- 1 -              Rev 3273/2019-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 3273/2019-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Branka Medančića člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja T. Đ., OIB ..., 2. tužitelja mlljt. B. Đ., OIB ..., 3. tužitelja mlt. N. Đ., OIB ..., 4. tužiteljice N. Č., OIB ... i 5. tužiteljice N. Č., OIB ..., svi iz S., koje zastupa punomoćnik V. L., odvjetnik u S., protiv tuženika E. o. d.d., Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik D. Đ., odvjetnik u Odvjetničkom društvu G. i p. u Z., Pisarnica S., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-300/18-2 od 8. siječnja 2019., kojom je djelomično potvrđena i preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pi-365/14 od 2. studenoga 2017., na sjednici 28. ožujka 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

              Revizija tuženika odbacuje se kao nedopuštena.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

              „I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

 

              "Dužan je tuženik u roku od 15 dana na ima pretrpljenih duševnih bolova – neimovinske štete isplatiti tužitelju pod 1) daljnji iznos od 70.000,00 kuna te tužitelju pod 4) iznos od 80.000,00 kuna, tužitelju pod 3) iznos od 80.000,00 kuna, tužiteljici pod 4) iznos daljnji od 70.000,00 kuna, tužiteljici pod 5) iznos od 80.000,00 kuna, sve iznose sa zakonskim zateznim kamatama počam od 11. listopada 2013.godine do isplate."

 

              II. Dužan je tuženik na ime pretrpljene materijalne štete (crnina, cvijeće, karmine,vjerski obred, troškovi objave smrti i troškovi sahrane) isplatiti tužiteljima iznos od 3.116,25 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 11.listopada 2013.godine pa do isplate.

 

              III. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

 

              "Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužiteljima iznos od 6.234,67 kuna (kapitalizirana kamata) sa zakonskom zateznom kamatom počam od 17.6.2014.godine pa do isplate."

 

              IV. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.“.

 

2. Drugostupanjskom presudom odlučeno je:

 

              „I. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba drugo, treće i petotužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pi-365/14 od 2. studenoga 2017. u stavku I. izreke, u dijelu kojim je odbijen zahtjev drugo, treće i petotužitelja za naknadom neimovinske štete svakom u iznosu od 80.000,00 kn te u stavku IV. izreke, u dijelu kojim nije prihvaćen zahtjev drugo, treće i petotužitelja za naknadom parničnog troška.

 

              II. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba prvo i četvrtotužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pi-365/14 od 2. studenoga 2017. u stavku I. izreke u dijelu kojim su prvo i četvrtotužitelji odbijeni sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate na novčani iznos neimovinske štete za razdoblje od 11. listopada 2013. do 16. travnja 2014. te u stavku IV. izreke, u dijelu kojim nije prihvaćen zahtjev prvo i četvrtotužitelja za naknadom parničnog troška za iznos od 57.812,50 kn.

 

              III. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pi-365/14 od 2. studenoga 2017. u stavku III. izreke, u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate na iznos od 6.234,67 kn za razdoblje od 17. lipnja 2014. do 17. srpnja 2014.

 

              IV. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pi-365/14 od 2. studenoga 2017. u stavku II. izreke, u dijelu kojim je tužiteljima na ime naknade imovinske štete dosuđen iznos od 3.116,25 kn sa zateznom kamatom tekućom od 16. travnja 2014. do isplate i u stavku IV. izreke u dijelu kojim nije prihvaćen zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška za iznos od 41.125,00 kn.

 

              V. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pi-365/14 od 2. studenoga 2017. u stavku I. izreke, u dijelu kojim su prvo i četvrtotužitelji odbijeni sa zahtjevom za naknadu neimovinske štete u iznosu od 70.000,00 kn svaki, u stavku II. izreke uz dijelu kojim je tužiteljima na iznos od 3.116,25 kn dosuđena zatezna kamata za razdoblje od 11. listopada 2013. do 16. travnja 2014., u stavku III. izreke u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 6.234,67 kn sa zateznom kamatom tekućom od 17. srpnja 2014. do isplate i u stavku IV. izreke u dijelu kojim nije prihvaćen zahtjev prvo i četvrtotužitelja za naknadom parničnog troška za iznos od 22.187,50 kn i tuženika za iznos od 6.375,00 kn i za navedeno sudi:

 

              Nalaže se tuženiku isplatiti prvo i četvrtotužiteljima na ime naknade neimovinske štete daljnji iznos od po 70.000,00 kn svakome sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. travnja 2014. do isplate po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj, za pet postotnih poena za razdoblje od dospijeća do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj, za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana.

 

              Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljima iznos od 6.234,67 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. srpnja 2014. do isplate po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj, za pet postotnih poena za razdoblje od dospijeća do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj, za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana.

 

              Tužitelji se odbijaju sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate na iznos od 3.116,25 kn za razdoblje od 11. listopada 2013. do 16. travnja 2014.

 

              Nalaže se tuženiku naknaditi prvo i četvrtotužiteljima parnični trošak u iznosu od 22.187,50  kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 2. studenoga 2017. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj, za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana.

 

              Nalaže se drugo, treće i petotužiteljima naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 6.375,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 2. studenoga 2017. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj, za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana.

 

              VI. Nalaže se tuženiku naknaditi prvo i četvrtotužiteljima trošak sastava žalbe u iznosu od 4.218,75 kn, u roku od 15 dana.

 

              VII. Drugo, treće i petotužitelji se odbijaju sa zahtjevom za naknadu troška sastava žalbe.

 

              VIII. Tuženik se odbija sa zahtjevom za naknadu troška sastava žalbe.“.

 

3. Protiv dijela drugostupanjske presude kojom je preinačena prvostupanjska odluka tuženik je podnio reviziju pozivom na odredbe čl. 382. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - dalje: ZPP). Predložio je preinačiti pobijani dio presude, podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje. Zahtijeva troškove u povodu revizije.

 

4. Na reviziju nije odgovoreno.

 

5. Revizija nije dopuštena.

 

6. Sukladno odredbi čl. 382. st. 1. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kuna (t.1.), ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa (t.2.), ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama čl. 373.a i 373.b tog Zakona (t.3.).

 

7. U konkretnom slučaju nije dopuštena revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP jer vrijednost predmeta spora svakog od tužitelja u smislu odredbe čl. 37. st. 2. ZPP ne prelazi iznos od 200.000,00 kuna, radi se o sporu za naknadu štete, a suprotno tvrdnji revidenta pobijana odluka nije donesena na temelju odredbe čl. 373.a ZPP jer je ista donesena na temelju odredbe čl. 373. t. 3. ZP, kako se je jasno drugostupanjski sud pozvao, i to  jer je prvostupanjska presuda dijelom preinačena zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Nije drugostupanjski sud, kao što tvrdi revident, svoju odluku temeljio na utvrđenjima koje prvostupanjski sud nije utvrdio već sam drugostupanjski sud, jer se pobijana odluka temelji na utvrđenjima prvostupanjskog suda, a zaključak o ispunjenju pretpostavki koje opravdavaju visinu štete koja pripada oštećenima je različit od prvostupanjskog suda.

 

8. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima se ne može podnijeti revizija prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP, kao što je ovaj, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je reviziju podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

9. Tuženik u smislu navedene odredbe čl. 382. st. 2. ZPP postavlja pitanja:

 

              „- je li sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP-a kada pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete djeci za smrt roditelja ne uzima u obzir radi li se o povezanosti između djece i roditelja na način da se djeca nalaze ili ne nalaze na odgoju i skrbi kod roditelja?

 

              - je li sud pogrešno primijenio materijalno pravo i postupio protivno shvaćanjima revizijskog suda utvrdivši punoljetnoj djeci koja su zasnovala vlastitu užu obitelji zaposljenjem ostvaruju vlastite prihode za život iznos od 220.000,00 kn kao pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete za smrt roditelja?

             

- je li ima osnove dosuditi zateznu kamatu u uglavničenom iznosu dok ne prestane glavno potraživanje iz kojeg ona proizlazi?''.

 

10. Predmet spora je naknada štete zbog smrti bliske osobe uz zahtjev za plaćanje uglavnične kamate na iznos nesporno isplaćenog iznosa glavnice u mirnom postupku.

 

11. Za razliku od prvostupanjskog suda, koji odbija tužbeni zahtjev 1. i 4. tužitelja jer da iako istima pripada naknada štete zbog smrti majke, koju osnovu da tuženik ne spori, i s kojeg osnova je isplatio u mirnom postupku tim tužiteljima iznos od 150.000,00 kuna svakome i cijeni taj iznos primjerenim zbog činjenice odvojenog života od majke, drugostupanjski sud je pravnog pristupa da neovisno o činjenici što su ti tužitelji  zasnovali vlastite obitelji, s obzirom da je majka smrtno strada u 63. godini života, utvrđuje pravičnu novčanu naknadu u visini od 220.000,00 svakom od tih tužitelja. Isto tako da im pripada uglavničena kamata na isplaćeni iznos i ne prihvaća pravni pristup prvostupanjskog suda u odnosu na taj zahtjev da se dok glavnica duga ne bude plaćena ne može potraživati na taj način zatezna kamata.

 

12. Prvo i drugo pitanje kako ih je postavio tuženik  iscrpljuju se u isticanju bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava, a nastavno se svode na ispitivanje činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja, a za kakva pitanja se ne može uzeti da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu odredbe čl. 382. st. 2. i 3. ZPP. U smislu citirane odredbe, stavka 2., pitanje se mora odnositi na određeno pravno shvaćanje u primjeni konkretne postupovno ili materijalnopravne norme koje je izraženo u pobijanoj odluci. Pritom pitanje mora imati i opći karakter u smislu da odgovor na njega mora biti primjenjiv na neograničeni broj budućih slučajeva, odnosno mora se odnositi na općenito tumačenje primjene određene postupovno ili materijalnopravne norme u identičnim ili sličnim činjeničnim i pravnim situacijama. Stoga u reviziji iz odredbe članka 382. stavka 2. ZPP nije dopušteno postavljati pitanja na koja nije moguće dati jednoznačan odgovor. Postavljena pitanja su po svojoj naravi vezana za okolnosti konkretnog slučaja i ovise o okolnostima slučaja te su postavljena općenito i nedovoljno određeno.

 

13. U odnosu na treće postavljeno pitanje izraženo shvaćanje drugostupanjskog suda podudarno je sa pravnim shvaćanjima izraženim u recentnim odlukama ovog suda (tako primjerice Rev 4971/2019-4 od 26. listopada 2021.) prema kojem kada se oštećeniku isplati određeni iznos nesporne visine neimovinske štete tako isplaćeni iznosi se osamostaljuju i predstavljaju samostalnu glavnicu na koju oštećeniku pripada zatezna kamata od dana kada su pojedini iznosi isplaćeni, a bez daje na njih isplaćena zatezna kamata.

 

14. Stoga kako nisu ispunjene pretpostavke za razmatranje osnovanosti revizije, revizija tuženika je odbačena, na temelju odredbe čl. 392.b st. 2. ZPP.

 

Zagreb, 28. ožujka 2023.

 

                                                                                                                Predsjednik vijeća

                                                                                                                dr. sc. Jadranko Jug, v.r.