- 1 -              Revd 5052/2022-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 5052/2022-2

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. B. iz P., OIB ... , tužitelja B. B. iz P., OIB ... , zastupani po punomoćniku I. B., odvjetniku u R. i tužitelja I. B. iz P., OIB ... , zastupanog po punomoćnici D. V., odvjetnici u Z., uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, protiv tuženika G. B. iz P., OIB ... , zastupanog po punomoćnici D. B., odvjetnici u Z. i tuženice Općine P., OIB ... , zastupane po zz. načelniku G. B., zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda K.-N. i K., odvjetnicama u Z., radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o prijedlogu tužitelja i umješača na strani tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-302/2020-7 od 3. kolovoza 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2204/17-64 od 23. prosinca 2019., na sjednici održanoj 28. ožujka 2023.

 

r i j e š i o   j e:

 

Dopušta se tužiteljima i umješaču na strani tužitelja Republici Hrvatskoj podnošenje revizije zbog pravnog pitanja:

 

„Može li sud odbaciti tužbu radi utvrđenja ništetnosti ugovora ako sud pazi na ništetnost po službenoj dužnosti i je li potrebno dokazivati pravni interes za podnošenje tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora?“

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelji i umješač na strani tužitelja su predložili da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-302/2020-7 od 3. kolovoza 2022. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2204/17-64 od 23. prosinca 2019. postavljajući slijedeća pitanja:

 

„1. Da li su konkretnom slučaju a protivno odlukama nižestupanjskih sudova, utvrđenjiima, zaključcima i pravnim shvaćanjima istih, povrijeđena pravila, odredbe članka 322., 327., 328. Zakona o obveznim odnosima, koje odredbe glase: Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba?

2. Da li rješenje drugostupanjskog, odnosno rješenje prvostupanjskog suda, predstavlja direktnu povredu kogentnih odredbi članka 35. i 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a kojim zakonskim odredbama se definira, regulira postupak raspolaganja nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne, regionalne samouprave u vezi odredbi članka 322., 327., 328. Zakona o obveznim odnosima, kojim sve pravnim normama se regulira, utvrđuje postojanje pravnog interesa tužitelja u predmetnoj pravnoj stvari?

3. Da li sud, koji po službenoj dužnosti /članak 327. Zakona o obveznim odnosima/ pazi na ništavnost ugovora, može odbaciti tužbu radi utvrđenja ništavnosti ugovora?

4. Da li tužitelji imaju pravni interes kao zainteresirane osobe zahtijevati utvrđenje ništavnosti ugovora koji je sklopljen protivno člancima 35., 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji se pravni interes ogleda u tome što bi tužitelji u slučaju da je, kao što nije, Općina N. raspolagala spornim nekretninama temeljem javnog natječaja i po tržišnoj cijeni, mogli sudjelovati u natječajnom postupku?

5. Mora li obrazloženje sudske odluke biti jasno, razumljivo i potpuno i da li obrazloženje odluke može biti proturječno izreci odluke ili sebi i materijalnim dokazima u spisu predmeta, kao i da li stranka u parničnom postupku ima pravo da njezini navodi budu pažljivo ispitani?“,

dok umješač na strani tužitelja postavlja slijedeća pitanja:

„1. Da li sud može odbaciti tužbu radi utvrđenja ništetnosti ugovora budući prema gore navedenim odredbama Zakona o obveznim odnosima sud na ništetnost pazi prema službenoj dužnosti?

2. Da li je potrebno dokazivati pravni interes za podnošenje tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora?“

navodeći da su postavljena pravna pitanja važna za odluku u sporu kao i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i razvoj prava kroz sudsku praksu jer je pobijana presuda utemeljena na pravnom shvaćanju drugačijem od pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a da o istom pravnom pitanju postoji različita praksa drugostupanjskih sudova (odluke. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 668/07 od 30. siječnja 2008., Rev 640/07 od 11. lipnja 2008., Rev 60/98 od 27. travnja 1999. i Rev 1734/15 od 11. listopada 2017., te rješenje Županijskog suda u Zadru broj Gž 3401/13 od 24. ožujka 2015.).

 

2. Odgovorom na prijedlog tuženici osporavaju navode iz prijedloga tužitelja i umješača na strani tužitelja i predlažu da se prijedlog za dopuštenje revizije odbaci.

 

3. Prijedlog je osnovan.

 

4. Sud drugog stupnja pobijanim rješenjem polazi od pravnog shvaćanja da tužitelji nisu dokazali svoj pravni interes za podnošenje tužbe u ovom postupku jer nisu naznačili na koji način ugovor koji je predmetom zahtjeva za utvrđenje ništavosti utječe na ostvarivanje njihovih interesa u smislu da se isti odnosi na njihovo subjektivno pravo koje bi u ovom postupku štitili (toč. 14 obrazloženja).

5. U odluci Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-3401/13 od 24. ožujka 2015. izraženo je pravno shvaćanje da se „na ništavost mogu pozivati sve zainteresirane strane i da sud na nju pazi ex offo“.

 

6. S obzirom da o istom pravom pitanju postoje različite odluke sudova drugog stupnja temeljem čl. 385.a st. 1. podstavak 2. valjalo je dopustiti pravno pitanje citirano u izreci ovoga rješenja, a na koje se sadržajno odnose postavljena pitanja tužitelja (pod rednim brojem 3.) i umješača na strani tužitelja (na isti način i u odluci Revd 2615/2022-2 od 7. prosinca 2022.).

 

7. Prestala pitanja tužitelja su postavljena na način da odgovor na ista ovisi o okolnostima konkretnog slučaja te stoga ne udovoljavaju kriteriju univerzalnosti koji se odgovorom na ista treba ostvariti u smislu čl. 385.a ZPP, te se stoga u odnosu na ista smatra da su povučena (čl. 389.b st. 3. ZPP).

 

8. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP u svezi sa čl. 385.a ZPP odlučeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 28. ožujka 2023.

 

                            Predsjednik vijeća:

              Đuro Sessa, v.r.