke nalazu nisu prigovarale (osim što je tužitelj prigovarao ovoj vrsti vještačenja smatrajući da treba provesti vještačenje po vještaku zaštite na radu) i adekvatnom upravo ovom konkretnom slučaju jer sud procjenjuje da bi vještak zaštite na radu mogao manje stručno obrazložiti i utvrditi sam proces rada drvnih obradaka nego vještak upravo te struke i stoga je i prihvatio ovu vrstu vještačenja, a odbio prijedlog tužitelja za vještačenjem po vještaku zaštite na radu. Upravo prema zadatku suda ovaj vještak je stručno pojasnio okolnosti mogućnosti rada upravo na konkretnoj stolnoj glodalici pri čemu mu je posebno dan zadatak da utvrdi mogućnost rada na istoj sa zaštitnim rukavicama i pomagalima pri obradi drvnih obradaka što je bitno i presudno za donošenje odluke o odgovornosti tuženika kao poslodavca i eventualnog doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja.

 

22.              Ovako dan nalaz i mišljenje nije u suprotnosti niti sa iskazima saslušanih svjedoka M. Č.3 i H. K.4 koji su kritične zgode radili u pogonu, a potom i samog tužitelja koji svi iskazuju da je tužitelj imao na raspolaganju zaštitne rukavice u pogonu i pomagala, ali da ih nije koristio jer preciznije može obraditi drveni obradak, sud prihvaća i navode da bi zaštitne rukavice mogle visiti sa prsta i onda zapeti i povući ruku prema glodalici, međutim, vještak je pojasnio da se to neće dogoditi ukoliko se koriste zaštitne rukavice adekvatne veličine kojih je kod tužitelja u pogonu bilo na raspolaganju i koje dobro naliježu na šaku i omogućuju sigurnost, udobnost i dobar osjet prstiju što upravo demantira navode ovih svjedoka i tužitelja da kritične zgode nije tužitelj koristio zaštitne rukavice i pomagala pri obradi drvenih obradaka jer su oni paušalno i neosnovano procijenili da će ih primjena ovih zaštitnih sredstava prema propisima zaštite na radu usporavati u procesu rada ili učiniti njihov rad još opasnijim što se tiče povreda. Posebno sud cijeni navod tužitelja koji je uporan u svojoj tvrdnji da se pri ovom procesu rada kada mu se dogodila povreda na radu nije ni trebalo ni moglo raditi sa zaštitnim rukavica i uz upotrebu pomagala što je opet potpuno suprotno utvrđenju nalazu i mišljenju vještaka kao stručne osobe posebno cijeneći nespornim da je obrađivao drveni obradak sa zdravom kvrgom što i sam tužitelj tvrdi, a samo potvrđuje svjedok H. K.4 zbog koje mu je glodalica dva puta izbacila drveni obradak, ali je on uporno nastavio obradu istog pa se treći puta dogodila povreda, a vještak posebno u svom nalazu i mišljenju utvrđuje da pri obradi drva s prirodnim greškama, a posebno naglašava sa zdravim kvrgama se kod obrade mogu pojaviti veća opterećenja na drvnom obradku koja za posljedicu mogu imati odbacivanje obradka i zato je elemente sa većim kvrgama potrebno izdvojiti i ne obrađivati na stolnoj glodalici, a za to je po mišljenju ovog suda upravo odgovoran sam tužitelj i zbog te svoje upornosti da takav drveni obradak ipak obradi, kao i zbog nekorištenja obveznih zaštitnih rukavica i pomagala pri obradi ovakvih manjih drvenih obradaka je doprinio uvelike ovom štetnom događaju, odnosno svojoj povredi.

 

23.              Iskaz svjedoka A. M.5 kao vanjskog suradnika kod tuženika samo potvrđuje mišljenje i zaključak vještaka da se na radnim strojevima u pogonu tuženika pri obradi drvenih obradaka trebaju koristiti zaštitne rukavice i pomagala koja su kritične zgode tužitelju bila dostupna pored njegovog stroja, dok svjedok D. K.6 i zakonska zastupnica tuženika K. P.2 koji nisu imali neposrednog saznanja o ovom štetnom događaju iskazuju samo u svezi sa pravilima i propisima zaštite na radu kod tuženika pa tako svjedok D. K.6 nije mogao potvrditi da je posebno upoznao tužitelja pri zapošljavanju s pravilima zaštite na radu i sigurnom upravljanju bilo kakvim strojem što je trebao učiniti, a nije, jer je zaključio da tužitelj o tim strojevima sve zna, međutim, njegova je dužnost bila upoznati ga sa pravilima zaštite na radu i sa sigurnim upravljanjem na tim strojevima bez obzira na znanje tužitelja, a K. P.2 u svom iskazu samo potvrđuje da su strojevi tuženika pa tako i konkretna stolna glodalica testirani od ovlaštenih firmi, da su radnicima pa tako i tužitelju bila pristupačna u pogonu, kako pomagala za rad na strojevima, tako i zaštitna oprema koju su nesporno zadužili pa tako i tužitelj, a što je potvrdio i svojim potpisom na kartonu zaduženja osobne zaštitne opreme gdje je nesporno tužiteljev potpis, a ni sam tužitelj ne spori da su mu bile pristupačne zaštitne rukavice, ali da ih on zaista nije htio pri obavljanju ovog radnog procesa koristiti, a posebno ona kao ovlašteni djelatnik zaštite na radu kod tuženika je potvrdila da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način jer je dana 3. veljače 2020. godine položio teoretski dio osposobljavanja, a 10. veljače 2020. godine i praktični dio provjere osposobljenosti radnika za rad na siguran način kako je to navedeno u zapisniku o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (list spisa 35 – 37) i koje utvrđenje ovaj sud prihvaća kao točno i istinito jer je utvrđeno da je teoretski dio osposobljavanja tužitelj osobno potpisao jer je njegov potpis na tom zapisniku identičan potpisima koje je sud uzeo od tužitelja prilikom saslušanja (list spisa 73) i ovaj potpis je identičan potpisu na zapisniku, a praktični dio provjere prema ovom zapisniku nema predviđeno mjesto za potpis radnika čija je provjera praktičnog znanja završena pa bez obzira što je viši inspektor rada u svom zapisniku konstatirao da je njeno mišljenje da temeljem ovog zapisnika koji nije potpisan od strane tužitelja isti nije osposobljen za rad na siguran način ovaj sud smatra suprotnim, a što je tuženik dokazao tijekom postupka da je tužitelj svojim potpisom "ovjerio" da je položio teoretski dio osposobljenosti za rad na siguran način, a ovlaštena osoba kod tuženika i stručnjak zaštite na radu K. P.2 je svojim potpisom potvrdila i praktičnu provjeru koja je završena 10. veljače 2020. godine, a u prilog ovom zaključku suda iskazivao je i svjedok M. Č.3 koji je radio zajedno sa tužiteljem u pogonu i iskazao je da je po njegovom mišljenju on osposobljen za rad na siguran način na strojevima u pogonu tuženika.

 

24.              S obzirom na gore sve obrazloženo, dakle tuženik je odgovoran za nastalu štetu koju je ovom povredom pretrpio tužitelj temeljem odredbe čl. 1045., 1046. i 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima te je tužitelju dužan tu štetu naknaditi, ali je i tužitelj doprinio nastanku ovog štetnog događaja jer se nije pridržavao svoje obveze korištenja zaštitnih rukavica i pomagala za rad s manjim drvenim obradcima jer da se pridržavao ove svoje obveze i da je koristio zaštitne rukavice koje po nalazu i mišljenju vještaka dopro naliježu na šaku i omogućuju sigurnost, udobnost i dobar osjet prstiju i da je koristio pomagala u ovom procesu rada do ove povrede vjerojatno ne bi došlo pa je njegov doprinos ovom događaju 50%, dakle omjer odgovornosti tuženika kao poslodavca i doprinosa tužitelja kao radnika je po mišljenju ovog suda 50 : 50%.

 

25.              Pravomoćno rješenje H. z. za z. o. od 29. travnja 2022. godine (list spisa 96 – 101) nije od značaja za donošenje odluke niti o osnovanosti niti o visini tužbenog zahtjeva, s obzirom da je istim rješenjem ova institucija odlučivala da li je u konkretnom slučaju došlo do ozljede na radu što nije sporno pa sud ovaj dokaz nije posebno obrazlagao.

 

26.              Što se tiče visine postavljenog tužbenog zahtjeva tužitelj je u tužbi i tijekom postupka potraživao od tuženika na ime neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege ukupno iznos od 85.000,00 kn, što u slučaju dvojnog iskazivanja potraživanja iznosi 11.281,44 EUR, s tim da valja napomenuti da tužitelj nije posebno razgraničio svoje potraživanje s osnova neimovinske štete u odnosu na imovinsku štetu tuđe pomoći i njege, no isto nije od značaja da bi sud odlučio o svakom od ovih vidova štete, s obzirom da je tužitelj u tužbi jasno naveo da potražuje naknadu neimovinske štete po osnovi prava osobnosti na tjelesno zdravlje koje se očituje u činjenicama pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i radne sposobnosti te duševne boli zbog naruženosti.

 

27.              U tu svrhu sud je proveo medicinsko vještačenje po vještaku dr. med. M. J., specijalistu opće kirurgije, užem specijalistu traumatologije i stalnom sudskom vještaku kojemu je dan zadatak da prema priležećoj medicinskoj dokumentaciji i pregledu tužitelja utvrdi mehanizam nastanka povreda kod tužitelja i posljedice na zdravlje tužitelja od nastale povrede, ovom nalazu i mišljenju je tužitelj stavio primjedbe na koje je vještak u pismenom odgovorio ostavši u cijelosti kod svog prvotno danog nalaza i mišljenja, s tim da je samo opširno pojasnio svoje mišljenje i u svezi sa pretrpljenim bolovima i strahom, pretrpljenim duševnim bolovima zbog smanjenja životne aktivnosti kao i naruženosti, a ujedno i tuđe pomoći i njege, upravo po prijedlogu tužitelja vještak je pristupio i na raspravu dana 14. ožujka 2023. godine, no tom prilikom tužitelj nije imao dodatnih pitanja za vještaka, već je samo paušalno ostao kod svojih prigovora pa ovakvom nalazu i mišljenju kao vrlo stručnom, temeljitom i ovaj sud u cijelosti vjeruje, tim više što je vještak u dopuni nalaza i mišljenja u cijelosti stručno i još opširnije obrazložio svoj zaključak u svezi sa svakim vidom neimovinske štete po prigovoru tužitelja, a tužitelj nije zahtijevao eventualno novo vještačenje.

 

28.              Tako je vještak udovoljivši zahtjevu suda u svom nalazu i mišljenju (list spisa 140 144), dopuni istoga (list spisa 160 – 162), kao i na raspravi 14. ožujka 2023. godine, utvrdio da je dana 16. ožujka 2021. godine prema kliničkom pregledu i radiološkoj obradi u KBC O. tužitelju konstatirana dijagnoza fractura aperta phalangis distalis No III 1. sin – otvoreni prijelom distalnog članka trećeg prsta, vulnera scissa digitorum 1. sin. – rezna rana prstiju i WLC multipla digitorum No. I – V 1. singnječnorazderne rane prvog do petog prsta, a nakon što je tužitelja i neposredno pregledao 11. siječnja 2023. godine je utvrdio da je tužitelj uredno socijalnog kontakta, dana dorzalnoj strani ručnog palca su uočljivi plitki ožiljci diskretno, da na kažiprstu stanje iza amputacije vrška prsta isti je zacrvenjen, s lateralne strane ležišta nokta raste koštana izraslina koja je na dodir bolna i koja se redovito skida, da su na dorzalnoj strani trećeg prsta stanje iza fleksijske kontrakture distalne falange uz plitke ožiljke u području distalne i medijalne falange, a da su na dorzalnim stranama četvrtog i petog prsta plitki diskretno izraženi ožiljci uz bolnost šake pri gibanju prstima te pri dizanju teških tereta, a nakon provjere funkcije lijeve šake je utvrdio da je tužitelj u svezi sa ovom ozljedom tužitelja trpio fizičke bolove i nelagodnosti jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana i lakog intenziteta 30 dana jer je tijekom liječenja imao bolove i nelagodnosti prilikom obrade u bolnici neposredno nakon ozljede, ležanje u bolnici, operacijski zahvat na šaci te tri ciklusa ambulantne fizikalne terapije uz dijagnostičke pretrage te razne specijalističke i kontrolne preglede pa sud smatra da tužitelju s osnova pretrpljenih fizičkih bolova pripada pravedna i pravična naknada u iznosu od 1.162,65 EUR / 8.760,00 kn, s obzirom na pretrpljeni strah i to primarni strah jakog intenziteta u kratkom trajanju te sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanja od 4 dana i lakog intenziteta u trajanju od 15 dana, a sve zbog neposredne životne opasnosti u vrijeme nezgode i zabrinutosti nakon povrede i ozljeđivanja te tijekom liječenja zbog konačnog ishoda liječenja, sud smatra da je pravedna i pravična naknada za ovaj vid neimovinske štete 1.061,78 EUR / 8.000,00 kn.

 

29.              Nadalje, što se tiče pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjene životne aktivnosti, sud također u cijelosti prihvaća mišljenje vještaka da je ozljeda tužitelja s obzirom na konačni ishod cjelokupnog liječenja s nastalim posljedicama uzrokovala smanjenje životne aktivnosti kod tužitelja trajnog karaktera od 14% jer mu je smanjena pokretljivost IP zgloba ručnog palca, djelomična amputacija distalnog članka kažiprsta uz kontrakturu DIP zgloba i smanjenu pokretljivost PIP zgloba, kontrakture DIP zgloba trećeg prsta i smanjena pokretljivost PIP zgloba te diskretno smanjena pokretljivost četvrtog i petog prsta pa će se aktivnostima u slobodno vrijeme moći baviti na uobičajeni način uz ulaganje povećanih napora i potreba pa je sud mišljenja da s osnova ovog trajnog smanjenja životne aktivnosti tužitelju pripada pravedna i pravična naknada u iznosu od 3.981,68 EUR / 30.000,00 kn, dok mu za utvrđenu naruženost koja je srednjeg stupnja vrlo uočljiva trećima jer je predmetna ozljeda uzrokovala naruženost izgleda, skladnosti tijela i funkcije tijela u srednjem stupnju, zaostao je i diskretan ožiljak na dorzalnoj strani palca, prisutna je djelomična amputacija distalnog članka kažiprsta te izrazito vidljiv ožiljak na dorzalnoj strani distalnog i srednjeg članka srednjeg prsta te diskretni ožiljci na dorzalnim stranama četvrtog i petog prsta pa je pravedna i pravična naknada za ovaj vid neimovinske štete iznos od 5.839,80 EUR / 44.000,00 kn, odnosno sveukupna pravedna i pravična naknada za gore ponaosob obrazložene vidove neimovinske štete iznos od 12.045,91 EUR / 91.121,29 kn, no s obzirom na doprinos tužitelja ovom štetnom događaju od 50% tužitelju je na ime neimovinske štete dosuđen iznos od 6.022,95 EUR / 45.379,92 kn zajedno s pripadajućim zateznim kamatama koje teku na dosuđeni iznos od 17. kolovoza 2021. godine, odnosno prvi sljedeći dan od dana podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora po kamatnoj stopi koja je određena temeljem čl. 29. Zakona o obveznim odnosima.

 

30.              Što se tiče tužbenog zahtjeva za naknadom štete zbog potrebe tuđe pomoći i njege, sud smatra da je pravedna i pravična naknada za tuđu pomoć i njegu nekvalificirane osobe za prvih 45 dana nakon povrjeđivanja po dva sata dnevno iznos od 450,00 EUR jer na našem području je jedan sat pomoći nekvalificirane osobe vrijedan 5,00 EUR, što znači da je vrijednost dnevne pomoći nekvalificirane osobe 10,00 EUR, a za 45 dana to je iznos od 450,00 EUR, no s obzirom na doprinos tužitelja ovom štetnom događaju od 50% naknada štete s osnova tuđe pomoći i njege je tužitelju dosuđena u iznosu od 225,00 EUR / 1.695,26 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate sukladno čl. 29. ZOO-a pa je sukladno svemu tome presuđeno kao pod točkom I i II izreke ove presude.

 

31.              Kako je tužitelj uspio u ovom sporu sa 55% svog tužbenog zahtjeva to znači da je tuženik uspio sa 45% pa kada se izvrši prijeboj uspjeha obiju strana u ovom postupku to je temeljem odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a tuženik dužan tužitelju naknaditi nastali parnični trošak srazmjerno postotku konačnog uspjeha u sporu, dakle 10%, a koji trošak se sastoji od troška odštetnog zahtjeva, sastava tužbe, pristupa na četiri ročišta na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari i sastava dva pisana podneska, svaka radnja u iznosu od 199,08 EUR te troška pisanog podneska od 23. veljače 2022. godine u iznosu od 25% ili 49,77 EUR te troška pristupa na jedno ročište na kojem se raspravljalo o procesnim pitanjima (20. listopada 2022. godine) u iznosu od 99,54 EUR ili ukupno 1.941,03 EUR, što s pripadajućim PDV-om iznosi 2.426,29 EUR, a s obzirom na srazmjerni uspjeh u sporu to je iznos od 242,63 EUR, a uvećan za u cijelosti priznat trošak medicinskog vještačenja kao potreban i svrsishodan u iznosu od 331,81 EUR pa je dakle tuženik dužan tužitelju naknadi ukupni trošak u iznosu od 574,44 EUR / 4.328,12 kn, dok je s preostalim zahtjevom za naknadom troška prema ispostavljenom troškovniku tužitelj odbijen, a radi se o zatraženom trošku pisanog podneska od 22. veljače 2023. godine u iznosu od 199,08 EUR koji podnesak je bio u cijelosti nepotreban, s obzirom da je tužitelj sve navode istog podneska naveo i na raspravi održanoj 14. ožujka 2023. godine te razlike zatražene za podnesak od 23. veljače 2022. godine u punom iznosu od 199,08 EUR, a tužitelju pripada samo 25% nagrade, dok o trošku tužitelja za pristup na ročište za objavu rasprave sud nije odlučivao jer u trenutku donošenja odluke o trošku isti nije nastao niti je sudu poznato da li će nastati pa je dakle s preostalim i gore obrazloženim zahtjevom za naknadom troška tužitelj odbijen kao neosnovanim, a sve sukladno točki III i IV izreke ove presude.  

 

32.              Sukladno obrazloženom, presuđeno je kao u izreci.

 

U Đakovu, 29. ožujka 2023. godine

 

 

Sutkinja

Ljerka Ljulj, v.r.

 

 

 

 

 

 

              Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, nadležnom županijskom sudu.

 

 

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku


[1]Fiksni tečaj konverzije 7,53450

[2]Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu