1

Poslovni broj 78 Gž R-318/2023-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 78 Gž R-318/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ines Smoljan, predsjednice vijeća, Jadranke Matić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Burcar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice L. V. iz Š., OIB: …, koju zastupa punomoćnica K. J., odvjetnica u Odvjetničkom društvu J. & V. u d.o.o. u R., protiv tuženika V. R. d.o.o. u stečaju, R., OIB: …, kojega zastupa stečajni upravitelj D. D. iz P., radi nedopuštenosti odluke o otkazu i utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Pr-4063/21-10 od 4. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 28. ožujka 2023.

 

 

r i j e š i o  j e

 

              I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Pr-4063/21-10 od 4. siječnja 2023. i predmet se vraća sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje.

 

II. Uvažava se žalba, ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Pr-4063/21-10 od 4. siječnja 2023. i predmet se u tom dijelu vraća sudu prvoga stupnja na ponovni postupak.

 

III. Ostavlja se da se o trošku nastalom podnošenjem žalbe odluči konačnom odlukom.

 

 

Obrazloženje

 

U odnosu na prvostupanjsku presudu

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovana tužbeni zahtjev kojim tužiteljica zahtjeva utvrditi da nije dopušten redoviti otkaz Ugovora o radu od 30. srpnja 2020. (točka I. izreke), da je radni odnos tužiteljice kod tuženika prestao 17. veljače 2021. (točka II. izreke) i kojim zahtjeva naknadu troškova parničnog postupka (točka III. izreke).

2. Protiv te odluke žali se tužiteljica pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.- Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsku presudu i da predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje, a traži i naknadu troška nastalog podnošenjem žalbe.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. U žalbenoj fazi postupka nije sporno da je tuženik 30. srpnja 2020. donio odluku o redovnom otkazu ugovora o radu tužiteljice zbog gospodarskih i organizacijskih razloga, da je protiv te odluke tužiteljica pravovremeno podnijela zahtjev za zaštitu prava, na koji se tuženik nije očitovao, nakon čega je po proteku roka za očitovanje na zahtjev za zaštitu prava tuženik pravovremeno podnio i tužbu.

 

5. Sporna je pravilnost zaključka suda prvoga stupnja o neosnovanosti tužbenog zahtjev.

 

6. Sud prvoga stupnja stav o neosnovanosti tužbenog zahtjeva obrazlaže time da tuženik kao poslodavac koji je zapošljavao manje od 20 ljudi nije prije donošenja odluke o otkazu imao obvezu voditi račun o kriterijima iz čl. 115. st. 2. sukladno st. 3. te odredbe Zakona o radu (Nar. nov. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., dalje: ZR), a da je autonomno pravo poslodavca odrediti koje radno mjesto mu više nije potrebno te poslove tog radnog mjesta rasporediti na druge radnike ili ih organizirati u smanjenom opsegu.

 

7. Takav načelni stav je točan, ali nedostatan da bi se samo iz njega mogla ocijeniti pravilnost odluke kakvu je sud prvoga stupnja donio.

 

8. Naime, pravilno sud prvoga stupnja navodi da je na tuženiku bio teret dokazati opravdanost otkaznog razloga (čl. 135. st. 3. ZR). Međutim sud prvoga stupnja kada obrazlaže neosnovanost tužbenog zahtjeva samo općenito navodi da je razlog otkaza prestanak potrebe za radom tužiteljice, ali pri tome ne utvrđuje koji su razlozi koji su doveli do prestanka potrebe za radom tužiteljice sukladno navedenom u obrazloženju pobijane odluke, niti obrazlaže je li tuženik time dokazao ili ne da je radi izvanrednih okolnosti na koje se poziva u obrazloženju odluke o otkazu zaista došlo do problema u poslovanju koji su bili takvi da je opravdano bilo donijeti odluku kakva je donesen u skladu s autonomijom poslodavca na koju se poziva.

 

9. Kako su time počinjene povrede iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP i čl. 354. st. 2. točka 11. toga Zakona, zbog čega nije moguće ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava, to je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja na temelju čl. 369. st. 1. ZPP.

 

10. Odluka o zahtjevu za naknadu troška žalbe temelji se na čl. 166. st. 3. ZPP.

 

U odnosu na prvostupanjsko rješenje

 

11. Prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

„ Odbacuje se dio tužbe koji glasi:

 

III. Utvrđuje se osnovanom tražbina prvog višeg isplatnog red tužiteljice L. V. iz K., Š., OIB: … prema tuženiku V. R. d.o.o. u stečaju R., OIB: …, na ime isplate naknade plaće za kolovoz 2020. godine, u bruto iznosu od 4.062,51 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 20. rujna 2020. godine pa do isplate, i to po stopi od 14% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena. Tražbina je prijavljena dana 16. lipnja 2021. godine u stečajnom postupku otvorenim na tuženikom koji se vodi pod poslovnim brojem St-86/2021 pred Trgovačkim sudom u Rijeci.

 

IV. Utvrđuje se osnovanom tražbina prvog višeg isplatnog red tužiteljice L. V. iz K., Š., OIB: … prema tuženiku stečajna masa iza V. R. d.o.o. R., OIB: …, na ime isplate naknade plaće za rujan 2020. godine na ime isplate naknade plaće za rujan 2020. godine u bruto iznosu od 4.062,51 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 20. rujna 2020. godine pa do isplate, i to po stopi od 14% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena. "

 

12. Protiv tog rješenja tužiteljica podnosi žalbu također pozivom na sve žalbene razlog iz čl. 353. st. 1. ZPP te predlaže da sud isto ukine i da predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovni postupak.

 

13. Žalba je osnovana.

 

14. Sud prvoga stupnja odlučio je kao u izreci pobijanog rješenja uz obrazloženje da je u stečajnom postupku koji je pokrenut protiv tuženika osporena tražbina prvog višeg isplatnog reda tužiteljice u iznosu od 11.843,42 kn, a da u ovom postupku tužiteljica traži utvrđenje postojanja tražbine prvog višeg isplatnog reda u manjem iznosu od 4.062,51 kn pa da je sporno na što se odnosi taj manji iznos. Uz to odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja uz obrazloženje da nije bilo mjesta traženju zateznih kamata od dana dospijeća pojedinih iznosa glavnice do isplate jer da su tražbine po osnovi zateznih kamata tražbine nižeg isplatnog reda i da se prijavljuju tek po pozivu suda, a da tužiteljica nije dokazala da je u stečajnom postupku pozvana na prijavu tog dijela svoje tražbine.

 

15. Prema čl. 138. st. 1. Stečajnog zakona (Nar. nov. 71/15,. 104/17., 36/22., dalje: SZ) tražbine radnika iz radnog odnosa nastale do otvaranja stečajnog postupka su tražbine višeg isplatnog reda, dok su kamate koje dospiju nakon otvaranja stečajnog postupka tražbine nižeg isplatnog reda sukladno čl. 139. st. 1. točka 1. SZ. Nadalje, sukladno čl. 266. st. 1. SZ ako je stečajni upravitelj osporio tražbinu, sud će vjerovnika uputiti na parnicu protiv stečajnoga dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine, a sukladno st. 3. te odredbe ako su osporene tražbine radnika parnica radi utvrđivanja osporene tražbine vodi se prema općim odredbama u postupku pred sudovima, te posebnim odredbama za parnice u radnim sporovima. Pri tome se sukladno čl. 270. SZ u parnici  utvrđivanje tražbine može zahtijevati samo na temelju osnove, u iznosu i u isplatnom redu kako je ono naznačeno u prijavi ili na ispitnom ročištu.

 

16. U vezi s navedenim nije sporno da je tražbina tužiteljice iz radnog odnosa prijavljena i osporena u ukupnom iznosu od 11.843,42 kn i da je tužiteljica upućena na pokretanje, odnosno nastavak postupka pred parničnim sudom u smislu odredbi navedenih u prethodnoj točci. Međutim, pogrešno sud zaključuje da time što tužiteljica u ovom postupku nije zahtijevala utvrđenje postojanja tražbine prvog višeg isplatnog reda upravo u punom iznosu za koji je tražbina osporena predstavlja razlog za donošenje odluke kakvu je sud u ovom dijelu donio.

 

16.a Naime, čl. 270. SZ ne sadrži zabranu pokretanja parnice radi utvrđenja postojanja neke tražbine u manjem iznosu od ukupno osporene tražbine, već tu odredbu treba tumačiti na način da se ne može tražiti utvrđenje postajanja tražbine nekog isplatnog reda u većem iznosu od onoga koji je osporen. Na navedeno ukazuje i činjenica da posljedica nepokretanja parnice radi otvaranja stečaja nad tuženikom u zakonom propisanom roku, u punom osporenom iznosu ili nekom dijelu tog iznosa, za posljedicu može imati samo presumpciju da je u odnosu na ono za što nije postupljeno u skladu s rješenjem vjerovnik odustao od prava na vođenje parnice (čl. 269. st. 2. i 3. SZ). Dakle, suprotno shvaćanju suda prvoga stupnja, nema prepreka da se pokrene postupak radi utvrđenja postojanja tražbine u manjem iznosu od onoga koji je osporen, posebno kada se radi o raznim osnovama po kojima se traži isplate, na što se pravilno ukazuje navodima žalbe i nema prepreke da se u odnosu na taj neki manji dio donese meritorna odluka zavisno od koje će se isplata ostvarivati u stečajnom postupku.

 

17. Shodno rečenom glede utvrđenja postojanja tražbine prvog višeg isplatnog reda sud je bio dužan izvršiti uvid u prijavu tražbine tužiteljice danu u stečajnom postupku i utvrditi od čega se sve sastoji njezina tražbina i shodno tome, u koliko se neki dio odnosi na tražbinu iz ovog predmeta koja je osporena, izvesti zaključak o mogućnosti meritornog odlučivanja u ovom predmetu u odnosu na taj dio tužbenog zahtjeva.

 

18. Nadalje, iz odredbi čl. 138. st. 1. i čl. 139. st. 1. SZ proizlazi da taj Zakon, kada se radi o kamatama, razlikuje tražbinu dospjelu po toj osnovi do otvaranja stečajnog postupka i nakon otvaranja stečajnog postupka i sukladno vremenu dospijeća iste razvrstava u tražbine višeg ili nižeg isplatnog reda. Međutim, sud prvoga stupnja u ovom dijelu nije ulazio u ocjenu radi li se o sporednoj tražbini dospjeloj do ili nakon otvaranja stečajnog postupka, niti je izvršio uvid u rješenje kojim je tražbina osporena kako bi utvrdio odnosi li se osporavanja iste i na ovaj dio pa shodno tome nije moguće ispitati niti obrazloženje suda prvoga stupnja ni u ovom dijelu.

 

19. Time je sud donoseći pobijano rješenje također počinio povrede iz čl. 354. st. 2. točka 11. i čl. 353. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP zbog čega je ukinuto i prvostupanjsko rješenje na temelju čl. 380. točka 3. ZPP.

 

20. U ponovno suđenju, odnosno postupku, sud će otkloniti sve povrede na koje je ukazano ovim drugostupanjskim rješenjem te će donijeti novu odluku koju će ovaj sud moći ispitatati.

 

U Zagrebu 28. ožujka 2023.

Predsjednica vijeća:

Ines Smoljan, v.r.