Baza je ažurirana 10.11.2025. zaključno sa NN 107/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 1176/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 1176/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja Ž. L., OIB ... iz S., kojega zastupa punomoćnik J. M. odvjetnica u Odvjetničkom društvu L. i Č. j.t.d. u S., protiv tuženice R. H., OIB ... koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj 2071/2022-2 od 30. rujna 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-709/2019-9 od 1. travnja 2022., u sjednici održanoj 28. ožujka 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

              Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj 2071/2022-2 od 30. rujna 2022.

 

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije, tužitelj postavlja dva pitanja, za koja navodi da su važna za odluku u konkretnom sporu i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu koja glase:

              ''Mogu li nižestupanjski sudovi zauzimati stajalište da odvjetnik ukoliko je, i kad je, osnivač odvjetničkog društva ne može naplaćivati svoju uslugu, već uslugu može naplatiti samo odvjetničko društvo.

              Mogu li nižestupanjski sudovi zauzimati stajalište da odvjetnik, ukoliko je, i kad je, osnivač odvjetničkog društva, ne može ostvariti naknadu štete zbog izmakle koristi ukoliko mu je nepravilnim radom suda onemogućeno zastupanje, a taj uzrok otpadne, već da tu naknadu štete može ostvarivati samo odvjetničko društvo, premda je Zakonom o parničnom postupku propisano da u parnici stranku može zastupati samo odvjetnik (članak 89.a stavak 1.ZPP-a).''.

 

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da naznačena pravna pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu.

 

4. Naime, nižestupanjski sudovi odbijaju tužbeni zahtjev iz razloga što tužitelj u tijeku postupka nije dokazao postojanje svih pretpostavki potrebnih da bi njegov zahtjev za naknadu štete bio osnovan i to prvenstveno iz razloga što nije dokazao nastanak štete (u vidu izgubljene zarade) koju potražuje tužbom.

 

4.1. Stoga od odgovora na postavljena pitanja ne zavisi odluka o konkretnom sporu.

 

5. Slijedom navedenoga, pozivom na odredbu čl. 389.b. st. 1. i 2. ZPP-a valjalo je odbiti prijedlog za dopuštenje revizije.

 

Zagreb, 28. ožujka 2023.

 

                                          Predsjednik vijeća:

                                                                                                              mr.sc. Dražen Jakovina, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu