Baza je ažurirana 09.07.2025. 

zaključno sa NN 77/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

 

Poslovni broj 43 -382/2020-2

 

  Republika Hrvatska

     Županijski sud u Zagrebu

   Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 43 -382/2020-2

 

 

 

U I M E  R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

             

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja Roberte Pandže kao predsjednice vijeća, Jadranke Travaš kao izvjestiteljice i članice vijeća te Gordane Držaić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja G. p. B. d.o.o. (ranije E.-d. p. d.o.o.), B., OIB:, kojeg zastupa punomoćnica V. J., odvjetnica u B., protiv tuženika J. G. iz S. Š., OIB:, kojeg zastupa punomoćnik Z. V., odvjetnik u B., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj: P-464/2016-64 od 6. studenog 2019., u sjednici vijeća održanoj dana 28. ožujka 2023.,

 

 

p r e s u d i o j e

 

Odbija se žalba tuženika J. G. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj: P-464/2016-64 od 6. studenog 2019. pod stavcima I. i III. izreke.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj: P-464/2016-64 od 6. studenog 2019. pod stavkom I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 22.363,98 kuna/2.968,21 EUR[1] zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 6. studenog 2019. pa do isplate. Stavkom II. izreke odbijen je kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva tužitelja preko dosuđenog iznosa od 22.363,98 kuna/2.968,21 EUR pa do zatraženog iznosa od 23.274,52 kune/3.089,06 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 6. studenog 2019. pa do isplate. Stavkom III. izreke tuženiku je naloženo naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 18.017,50 kuna/2.391,33 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 6. studenog 2019. pa do isplate.

 

2. Protiv navedene presude pod stavcima I. i III. izreke žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., dalje: ZPP). Predlaže presudu u pobijanim dijelovima preinačiti u smislu žalbenih navoda, a podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3. Žalba tuženika je neosnovana.

 

4. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja radi isplate iznosa od 23.274,52 kune/3.089,06 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, koji iznos tužitelj potražuje od tuženika kao vlasnika nekretnine na adresi , na ime neovlaštene potrošnje plina za razdoblje od travnja 2015. pa do ožujka 2016.

 

5. Suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjska presuda u pobijanim dijelovima može se ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, slijedom čega su neosnovani žalbeni navodi tuženika u kojima on ističe da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanih dijelova prvostupanjske presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.  

 

6. Prilikom ispitivanja pobijanih dijelova prvostupanjske presude i postupka koji je prethodio, utvrđeno je da nisu počinjene ni ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz čl. 365. st. 2. ZPP-a.

 

7. U predmetnom postupku prvostupanjski sud je na temelju izvedenih dokaza, a konkretno preslike zapisnika od 5. travnja 2016. (list 5 spisa), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta (list 6 spisa), preslike zahtjeva za naknadu štete od 25. travnja 2016. (list 7 spisa), preslike odštetnog zahtjeva sa izračunom (list 8-9 spisa), zapisnika o izvršenoj zamjeni plinomjera (list 21 spisa), preslike Sporazuma o naknadi štete (list 22-25 spisa), izvješća Policijske postaje Č. s prilozima (list 26-41 spisa), podataka od zavoda (list 45 spisa), preslike novinskog članka (list 60-62 spisa), podataka Policijske postaje Č. (list 75 spisa), Pravilnika o uporabi žiga sa znakom ''E.'' d.d. za plombiranje plinomjera (list 107-111 spisa), fotodokumentacije očevida, saslušanja tuženika (list 68 spisa), iskaza svjedoka Ž. T. (list 54 spisa), Ž. Đ. (list 54-55 spisa), M. V. (list 55 spisa), N. Š. (list 55 spisa), M. G.1 (list 56 spisa), M. G.2 (list 56 spisa), D. K. (list 56-57 spisa), D. T. (list 57 spisa), G. G. (list 57 spisa), B. G. (list 58 spisa), Ž. Š. (list 64-65 spisa), M. G.3 (list 65 spisa), D. M. (list 65 spisa) i S. R. (list 65 spisa), nalaza i mišljenja strojarskog vještaka V. V., dipl. ing. strojarstva (list 78-85 spisa), dopune nalaza i mišljenja i očitovanja vještaka V. V. (list 93-100, 113-116, 122-125 spisa), te saslušanja vještaka V. V. (list 103 i 131 spisa), utvrdio u bitnom sljedeće:

 

- da su djelatnici tužitelja G. G. i B. G. 5. travnja 2016. na objektu tuženika na adresi obavljali redovnu zamjenu plinomjera, kojom prilikom je uočeno da je na izlaznom dijelu plinomjera na plastici probušena rupa oko 8mm, kroz koju prolazi nemjereni plin,

- da su djelatnici tužitelja pozvali policiju zbog sumnje na neovlaštenu potrošnju plina, koja je obavila očevid i preuzela plinomjer marke ''I.'' Z., model G4R, tvorničkog broja: , godina proizvodnje: 2000., sa stanjem 11.419 m3, prema nalogu ministarstva broj , a da je, nakon što je plinomjer demontiran, na slavinu plinskog priključka montiran čep ¾, te je slavina plombirana plombom br. 6,

- da je tuženik bio nazočan tijekom provođenja očevida, da je isti zatekao djelatnike tužitelja koji su mu priopćili da postoji oštećenje s unutarnje strane plinomjera širine 6-8 mm, a što je i osobno vidio,

- da je tuženik potpisao zapisnik tužitelja od 5. travnja 2016.,

- da iz iskaza tuženika, koji je potvrđen iskazima svjedoka Ž. Š. i M. G.3, proizlazi da je prije 7-8 godina (2008. godine) vršena zamjena plinomjera, da nakon toga nije bilo plina i nije se moglo grijati, o čemu je tuženik obavijestio tužitelja, nakon čega su došla dva djelatnika tužitelja koji su naveli da se plinomjer mora promijeniti, da tuženiku nije poznato što su isti konkretno radili, no da je nakon toga bilo grijanja, a radilo se o konkretnom plinomjeru koji je bio na kući sve do 5. travnja 2016.,

- da sporni plinomjer, prema ispitivanju ovlaštene baždarnice ''G. p. Z.'', zbog bušenja membrane pokazuje manju potrošnju od 16,93-100%, ovisno o brzini protoka plina te da stoga ne zadovoljava granična odstupanja propisana Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za protočna mjerila obujma plina („Narodne novine“, broj: 2/07),

- da iz nalaza i mišljenja strojarskog vještaka V. V. proizlazi da je oštećenje na plinomjeru moglo nastati uporabom bušilice sa svrdlom promjera približno jednakog promjeru nastalog promjera ili udarcem tvrdim predmetom sa vrlo oštrim zašiljenim vrhom, da je oštećenje nastalo namjerno i sa ciljem da se na taj način kroz plinomjer propusti dio plina, koji plinomjer neće registrirati i izmjeriti, i da vještak isključuje mogućnost da je oštećenje nastalo nehotično prilikom montaže, odnosno demontaže plinskog brojila na instalaciju,

- da su stoga neosnovani navodi tuženika u kojima on ističe da su oštećenja nastala već u trenutku izvorne montaže plinomjera od strane djelatnika tužitelja, jer navedeno ne proizlazi iz rezultata dokaznog postupka,

- da je plomba poklopca brojčanika na plinomjeru originalna i da nisu uočene nikakve preinake na brojčaniku istog, a da je tužitelj plombiranje izvršio na način da je ostavljena mogućnost da se plinomjer može odvojiti na holender maticu i bez demontaže plinomjera i ponovno pričvrstiti nakon izvođenja radova bez potrebe skidanja plombe distributera, za koji način plombiranja je vještak zaključio da je u okviru internog pravila distributera, pa je zato plombirajuća žica zatečena olabavljena kako je to i naveo djelatnik tužitelja B. G., a što je samo olakšalo neovlašteni pristup i zlonamjernu radnju bušenja membrane na izlazu iz plinomjera,

- da je ocjenom provedenih dokaza u smislu čl. 8. ZPP-a utvrđena neovlaštena potrošnja plina na strani tuženika, s obzirom da isti nije dokazao da su postojali propusti na strani tužitelja prilikom zamjene plinomjera,

- da je odredbom iz čl. 75. st. 1. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“, broj: 155/14., dalje: Mrežna pravila) propisno da je kupac, kao i svaka druga pravna ili fizička osoba, za koju je utvrđena neovlaštena potrošnja plina iz čl. 74. st. 1. Mrežnih opravila, dužna platiti naknadu za neovlaštenu potrošnju plina operatoru distribucijskog sustava u roku od 8 dana od dana izdavanja računa,

- da je kod tuženika kao krajnjeg kupca utvrđena neovlaštena potrošnja plina u utuženom razdoblju u iznosu od 22.363,98 kuna/2.968,21 EUR, a što proizlazi iz dopune nalaza i mišljenja strojarskog vještaka V. V., kojem obračunu stranke nisu prigovarale.

 

8. Navedeno činjenično stanje kao pravilno utvrđeno prihvaća i ovaj sud. Tuženik svojim žalbenim navodima osporava činjenično stanje utvrđeno od strane prvostupanjskog suda, te u žalbi iznosi vlastitu ocjenu dokaza koja se suprotstavlja ocjeni prvostupanjskog suda. Međutim, ta ocjena, prema stajalištu ovog suda, nema podlogu u rezultatu dokaznog postupka, te ne može dovesti u sumnju pravilnost i potpunost činjeničnog stanja utvrđenog od strane prvostupanjskog suda.

 

9. Neosnovano tuženik u žalbi ističe da tužitelj u predmetnom postupku nije dokazao da je upravo tuženik izvršio oštećenje plinomjera. Naime, tuženik ističe da je prije demontaže plinomjer bio zapečaćen originalnim plombama, a što je dokaz da nakon izvornog postavljanja nije skidan od strane tuženika ili trećih osoba, i da navedeno oštećenje stoga nije moglo nastati djelovanjem tuženika ili trećih osoba, već je moralo postojati u trenutku izvorne montaže plinomjera od strane djelatnika tužitelja. Također, tuženik ističe da nije bio prisutan skidanju plinomjera, a da je imao pravo prisustvovati demontaži plinomjera jer je imao pravo i sam vidjeti kako je olabavljena žica kojom je plombirana holender matica na izlaznoj cijevi plinomjera.

 

10. Međutim, prvenstveno valja istaknuti da su neosnovani žalbeni navodi tuženika u kojima on ističe da djelatnici tužitelja nisu obavijestili tuženika o svojoj namjeri zamjene plinskog brojila kojoj je on kao vlasnik trebao biti prisutan. Naime, iz iskaza samog tuženika proizlazi da je isti u trenutku dolaska djelatnika tužitelja bio na polju preko puta kuće i da je pustio djelatnike tužitelja da sami odu do mjesta na kojem se nalazi plinomjer (sa stražnje strane kuće) i da započnu sa redovnom zamjenom plinomjera. Dakle, tuženik je znao da su djelatnici tužitelja započeli sa radnjom zamjene plinomjera, no isti je odlučio na lice mjesta doći kasnije, te je došao u trenutku kada je plinomjer već bio skinut i kada je i sam uočio oštećenje na izlaznom dijelu plinomjera (rupa cca 8 mm), a što je navedeno i u zapisniku kojeg je tuženik potpisao. Stoga nije bilo nikakvog propusta na strani djelatnika tužitelja vezano za obavijest tuženiku o postupku zamjene konkretnog brojila na kući u njegovom vlasništvu.

 

11. Nadalje, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da tuženik nije dokazao da su postojali propusti na strani tužitelja prilikom zamjene plinomjera koja je izvršena 24. kolovoza 2008., a ni prilikom zamjene plinomjera koja je izvršena 5. travnja 2016. Naime, valja istaknuti da je sam tuženik u svom iskazu naveo da, nakon što je otklonjen uzrok zbog kojeg kratko vrijeme 2008. godine nije bilo plina, u daljnjem razdoblju nije bilo nikakvih problema i da je isti imao grijanje u konkretnom stambenom objektu, a radilo se o plinomjeru koji je bio na kući sve do 5. travnja 2016., a da iz nalaza i mišljenja vještaka V. V., koji su sačinjeni stručno i obrazloženo, proizlazi da vještak isključuje mogućnost da je oštećenje na plinomjeru nastalo nehotično prilikom montaže, odnosno demontaže plinskog brojila na instalaciju.

 

12. S druge strane, vještak V. V. se u nalazu i mišljenju, kao i svim dopunama nalaza i mišljenja, jasno i nedvosmisleno očitovao o nastalom oštećenju na plinomjeru, na način da je membrana na izlaznom dijelu plinomjera probušena namjerno i sa ciljem da se na taj način kroz plinomjer propusti dio plina, koji plinomjer neće registrirati i izmjeriti. Iz navedenog proizlazi pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je konkretno oštećenje na plinomjeru izvršeno upravo od strane tuženika, kao krajnjeg kupca, sa ciljem neovlaštene potrošnje plina.

 

13. U odnosu na tuženikove žalbene navode o originalnim plombama na plinomjeru valja reći da isti nisu od važnosti za nastalo oštećenje, s obzirom da je do istog došlo metodom bušenja rupe na izlaznoj komori plinomjera, a neovlašteni pristup i zlonamjernu radnju bušenja membrane olakšala je olabavljena žica kojom je plombirana holender matica, pri čemu valja istaknuti da je u konkretnom slučaju plombiranje, s obzirom na dotadašnja tužiteljeva iskustva sa neovlaštenom potrošnjom plina, izvršeno sukladno čl. 59. toč. 3. Mrežnih pravila kojim je određeno da je, nakon montaže plinomjera i druge mjerne opreme, operator distribucijskog sustava dužan plombirati plinomjer i drugu mjernu opremu na način da je onemogućena njihova demontaža i neovlašteni pristup brojčaniku, bez oštećenja plombe. Dakle, bilo je bitno zaštiti brojčanik, pri čemu je za pristup brojčaniku irelevantno je li žica slabije ili jače zategnuta.

 

14. Prema tome, kako iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da je kod tuženika kao krajnjeg kupca utvrđena neovlaštena potrošnja plina u iznosu od 22.363,98 kuna/2.968,21 EUR, pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je pod stavkom I. izreke pobijane presude tuženiku naložio isplatiti tužitelju iznos od 22.363,98 kuna/2.968,21 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 6. studenog 2019. pa do isplate, sve sukladno odredbi iz čl. 75. st. 1. u svezi odredaba iz čl. 74. i 76. Mrežnih pravila, čl. 2. st. 1. ZPP-a i čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje: ZOO).

 

15. Odluka o trošku parničnog postupka (stavak III. izreke prvostupanjske presude) pravilno je donesena u smislu odredaba iz Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1. i 3., Tbr. 9. toč. 1. i 3., Tbr. 42., Tbr. 48. i Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15), čl. 38. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj: 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16., 106/18. i 121/19), Tar. br. 1. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 74/95., 57/96., 137/02., 125/11., 112/12., 157/13. i 110/15), Tar. br. 2. st. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj: 53/19), u svezi čl. 1. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18), čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20) i čl. 29. st. 2. ZOO-a, u svezi čl. 154. st. 5. i čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a.

 

16. Slijedom svega navedenog, primjenom odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove odluke.

 

U Zagrebu 28. ožujka 2023.

 

 

      Predsjednica vijeća:                                                             

                                                                                                                                    Roberta Pandža, v.r.


[1] Fiksni tečaj konverzije je 7,53450

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu