1

Poslovni broj: 5 Us I-483/2022-10

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 5 Us I-483/2022-10

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Osijeku, po sucu Dariu Mađarošu, uz sudjelovanje zapisničarke Mirte Tomić, u upravnom sporu tužiteljice V. P. iz O., OIB: …, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, OIB: …, Središnjeg ureda, Sektora za drugostupanjski upravni postupak, Z., kojeg zastupa službena osoba T. L., radi ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju, 28. ožujka 2023.

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-116-02/21-01/52, URBROJ: 443-01-17-02-22-6 od 28. veljače 2022.

 

Obrazloženje

 

1.               Osporavanim rješenjem tuženika, označenim u izreci presude, odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja više inspektorice rada Državnog inspektorata, Područnog ureda O., KLASA: UP/I-116-02/20-01/35, URBROJ: 443-02-01-10-21-34 od 06. srpnja 2021.

2.              Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbija se zahtjev tužiteljice za ostvarivanjem prava prednosti pri zapošljavanju kod poslodavca Klinički bolnički centar O., O.

3.              Tužiteljica u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženika radi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te povreda upravnog postupka. U bitnom navodi da su javnopravna tijela propustila u zakonom propisanom roku odlučiti o njezinom pravu u skladu s člancima 101., 119. i 121. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine 47/09. i 110/21., dalje u tekstu: ZUP), na koji način su povrijeđena načela učinkovitosti i ekonomičnosti, kao temeljna načela upravnog postupka. Bitna povreda postupka se ogleda i u činjenici što joj je onemogućeno sudjelovanje u svim fazama postupka te izjašnjavanje i očitovanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje ove upravne stvari, radi zaštite njezinih prava i pravnih interesa, a sve protivno člancima 30 i 52. ZUP-a. Naime, svojim postupanjem inspektorica rada postupila je protivno navedenim odredbama, na način što joj je kao stranci u postupku fizički zabranila nazočnost u dijelu usmene rasprave, na koju ju je prethodno pozvala, putem naloga danoj službenoj osobi na porti. Nadalje, tužiteljica objašnjava da povreda njezinog prava prednosti pri zapošljavanju propisana člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ("Narodne novine" 157/13., 152/14. i 39/18., dalje u tekstu: Zakon) proizlazi iz načina na koji je Povjerenstvo za izbor kandidata KBC O. dodijelilo izabranim kandidatima i tužiteljici broj bodova, čija je visina bila osnova za izbor kandidata. Naime, nesporno je da poslodavac KBC O. nije imao niti je trebao imati propisan posebni formalni postupak provođenja natječaja, ali je u svrhu izbora najkvalitetnijeg kandidata koji odgovara njegovim potrebama, napose jer je riječ o pravnoj osobi s javnim ovlastima čiji je osnivač Republika Hrvatska, koja je u okviru svojih zakonskih ovlasti bila u obvezi provesti zakoniti, savjesni, nearbitrarni postupak ocjene kandidata koji će jamčiti izbor objektivno najboljeg kandidata, a ujedno poštivajući načela jednakog postupanja u pogledu osoba s invaliditetom. No, svojim postupcima poslodavac KBC O., putem izabranog Povjerenstva za izbor kandidata to nije učinio. To je razvidno iz činjenice što je Povjerenstvo svjesno invalidnosti tužiteljice, koja se u svojoj prijavi pozvala na pravo prvenstva pri zapošljavanju s te osnove, isto iskoristilo kao a priori razlog eliminacije tužiteljice dodijelivši joj manji broj bodova čime opravdava uskratu njenog prava prednosti pri zapošljavanju. Činjenica manjeg broja bodova bi bila osnova za tu uskratu, ali samo u slučaju da dodijeljen broj bodova odgovara stvarnom stanju stvari utvrđenom na objektivan način, na temelju egzaktnih pokazatelja, a ne na osnovi postupaka "procjene" na nezakonit, neosnovan, netransparentan, neegzaktan, arbitraran, subjektivni i način protivan pravilima logike i struke. Ovakav postupak je izrugivanje zakonskoj odredbi koja s razlogom daje prednost pri zapošljavanju osoba s invaliditetom pod jednakim uvjetima. Nezakonit kriteriji kojima se pri bodovanju vodilo Povjerenstvo, dokazuju da izbor nije proveden u interesu službe i u skladu s načelima jednakog postupanja u odnosu na sve kandidate. Da je poslodavac KBC O. zaista imao namjeru izabrati kandidata koji bi najbolje odgovarao potrebama posla, što bi bilo logično, da nije došlo do zlouporabe zakonskih ovlasti, onda bi bodovanje izvršio na temelju prethodno provedenog testiranja i strukturiranog intervjua, kojim bi valjano provjerio kompetencije, motiviranost (intrinzičnu i ekstrinzičnu) i interese kandidata na osnovi usporedive situacije odnosno na osnovi odgovora danih na pitanja koja su na jednak način postavljena svim kandidatima. Jedino bi korištenje takvih egzaktnih parametara imali objektivni pokazatelj izbora najboljih kandidata koji bi bio vidljiv iz bodovne liste. Stoga tužiteljica predlaže Sudu poništiti osporavano i prvostupanjsko rješenje te samostalno odlučiti o njezinom zahtjevu od 23. ožujka 2020. radi uskrate prava prednosti pri zapošljavanju, sve uz naknadu pretrpljene štete.

4.              Tuženik u odgovoru na tužbu ponavlja navode dane u obrazloženju osporavanog rješenja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

5.              Zainteresirana osoba J. T. nije dostavio odgovor na tužbu.

6.              Sud je u ovom sporu održao raspravu u prisutnosti tužitelja i službene osobe tuženika. Strankama je na takav način, u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – Odluka Ustavnog suda RH, 29/17. i  110/21., dalje u tekstu ZUS), prije donošenja presude, pružena mogućnost izjasniti se o navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Uredno pozvana zainteresirana osoba se nije odazvala pozivu za raspravu te je ista održana u njezinoj odsutnosti na temelju ovlaštenja iz članka 39. stavka 2. ZUS-a. Na raspravi su prisutne stranke u bitnom ostale kod svojih prijašnjih navoda i prijedloga te je Sud u dokaznom postupku izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu ovog spora i spisu upravnog postupka koji je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu.

7.              Budući da tužiteljica u tužbi osporava zakonitost dva rješenja tuženika u različitim činjeničnim okolnostima, to je Sud izdvojio dio spisa koji se odnosi na rješenje tuženika, KLASA: UP/II-116-02/21-01/52, URBROJ: 443-01-17-02-22-7 od 01. ožujka 2022. na način propisan člankom 116. Sudskog poslovnika ("Narodne novine" 37/14., 49/14., 8/15., 35/15., 123/15., 45/16., 29/17., 33/17., 34/17., 57/17., 101/18., 119/18., 81/19., 128/1.9, 39/20., 47/20., 138/20., 147/20., 70/21., 99/21., 145/21., 23/22. i 12/23.) te je osnovan novi spis pod poslovnim brojem: Us I-431/2023 u kojem će se donijeti zasebna odluka.

8.              Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.              Upravni postupak koji je prethodio ovom sporu pokrenut je po zahtjevu tužiteljice od 23. ožujka 2020. radi provedbe nadzora prednosti zapošljavanja po provedenom natječaju za prijem u radni odnos kod poslodavca KBC O., na radnom mjestu tajnika Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje.

10.              Prema članku 9. stavku 1. Zakona tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: tijela javne uprave) te javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima dužni su prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.

11.              Iz dostavljenog spisa upravnog postupka nesporno proizlazi da je poslodavac KBC O. objavio na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i u „Narodnim novinama“ br. 14/20. javni natječaj za zasnivanje radnog odnosa na radnom mjestu – tajnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, koji je bio otvoren od 05. do 13. veljače 2020.

12.               Odredbom članka 12. Pravilnika o radu KBC O. propisano je da se prethodno provjeravanje stručnih i radnih sposobnosti radnika obavlja intervjuom, testiranjem, rješavanjem određenih zadataka ili na drugi prikladan način, ovisno o vrsti poslova koje radnik treba obavljati.

13.              Stoga je ravnatelj KBC O., na temelju članka 11. Pravilnika o radu, osnovao Povjerenstvo od tri člana u sastavu D. N., dipl. iur., A. P., dipl. iur. i B. P., dipl. iur. koje će obaviti razgovor (intervju) s kandidatima i predložiti kandidata za izbor.

14.              Na razgovor pred Povjerenstvom pristupilo je šesnaest kandidata. Tužiteljica je ostvarila peto mjesto na bodovnoj listi sa 13 bodova (od mogućih 15) na osnovi razgovora sa Povjerenstvom te još 3,3 boda po osnovi prosjeka ocjena s fakulteta, a što ukupno iznosi 16,3 boda. Izabrani kandidat ostvario je 15 bodova na razgovoru sa Povjerenstvom te 2,31 bod na osnovu prosjeka ocjena, što ukupno iznosi 17,31 bodova. S izabranim kandidatom zaključen je ugovor o radu 04. ožujka 2020.

15.              Tužiteljica smatra da su joj bodovi na razgovoru umanjeni isključivo iz razloga što je invalid te svoju tvrdnju potkrjepljuje naknadnim očitovanjima poslodavca. Naime, poslodavac je prvostupanjskom tijelu dostavio svoje očitovanje na okolnost povrede prava prednosti pri zapošljavanju osobe s invaliditetom od 15. travnja 2020., u kojem je, između ostalog, naveo da je Povjerenstvo koje je obavljalo razgovor procijenilo da tužiteljica niti uz nekakvu razumnu prilagodbu radnog mjesta ne bi bila u stanju uredno izvršavati radne zadatke zbog nemogućnosti dužeg sjedenja, obzirom da se svi poslovi obavljaju isključivo i samo radom na osobnom računalu. Osim toga, poslodavac je istaknuo da je svjestan obveze propisane zakonom, ali unatoč tome nije bilo mogućnosti do te mjere prilagoditi radno mjesto i poslove tužiteljici u cilju njezinog zapošljavanja, a što je bila procjena i ocjena Povjerenstva, konačno je vidljivo iz dostavljene bodovne liste. Jednako tako, poslodavac je u dopuni očitovanja od 12. svibnja 2020., među ostalim, naveo da je "kod osoba kandidata, koji se pozivaju na prednost pri zapošljavanju temeljem članka 9. Zakona, Povjerenstvo posebno cijenilo još i njihove osobne mogućnosti za obavljanje traženih poslova, a sve kako je već ranije poslodavac naveo u svom dopisu od 15. travnja 2020.".

16.              Upravo radi sadržaja ova dva podneska, službena osoba prvostupanjskog tijela 24. veljače 2021. saslušala je članove Povjerenstva poslodavca, A. P., B. P. i D. N., na okolnost provođenja razgovora s kandidatima, a posebno na okolnost bodovanja tužiteljice u odnosu na izabranog kandidata, odnosno koja su pitanja postavljali, kako su ocjenjivali odgovore i u kojoj mjeri je činjenica da je tužiteljica osoba s invaliditetom utjecala na broj bodova koji joj je dodijeljen na razgovoru, budući da se iz konačne bodovne liste vidi samo prosječna ocjena kandidata ostvarena tijekom studiranja i bodovi Povjerenstva.

17.              A. P., D. N. i B. P. dali su svoje izjave na zapisnike o saslušanju svjedoka od 24. veljače 2021. u kojima su potvrdili da su obavili razgovore s kandidatima koji su se prijavili na natječaj, pitanja su se odnosila na motiviranost za posao, interese prema poslu i želje u odnosu na posao, ne sjećaju se koliko je svaki od njih dao bodova tužiteljici, ali suglasno smatraju da je tužiteljica ocjenjena visokim brojem bodova 4 ili 5 te da invalidnost, ni u kojem slučaju, nije utjecala na donošenje pojedinačnih ocjena.

18.              Tužiteljica je 02. ožujka 2021. također saslušana u postupku i to nakon što su joj predočeni zapisnici o saslušanju svjedoka.

19.               Osim toga, u tijeku žalbenog postupka, na temelju članka 115. stavka 3. ZUP-a, prvostupanjsko tijelo je 10. studenog 2021. upotpunilo postupak te ponovno (odvojeno) saslušalo sve članove Povjerenstva, nakon što im je prethodno predočeno očitovanje poslodavca od 15. travnja 2020 i njegova dopuna od 12. svibnja 2020. Članovi Povjerenstva B. P. i D. N. izjavili su kako nisu bili upoznati s činjenicom da je poslodavac pisao neko očitovanje i njegovu dopunu. Ponovili su da prilikom bodovanja činjenica invalidnosti koju je spomenula sama tužiteljica nije bila od utjecaja prilikom bodovanja te su ostali kod izjava danih u postupku 24. veljače 2021. Članica Povjerenstva A. P. je istaknula da očitovanje poslodavca i njegova dopuna ne predstavljaju stavove Povjerenstva, već je riječ o njezinoj naknadnoj analizi dokumenata koja je uslijedila tijekom postupka po prijavi tužiteljice, dakle, nakon razgovora s kandidatima. U cijelosti ostaje kod svoje izjave od 24. veljače 2021. te ponavlja da invalidnost tužiteljice nije utjecala na njezin izbor kandidata prilikom bodovanja na razgovoru.

20.              Nakon što su članovi Povjerenstva odvojeno saslušani, prvostupanjsko tijelo je istog dana odnosno 10. studenog 2021. održalo usmenu raspravu u prisutnosti sva 3 člana Povjerenstva, tužiteljice, zainteresirane osobe J. T. i opunomoćenika poslodavca. Na raspravi su ostale stranke upoznate s izjavama svjedoka (članova Povjerenstva) te su imale mogućnost međusobnog postavljanja pitanja, što su iste i iskoristile.

21.               Analizirajući sve izvedene dokaze u upravnom postupku, ovaj Sud prihvaća zaključak tuženika da je viša inspektorica pravilno postupila kada je prvostupanjskim rješenjem odbila zahtjev tužiteljice za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju kod poslodavca. Naime, iz izvedenih dokaza, a osobito iz prethodno opisanih izjava članova Povjerenstva, danih pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, ne može se zaključiti da je tužiteljica na razgovoru dobila dva boda manje od izabranog kandidata, a više ili jednako od svih ostalih, isključivo iz razloga što je invalid. Bitno je još naglasiti da je prilikom odabira kandidata s kojim će se sklopiti ugovor o radu poslodavac koristio mogućnost prethodne provjere stručnih i radnih sposobnosti putem intervjua kako je to propisano člankom 12. Pravilnika o radu. Iako navedenim Pravilnikom nije propisan postupak po kojem se provodi intervju niti obveza obrazlaganja razloga zbog kojih je pojedini kandidat dobio određeni broj bodova, poslodavac ima mogućnost i na taj način provjeriti radne i stručne sposobnosti kandidata, imajući na umu vrstu posla koja se natječajem traži, odnosno izabrati kandidata za kojeg smatra da najbolje odgovara potrebama radnog mjesta. Iz izjava članova Povjerenstva, sve redom diplomiranih pravnika, može se zaključiti da su isti imali u vidu vrstu posla koja se natječajem traži, a poslodavac ima pravo, na temelju provedenog intervjua, u okviru zakonske ovlasti prema svojoj diskrecijskoj (slobodnoj) ocjeni, među kandidatima koji ispunjavaju natječajne uvjete, izabrati kandidata za kojeg drži da u najboljoj mjeri odgovara potrebama radnog mjesta. Članovi Povjerenstva u svojim izjavama danim na zapisnik ističu da su kandidate ocjenjivali s obzirom na dojam o motiviranosti za posao, interes prema poslu i želji za poslom. Iz navedenog slijedi da su razvidni kriteriji kojima se Povjerenstvo rukovodilo prilikom provedbe intervjua pa se ne može zaključiti kako je isti proveden suprotno načelu jednakog postupanja u odnosu na sve kandidate.

22.              U odnosu na prigovor tužiteljice da je u postupku prekoračen rok propisan člancima 101. i 121. ZUP-a, valja naglasiti kako je riječ o instruktivnom zakonskom roku, a što znači da donošenje akta protekom takvog roka ne dovodi, samo po sebi, do nezakonitosti istog. U konkretnom slučaju posebnim zakonom nije propisana predmijeva usvajanja zahtjeva stranke kada nadležno tijelo ne odluči u zakonskom roku, stoga Sud ne nalazi povrede zakona tužiteljici na štetu.

23.              Pregledom svih zapisnika koji se nalaze u dostavljenom spisu upravnog postupka ovaj Sud ne nalazi ni povreda članaka 30. i 52 ZUP-a koje bi bile na štetu prava tužiteljice. Drugim riječima, ovaj Sud ne nalazi da je u postupku tužiteljici uskraćeno izjašnjavanje o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koje su po objektivnim kriterijima bitne za konačno rješavanje upravne stvari. Također, Sud ne nalazi da je tužiteljici uskraćeno pravo postavljanja relevantnih pitanja drugim strankama i svjedocima kao i upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima.

24.               Stoga Sudu nije preostalo drugo nego na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci ove presude.

 

U Osijeku 28. ožujka 2023.

 

Sudac

Dario Mađaroš v.r.

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.