1

Poslovni broj: 32 UsI-1012/2022-7

 

 

                                                                                                                              

 

             Republika Hrvatska

          Upravni sud u Zagrebu

  Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: 32 UsI-1012/2022-7

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Upravni sud u Zagrebu, po sucu Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužiteljice S. N., OIB…., kao vlasnice obrta za usluge M. B. iz S., koju zastupa opunomoćenik M. R., odvjetnik iz S., protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Z., radi poreznog nadzora, 16. ožujka 2023.,

p r e s u d i o j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II- 471-02/21-01/75, ur. broj: 513-04-22-2 od 28. veljače 2022. i poreznog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda S., KLASA: UP/I-471- 02/20-01/53, URBROJ: 513-07-03-20-11 od 1. prosinca 2020. te vraćanje predmeta na ponovni postupak.

Obrazloženje

1.                 Osporavanim rješenjem tuženika klasa: UP/II-471-02/21-01/75, ur. broj: 51304-22-2 od 28. veljače 2022. odbijena je žalba tužitelja podnesena protiv poreznog rješenja KLASA: UP/I-471-02/20-01/53, URBROJ: 513-07-03-20-11 od 1. prosinca 2020. kojim je tužiteljici za 2018. i 2019. godinu utvrđena porezna obveza s osnove manje obračunatog poreza na dohodak od posebnih vrsta imovine i prireza, sa zateznim kamatama, te je naloženo plaćanje iste.

 

2.                 Tužiteljica je u tužbi osporila zakonitost rješenja tuženika i prvostupanjskog rješenja u bitnom uz argumentaciju da nisu bili ispunjeni uvjeti za procjenu porezne osnovice, jer je tužiteljica uredno proknjižila svu poslovnu dokumentaciju. Navela je da je tužitelj u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja predložio provođenje vještačenja, koji prijedlog nije prihvaćen. Obrazložila je da su otkupni blokovi neosnovano korišteni kao tužiteljičini izdaci, jer se radi o blokovima kojima je tužiteljica isplaćivala iznose svojim prodavateljima sekundarnih sirovina. Nakon toga taj je metal prodavala trećim osobama te razlika predstavlja prihod tužiteljice. Zahtijeva poništavanje rješenja tuženika i prvostupanjskog rješenja u cijelost te vraćanje predmeta na ponovni postupak.

 

3.                 Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbene navode pri čemu je ostao kod

razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

4.                 Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine 20/10, 143/12, 152/14, 29/17, 110/21, dalje ZUS).

 

5.                 Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao u sudski spis ispis tuženika.

 

6.                 Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7.                 Između stranaka je sporo da li je porezno tijelo pravilno primijenilo procjenu porezne osnovice te da li je pravilno utvrđena porezna obveza.

 

8.                 Odredbom članka 92. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 115/16,106/18,121/19,32/20,42/20, dalje OPZ) propisano je:

 

(1)      Ako porezno tijelo ne može utvrditi poreznu osnovicu na temelju poslovnih knjiga i evidencija, mora je procijeniti.

(2)      Porezno tijelo procijenit će poreznu osnovicu:

1.      ako porezni obveznik ne može predočiti knjige ili evidencije koje je dužan voditi prema poreznim zakonima

2.      ako porezni obveznik ne izdaje propisane račune ili ne vodi poslovne knjige točno, uredno i pravodobno

3.      ako porezni obveznik podatke za oporezivanje ne može dokazati vjerodostojnom dokumentacijom

4.      ako porezni obveznik odbije sudjelovati u poreznom postupku ili onemogućava provedbu poreznog postupka

(3)      Pri utvrđivanju porezne osnovice procjenom, porezno tijelo polazit će od:

1.     raspoložive uredne poslovne dokumentacije, ako ona postoji, a nije proknjižena

2.      raspoložive uredne poslovne dokumentacije o poslovanju u određenom razdoblju kraćem od razdoblja oporezivanja (dnevnim, tjednim ili mjesečnim primicima), tako da se na temelju podataka o tom dijelu poslovanja procijeni porezna osnovica određenog razdoblja

3.      podataka i činjenica o ostvarenim primicima (dnevnim, tjednim ili mjesečnim) utvrđenih očevidom ili poreznim nadzorom, tako da se na temelju tih podataka procijeni porezna osnovica određenog razdoblja

4.      usporedbe iskazanih primitaka s primicima drugih poreznih obveznika koji obavljaju istu djelatnost na istoj ili sličnoj lokaciji ili usporedbe s prosječnim primitkom više poreznih obveznika iste djelatnosti na istoj ili sličnoj lokaciji

5.      podataka o mogućnostima isporuka dobara ili obavljanja usluga (instaliranog kapaciteta) utvrđenih očevidom ili poreznim nadzorom.

(5)         Porezno tijelo po slobodnoj ocjeni odlučuje koje će mjerilo ili više njih iz stavka 3. i 4. ovoga članka koristiti za procjenu porezne osnovice.

9.                  Člankom 59. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine 115/16,106/18, dalje ZPDOH), propisano je:

 

1.                    Dohodak od imovine utvrđuje se i po osnovi primitaka od otuđenja posebnih vrsta imovine.

2.          Posebnom vrstom imovine iz stavka 1. ovoga članka smatra se otpad u skladu s posebnim propisima. U smislu ovoga Zakona otpadom se ne smatra povratna ambalaža niti otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u svrhu zaštite okoliša.

3.          Pri utvrđivanju dohotka od imovine iz stavka 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci.

4.         Odredbe o promjeni načina utvrđivanja dohotka od imovine iz članka 61. ovoga Zakona primjenjuju se i na dohodak po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine iz ovoga članka.

Člankom 62.stavkom 8. ZPDOH, propisano je da porez na dohodak od posebnih vrsta imovine iz članka 59. ovoga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka kao porez po odbitku najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec. Porez na dohodak se plaća po stopi od 12%.

Člankom 69. stavkom 3. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 10/2017, 128/2017, 106/2018, 1/2019, 80/2019, dalje Pravilnik), propisano je da porez na dohodak od posebnih vrsta imovine obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka kao porez po odbitku najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec na svoj OIB prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka 77. ovoga Pravilnika.

 

10.             Iz sadržaja osporavanog i poreznog rješenja te iz spisa tuženika proizlazi da je tužiteljica vlasnica obrta M. B., koja ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti - skupljanja neopasnog otpada, rastavljanje olupina, posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima, a koji je obrt upisan u Očevidnik trgovaca otpadom. Utvrđeno je da je u 2018. i 2019. godini otkupljivala rabljeni materijal (čelik, željezo) temeljem izdanih otkupnih blokova građanima, na kojima je navedeno ime i prezime prodavatelja otpada bez OIB-a, vrsta otpada, količina, jedinična cijena, ukupnog iznosa, datuma, potpisa. Plaćanja prodavateljima za otkup otpada, vršila je u gotovini. Uz otkupne blokove tužiteljica nije predočila izjave o vlasništvu otpada prema članku 11. st. 5. Pravilnika o gospodarenju otpadom (Narodne novine 117/17). Tužiteljica za isplaćene primitke (dohodak) od posebnih vrsta imovine nije podnosila JOPPD obrasce.

Kako su podaci na otkupnim blokovima većinom nečitki bez navođenja broja OI i OIB-a prodavatelja, to je tužiteljici Zaključkom naloženo da izvrši obračun poreza i prireza na dohodak od otuđenja posebnih vrsta imovine po godinama i prodavateljima, koji tužiteljica nije izvršila, slijedom čega joj je porezna osnovica utvrđena temeljem članka 92. stavaka 1., 2. i 3. točke 1. OPZ.

Uvidom u otkupne blokove identificirano je 20 prodavatelja u 2018. i 22 prodavatelja u 2019. koji su ostvarili dohodak po osnovi otuđenja od posebnih vrsta imovine, u iznosima i po prodavateljima, kako je to navedeno u obrazloženju poreznog rješenja. Na temelju ostvarenog dohotka po prodavateljima u iznosu od ukupno 848.145,70 kn za razdoblje 2018. izvršen je obračun poreza i prireza na dohodak od posebnih vrsta imovine u iznosu od ukupno 111.955,14 kn. Na temelju ostvarenog dohotka po prodavateljima u iznosu od ukupno 647.182,99 kn za razdoblje 2019. izvršen je obračun poreza i prireza na dohodak od posebnih vrsta imovine u iznosu od ukupno 111.955,14 kn.

Obrazloženo je da je tužiteljica, kao isplatitelj primitaka temeljem otkupnih blokova za isplaćene primitke/dohotka od posebnih vrsta imovine, bila u obvezi obračunati, obustaviti i uplatiti porez i prirez porezu na dohodak od posebnih vrsta imovine te je sukladno odredbi članka 63. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 115/2016, 106/2018) u svezi sa čl. 77. Pravilnika o porezu na dohodak, o isplaćenim primicima po osnovi koji se utvrđuje dohodak od posebnih vrsta imovine i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak bila u obvezi dostavljati Poreznoj upravi izvješća u propisanom roku na propisanom obrascu.

11.             Prema stavu ovog suda, porezni postupak proveden je pravilno te je porezna obveza pravilno utvrđena.

12.             Vezano za tužbeni prigovor o osnovanosti primjene metode procjene, sud prihvaća obrazloženje tuženika da se porezno tijelo prilikom procjene kretalo u skladu sa svrhom radi koje mu je dana ta ovlast i u granicama dane ovlasti, budući da tužiteljica nije vodila poslovne knjige točno, uredno i pravodobno. Iz prvostupanjskog rješenja razvidno je da je tužiteljica izdatke u gotovini za 2018. i 2019. godinu evidentirala pod rednim brojem 313. i 250. Knjige primitaka i izdataka , i to temeljem otkupnih blokova građanima (serija G). U otkupnim blokovima navedena su imena i prezimena prodavatelja otpada bez navođenja OIB-a, vrsta otpada, količina, jedinična cijena, ukupnog iznosa, datuma, potpisa. Evidentirani podaci su većim dijelom nečitki. Budući da tužiteljica u naloženom roku od 10 dana nije dostavila obračun poreza i prireza (što joj je naloženo zaključkom od 19. kolovoza 2020.), na temelju predočenih blokova identificirano je 42 (20+22) prodavatelja koji su ostvarili dohodak u nadziranom razdoblju i iznos tih dohodaka, te je na temelju takve procjene izvršen obračun porezne osnovice i porezne obveze.

13.             Vezano uz tužbene navode da su otkupni blokovi neosnovano korišteni kao tužiteljičini izdaci te da je tužiteljica u žalbi predložila provođenje vještačenja, ističe se da je tužiteljica bila dužna takav dokazni prijedlog iznijeti tijekom provođenja nadzora, odnosno do dana donošenja poreznog rješenja, što nije učinila. Nadalje, nejasno je na koje okolnosti i na temelju koje knjigovodstvene dokumentacije bi mogao bio proveden takav dokazni prijedlog, budući da tužiteljica nije vodila urednu i potpunu dokumentaciju, odnosno u dokumentaciji nedostaju odlučni podaci za provođenje takvog dokaza. Tijekom ovog spora tužiteljica nije predlagala dokaze radi utvrđivanja osnovanosti tužbenih navoda.

14.             Slijedom svega navedenog, sud utvrđuje pravilnima utvrđenja i stavove javnopravnih tijela, utvrđuje da su pravilno provela postupak, pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje te pravilno primijenila materijalno pravo i utvrdila poreznu obvezu. Sud osporavana rješenja ne može ocijeniti nezakonitima, te navodi iz tužbe nisu odlučni za drugačije rješavanje ove upravne stvari, slijedom čega je sud na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan.

U Zagrebu, 16. ožujka 2023.

Sudac:

Janja Topol, v.r.

 

 

 

         Uputa o pravnom lijeku:

         Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. i članak 70. ZUS-a).