1            Poslovni broj: 5 Povrv-374/2020-23

 

             

     Republika Hrvatska

   Trgovački sud u Splitu

   Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 5 Povrv-374/2020-23

 

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

PRESUDA

 

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Ćosić, u pravnoj stvari tužitelja G. d.o.o., OIB:…, V, kojeg zastupa punomoćnik J.P., odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu P.J. i J.P. u S., protiv tuženika D.D. d.o.o., OIB:…, M., kojeg zastupa punomoćnik S.K., odvjetnik u S., radi isplate, nakon održane glavne rasprave zaključene 16. veljače 2023. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu presude 28. ožujka 2023.

 

presudio je

 

I Nalaže se tuženiku D.D. d.o.o. da isplati tužitelju G. d.o.o. iznos od 5.441,19 eura / 40.996,61 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 6. srpnja 2014. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, od 1. kolovoza 2015 do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

 

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja G. d.o.o. u dijelu kojim zahtjeva da mu tuženik D.D. d.o.o. isplati iznos od 5.521,68 eura / 41.603,09 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 6. srpnja 2014. do isplate, kao neosnovan.

 

III Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

 

Obrazloženje

 

1.               Tužitelj (ranije ovrhovoditelj) je 23. studenoga 2014. javnom bilježniku Z. M. Š. u S., podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, kojim predlaže da javni bilježnik naloži ovršeniku (sada tuženiku) da ovrhovoditelju (sada tužitelju) plati iznos od 242.662,10 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 6. srpnja 2014. do isplate, po stopi propisanoj za odnose iz trgovačkih ugovora, kao i da mu naknadi troškove ovršnog postupka sa zateznim kamatama od donošenja rješenja o ovrsi do isplate. Također, predlaže da javni bilježnik, radi naplate navedene novčane tražbine, odredi ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika (sada tuženika). Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Z.M.Š. u S., poslovni broj Ovrv-1046/14 od 12. siječnja 2015., naloženo je ovršeniku (sada tuženiku) da ovrhovoditelju (sada tužitelju) namiri navedenu tražbinu, te je, radi prisilne naplate navedene tražbine, određena predložena ovrha.

2.              Protiv citiranog rješenja o ovrsi ovršenik je podnio prigovor, pobijajući isto u cijelosti, pa je rješenjem ovog suda poslovni broj Povrv-209/2015 od 11. ožujka 2015. navedeno rješenje o ovrsi javnog bilježnika stavljeno izvan snage u dijelu kojim je određena ovrha i ukinute su provedene radnje, te je odlučeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

3.               Na prvom pripremnom ročištu održanom 28. listopada 2015. tužitelj je povukao tužbu za iznos od 160.062,40 kuna te je raspravnim rješenjem ovog suda poslovni broj Povrv-209/2015 od 21. veljače 2017. ukinut platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Z.M.Š. u Splitu, poslovni broj Ovrv-1046/14 od 12. siječnja 2015. i utvrđeno je da je tužba djelomično povučena za iznos od 160.062,40 kuna. Istim rješenjem je ukinut citirani platni nalog i u odnosu na preostali dio tužbenog zahtjeva od 82.599,70 kuna, te je odlučeno da će se postupak nastaviti kao po tužbi.

4.              Tijekom postupka tužitelj je naveo, u odnosu na preostalo potraživanje u iznosu od 82.599,70 kn, da je tuženik neosnovano umanjio vrijednost 6. privremene situacije za navedeni iznos zbog navodne nekvalitete radova. Tužitelj smatra da je umanjenje od 7% svih izvedenih betonskih i armirano betonskih radova paušalna tvrdnja nadzornog inženjera koja ničim nije ni obrazložena, ni dokazana. Nadalje, tužitelj je potvrdio da su stranke bile u poslovnom odnosu na temelju ugovora o građenju broj 119-10/12, na temelju kojeg je tužitelj izveo sve radove na predmetnom objektu.             

5.              Tuženik u prigovoru protiv rješenja o ovrsi, koji se sada smatra odgovorom na tužbu, osporava potraživanje tužitelja, u tom trenutku još uvijek za prvotno utuženi iznos, tvrdeći da je iznos od 160.062,40 kn zadržan u provedenom postupku porezne uprave na ime neopravdanog kašnjenja od strane tužitelja, te da je tužitelj zbog prekoračenja roka počinio tuženiku znatnu materijalnu i financijsku štetu.

6.              U daljnjem tijeku postupka tuženik je dopunio svoje navode tvrdeći da je procjena nadzornog inženjera o umanjenju cijene izvedenih betonskih i armirano betonskih radova za 7% bila opravdana.

7.              Presudom ovog suda poslovni broj Povrv-209/2015 od 28. travnja 2017. naloženo je tuženiku D.D. d.o.o. da isplati tužitelju G. d.o.o. iznos 82.599,70 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 6. srpnja 2014. do isplate, te da mu naknadi troškove ovršnog postupka u iznosu od 6.633,28 kuna sa zateznim kamatama od 12. siječnja 2015. do isplate. Rješenjem ovog suda poslovni broj Povrv-209/2015 od 28. travnja 2017., pod točkom 1. izreke, ukinut je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Z.M.Š. u S. poslovni broj Ovrv-1046/14 od 12. siječnja 2015. i utvrđeno je da je tužitelj povukao tužbu za iznos od 160.062,40 kuna, a pod točkom 2. izreke naloženo je tuženiku platiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 8.680,00 kuna sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate, dok je zahtjev tužitelja odbijen za više zatraženih 2.000,00 kuna.

8.              Protiv navedene presude i rješenja tuženik je izjavio žalbu.

9.              Odlučujući o žalbi tuženika, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je rješenjem poslovni broj Pž-3785/2017 od 31. ožujka 2020. ukinuo presudu Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Povrv-209/2015 od 28. travnja 2017. i rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Povrv-209/2015 od 28. travnja 2017. u točki 2. izreke te je određeno da se predmet vraća Trgovačkom sudu u Splitu na ponovno suđenje.             

10.              Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 82.599,70 kuna s pripadajućim zateznim kamatama, koji iznos se odnosi na dio cijene za betonske i armirano betonske radove izvedene na stambeno-poslovnoj građevini koja se nalazi na kat. čest 3174/11, upisanoj u k.o. M.-M., odnosno koji iznos predstavlja paušalno umanjenje ukupne cijene izvedenih betonskih i armirano betonskih radova za 7 % zbog nekvalitete izvedenih radova, učinjeno od strane nadzornog inženjera u 6. privremenoj situaciji.

11.              Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu i to: konto kartice tužitelja (list 5 spisa), rješenja o ovrsi Porezne uprave od 10. srpnja 2014. (list 15-18 spisa), ugovora o građenju od 31. listopada 2012. (list 49-53 spisa), 1. aneksa ugovoru o građenju od 3. travnja 2013. (list 54-55 spisa), 2. aneksa ugovoru o građenju od 26. studenoga 2013. (list 56 spisa), odgovora tuženika tužitelju od 27. rujna 2013. (list 57 spisa), zahtjeva tužitelja za produljenje roka od 26. rujna 2013. (list 58 spisa), okončane situacije broj 5/KM/1 s prilogom (list 59-88 spisa), zapisnika o nedostacima i potrebnim radovima za završetak objekta od 6. ožujka 2014. (list 89 spisa), očitovanja tužitelja od 13. ožujka 2014. na zapisnik od 6. ožujka 2014. (list 90 spisa), dopisa tužitelja od 31. ožujka 2014. (list 91 spisa), dopisa nadzornog inženjera tuženika od 3. travnja 2014. (list 92 spisa), dopisa tužitelja od 7. travnja 2014. (list 93 spisa), dopisa nadzornog inženjera tuženika od 8. travnja 2014. (list 94 spisa), zapisnika o preliminarnom pregledu od 21. kolovoza 2014. (list 95-96 spisa), dopisa tužitelja od 21. kolovoza 2014. (list 97-99 spisa), konto kartice tuženika (list 100-101 spisa), izjave stranaka od 5. svibnja 2015. (list 102 spisa), te 6. privremene situacije s prilozima od 30. travnja 2013. (list 105-115 spisa). Izvedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina J.M., izveden je dokaz saslušanjem K.M. (list 118-120 spisa), P.B. (list 120-122 spisa) i B.M. (list 123-124 spisa) te vještaka J.M. (list 155-156 spisa).             

12.              U ponovljenom postupku sud je ponovno izveo dokaz saslušanjem svjedokinje K.M. (stranica 208-210 spisa), vještaka J.M. (stranica 216-217 spisa) te svjedoka P.B. (stranica 234-235 spisa).

13.              Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.; dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

14.              Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno to da su tuženik (kao investitor-naručitelj) i tužitelj (kao izvođač) 31. listopada 2012. sklopili ugovor o građenju, predmet kojeg ugovora je bilo izvođenje građevinsko-zanatskih i elektroinstalaterskih radova na stambeno-poslovnoj građevini koja se nalazi na katastarskoj čestici 3174/11, upisanoj u k.o. M.-M., za ukupnu cijenu od 3.804.510,21 kn.

15.              Među strankama nije bilo sporno ni to da tuženik (naručitelj radova) nije platio tužitelju (izvođaču radova) dio cijene izvedenih betonskih i armirano betonskih radova od 82.599,70 kn (7% ukupne cijene betonskih i armirano betonskih radova), za koji iznos je nadzorni inženjer tuženika umanjio ukupnu cijenu izvedenih betonskih i armirano betonskih radova zbog nekvalitete istih.

16.              Kao sporno u postupku je trebalo utvrditi je li tuženik odnosno nadzorni inženjer tuženika osnovano umanjio ukupnu cijenu izvedenih betonskih i armiranobetonskih radova za 7 % tj. za iznos od 82.599,70 kn zbog nekvalitete izvedenih radova, odnosno posljedično tome je li tuženik (naručitelj radova) dužan platiti tužitelju (izvođaču radova) preostali neplaćeni dio cijene izvedenih betonskih i armirano betonskih radova od 82.599,70 kn.

17.              Pregledom okončane situacije s prilozima (list 59-88 spisa) utvrđeno je da je ista potpisana i ovjerena od strane stranaka na umanjeni iznos kojeg nadzorni inženjer nije prihvatio prema iskaznim jediničnim i ukupnim cijenama koje su u prilogu okončane situacije.

18.              Za tijek ovog postupka bitno je ukazati na stavke pod rednim brojem 2. - betonski i armirano betonski radovi (list 60-62 spisa), cijenu kojih radova je nadzorni inženjer umanjio u paušalnom iznosu od 82.599,70 kn s naznakom "odbijeno zbog nekvalitete".

19.              Ovo umanjenje je u biti preneseno umanjenje zbog nekvalitete izvedenih betonskih i armirano betonskih radova u paušalnom iznosu od 7% koje je iskazano u 6. privremenoj situaciji (list 108 spisa).

20.              Pregledom korespondencije između stranaka (list 89-99 spisa) razvidno je da su nakon završetka radova vršena usklađivanja između stranaka i otklanjanje nedostataka koje je nadzorni inženjer taksativno naveo u nekoliko dopisa (list 89-92 te 95-96 spisa).

21.              Pregledom konto kartice tuženika (list 100 spisa) utvrđuje se da je na istoj saldo „nula“ nakon što su izvršena sva knjiženja.

22.              Svjedokinja K.M., koja je ispred tužitelja bila voditelj gradilišta na predmetnoj građevini, u svom iskazu na ročištu od 29. siječnja 2016. (list 118-120 spisa) je navela da je nadzorni inženjer imao uvid u građevinsku knjigu te da u istoj nije isticao nikakve reklamacije na kvalitetu izvedenih radova, a niti ih je isticao u drugoj korespondenciji koja se obavljala između stranaka tijekom izvođenja radova. Istaknula je da je jedina reklamacija nadzora bila vezana uz stavku podbetona koja je prihvaćena od tužitelja i u svezi čega su umanjene jedinične cijene za tu stavku. Svjedokinja je naglasila kako je takvo stanje bilo sve do 6. privremene situacije koja je predstavljala dovršetak armirano betonskih radova te početak postavljanja vanjske fasade i žbukanja unutarnjih zidova. Istaknula je da je završetak armirano betonskih radova pretpostavka za postavljanje vanjske fasade i žbukanje unutarnjih zidova. Svjedokinja je naglasila da je nadzorni inženjer 6. privremenu situaciju umanjio za 7% vrijednosti koja se odnosi na armirano betonske radove zbog nekvalitete izvedenih radova, a to je bio trenutak u tijeku građenja kada se taj prigovor više nije mogao ni utvrditi ni otkloniti jer je krenula daljnja faza dovršetka objekta. Svjedokinja je kao bitno iskazala da se prema pravilima struke ne bi moglo niti pristupiti uređenju fasade i žbukanju unutarnjih zidova ukoliko armirano betonska konstrukcija nije bila izravnata i zidovi izgletani, što je pretpostavka uspješnog obavljanja daljnjih radova. Nadalje je iskazala da, koliko je njoj poznato, tuženik nakon primopredaje nije isticao primjedbe u svezi armirano betonskih radova u garantnom roku. U svezi upisa u građevinski dnevnik, a koji bi mogli biti od značaja za tijek ovog postupka, svjedokinja je naglasila da je bilo 3-4 upisa vezana za kozmetiku betona, a ne za kvalitetu čvrstoće i kvalitetu armiranobetonske konstrukcije, pa je tako posebno naglasila primjedbe nadzornog inženjera vezano uz segregaciju betona kod betoniranja i uklanjanje ispupčenja kod betoniranja greda. Pojam segregacije betona objasnila je pojavom kada se nakon skidanja oplate utvrdi da betonska ploha nije potpuno glatka radi čega ju je potrebno obraditi cementnim mortom, što je tužitelj i napravio. Na kraju svog iskaza svjedokinja je navela da tužitelj kao izvođač radova nikada nije prihvatio tuženikove reklamacije za umanjenje od 7 % od vrijednosti armirano betonskih radova.

23.              Svjedok P.B., koji je od strane tuženika kao investitora bio određen kao nadzorni inženjer na predmetnom gradilištu, u svom iskazu na ročištu od 29. siječnja 2016. (list 120-122 spisa) je naveo da je tijekom građenja u više navrata u građevinski dnevnik upisivao nedostatke koji se tiču armirano betonskih radova. Pojašnjavajući prethodni navod isti je naglasio da armirano betonska konstrukcija s aspekta sigurnosti nije bila dovedena u pitanje, ali da su nedostaci glede ravnina, kvalitete betona, podova i sl. utjecali na kvalitetu objekta i konkretno su predstavljali odstupanje od ugovorenog troškovnika s aspekta ugovorenih jediničnih cijena za pojedine radove. Posebno je naglasio kako je tužitelj kao izvođač neke od primjedbi prihvatio kroz umanjenje jediničnih cijena, ali da nije prihvatio stavku umanjenja zbog nekvalitete od 7%. Pojašnjavajući zbog čega je stavke armirano betonskih radova umanjio u paušalnom iznosu od 7% u 6. privremenoj situaciji, svjedok B. je istaknuo da to nije bila samo puka procjena, već da su izvedeni radovi na način kako ih je izveo tužitelj imali utjecaja na kvalitetu betona, na debljinu betona, na troškove materijala i rada izvođača u postizanju optimalnih vrijednosti, što sve ima svoju cijenu radi čega je izvršeno predmetno umanjenje. Pojašnjavajući zbog čega kao nadzorni inženjer nije intervenirao kod izvođača tijekom izvođenja predmetnih radova, isti se nije mogao precizno odrediti, već je ostao kod tvrdnje da je primjedbe iskazivao u građevinski dnevnik. Nadalje, svjedok se posebno izjasnio da nije imao primjedbi na armaturu željeza i kvalitetu betona jer u protivnom objekt ne bi prošao tehnički prijem. Posebno upitan zbog čega je umanjenje izvršeno za 7%, a ne za neki drugi postotak, svjedok je iskazao da je to bila njegova procjena.

24.              Na glavnoj raspravi saslušan je i svjedok B.M. koji nije bio zaposlenik ni tužitelja ni tuženika, a niti je sudjelovao u bilo kojoj ulozi u građenju predmetnog objekta. Isti se pojavio nakon završetka radova kao posrednik u pokušaju rješavanja nastalog problema između parničnih stranaka pa stoga njegov iskaz nije od značaja za tijek ovog parničnog postupka.

25.              Nadalje, u postupku je izveden dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina J.M., dipl. ing. građevinarstva.

26.              Isti je kod izrade nalaza i mišljenja iskazao određene tehničke probleme s kojima se suočio. Temeljni problem leži u činjenici što se primjedbe koje su vezane uz predmet spora odnose na armirano betonske radove koji se sada nalaze ispod fasade i unutarnje žbuke, radi čega je vještak svoja zapažanja temeljio samo na dostupnoj dokumentaciji, koja uključuje i fotografije predmetnog objekta.

27.              Na temelju navedene dokumentacije vještak ukazuje da je nadzorni inženjer zbog nekvalitetne betonske podloge umanjio ugovorene jedinične cijene iskazane pod točkom 1.2.1. s čime se tužitelj suglasio, dok za ostale stavke troškovnika pod 2. betonski i armirano betonski radovi, nije usuglašeno mišljenje stranaka, što je i rezultiralo predmetnim sporom.

28.              U odnosu na umanjenje od 7% za koliko je nadzorni inženjer umanjio vrijednost izvedenih betonskih i armirano betonskih radova, vještak je pregledom građevinskog dnevnika i priloženih fotografija iskazao stav da su primjedbe nadzornog inženjera bile opravdane, ali nadalje napominje da ako je i bilo nedostataka na armirano betonskoj konstrukciji, ti nedostaci su se morali otkloniti prije nastavka daljnjih radova (list 139-140 spisa). Ovo osobito stoga što je tužitelj nastavio izvoditi i fasaderske i zidarske i ostale zanatske radove pa je prije postavljanja fasade i žbuke morao izvesti određene popravke na betonu ako je istih bilo.

29.              Zaključno, vještak u svezi umanjenja od 7% zbog nekvalitete betonskih i armirano betonskih radova iz 6. privremene i okončane situacije ističe stav da je nadzorni inženjer zbog nekvalitete izvedenih radova u postocima trebao iskazati odbitak samo onih stavki na koje se odnose njegove primjedbe, a to posljedično znači da se umanjenje ne bi trebalo odnositi na stavku 1.2.1. - izrada betonske podloge čija vrijednost je prethodno umanjena kroz vrijednost jedinične cijene, a također vještak obrazlaže da se umanjenje ne bi trebalo odnositi i na stavku 1.2.1. A - izrada podložnog betona ispod temeljnih traka, stavku 1.2.2. - izrada temeljne AB ploče i stavke 1.2.12. i 1.2.13. koje se odnose na željeznu armaturu, a za koje stavke je sam nadzorni inženjer na ročištu izjavio da nije bilo primjedbi.

30.              Na ročištu od 26. siječnja 2017. sudski vještak J.M. je dao svoj iskaz pred sudom te je u tom iskazu naveo da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja, a ponovno je naglasio da je predmetni objekt u međuvremenu završen te da može iznositi samo primjedbe na temelju procjene dokumentacije.

31.              U odnosu na umanjenje cijene izvedenih betonskih i armirano betonskih radova za 7% vještak je iskazao da je to umanjenje predstavljalo stručni stav nadzornog inženjera u odnosu na konkretnu situaciju na terenu.

32.              Na ročištu od 26. siječnja 2021. svjedokinja K.M. je navela da ostaje kod svog ranijeg iskaza, te je istaknula da su se primjedbe nadzornog inženjera na kvalitetu mogle odnositi na samu kozmetiku betona odnosno ispravljanje određenih neravnina, uklanjanje betona s betonskih ploča, te zamazivanje dijelova betona gdje se dogodila segregacija. Pojašnjavajući detaljnije navela je da je nadzorni inženjer imao bilo kakve primjedbe na postavljenu armaturu, onda ne bi dopustio betoniranje, već bi tražio otklanjanje eventualnih nedostataka. Navela je da se kod izvođenja radova na armirano betonskoj konstrukciji prvo postavlja armatura, potom oplata, a potom se izvodi betoniranje. Istaknula je da se nakon izdavanja 6 privremene situacije više nije moglo neposredno evidentirati eventualne primjedbe na postavljenoj armaturi jer se nakon betoniranja i uklanjanja oplate vide samo betonski zidovi, te je istaknula da su određeni nedostaci na tim zidovima otklonjeni prije postavljanja fasade. Posebno je istaknula da je od primjedbi koje je nadzorni inženjer upisao u građevinski dnevnik otklonjeno sve što se moglo otkloniti.

33.              Na ročištu od 18. siječnja 2022. vještak J.M. je naveo da sigurno nije bilo problema u konstrukciji predmetne građevine jer objekt u protivnom ne bi mogao proći potrebne provjere, ali da je određenih problema u izvedbi betona bilo i da je to moguće vidjeti kroz foto dokumentaciju i upise u građevinski dnevnik. U odnosu na iskaz svjedokinje K.M. da su nedostaci u izvedbi betona otklonjeni kao preduvjeti unutarnjeg žbukanja i postavljanja vanjske fasade, vještak je naveo kako bi to po pravilima struke bilo točno, ali da kao sudski vještak to nije mogao utvrditi u trenutku izrade nalaza i mišljenja. Nadalje, vještak je ponovno naveo kako se umanjenje od 7 % zbog nekvalitete izvedenih betonskih i armirano betonskih radova ne bi trebalo odnositi na stavku 1.2.1. - izrada betonske podloge, stavku 1.2.1.a) - izrada podložnog betona, stavku 1.2.2. - izrada armirano betonske temeljne ploče i stavke 1.2.12. i 1.2.13. - koje se odnose na željeznu armaturu. Vještak posebno pojašnjava da odluka nadzornog inženjera o tome hoće li u slučaju određenih nedostataka umanjenje izvršiti u postotku ili po stavkama ovisi o stanju na gradilištu jer ako npr. postoji neravnina na jednom m2 jednog zida, potom nešto slično i na nekoliko drugih pozicija, onda je to vrlo teško iskazati pojedinačno, zbog čega se i pribjegava iskazivanju nedostataka u postotku. Vještak pri tom iskazuje vlastiti stav da bi nadzorni inženjer možda i povećao postotak umanjenja da je iskazivao pojedinačne nedostatke po pojedinim pozicijama betona, a bez armature.

34.              Na ročištu od 16. veljače 2023. svjedok P.B. je naveo da se umanjenje od 7% po osnovi nekvalitete izvedenih armirano betonskih radova odnosilo na betonske radove, ali je istaknuo da je prilikom procjenjivanja postotka umanjenja vrijednosti izvedenih radova na umu imao ukupan iznos vrijednosti izvedenih armirano betonskih radova od 1.179.996,72 kn, jer da je uzimao u obzir samo stavke koje se odnose na betonske radove izjavio je da bi postotak umanjenja vrijednosti izvedenih radova bio veći. Pojasnio je da je on uzeo u obzir da tih 7% iznosi oko 80 i nešto tisuća kuna te da je njegova procjena bila da se zbog nekvalitete izvedenih betonskih radova iznos izvedenih armirano betonskih radova treba umanjiti upravo za iznos od oko 80 tisuća kuna, jer je armirano betonske radove gledao kao jednu cjelinu, ali nedostaci su postojali u izvedenim betonskim radovima, a ne i u armaturi. Pojasnio je da je do umanjenja od 7% došao tako što je radio analizu cijena ugrađenog materijala i izvedenih radova i da je njegova procjena bila, s obzirom na sve nedostatke, da po cijenama pojedinih stavki, ukupnu vrijednost izvedenih armirano betonskih radova treba umanjiti za 80.000,00 kn. Pojasnio je da ako u projektu piše da treba koristiti glatku oplatu, a izvođač nije koristio tu glatku oplatu onda je izvođač imao manje troškove za istu cijenu koju je naplatio od investitora, koje okolnosti je on uzeo u obzir prilikom procjene umanjenja vrijednosti. Također je naveo da su nedostaci na izvedenim betonskim radovima otklonjeni tako što su neravnine na zidovima premazane malterom odnosno nedostaci su otklonjeni žbukanjem zidova, a umanjenje od 7 % se odnosi na nedostatke betonskih radova koji su ostali skriveni ispod žbuke (segregacija betona i ljuštenje oplate).

35.              Predmet spora vezan je uz pravni odnos ugovora o građenju iz članka 620. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11.; dalje: ZOO) kojim ugovorom se tužitelj obvezao za tuženika izvršiti izgradnju objekta prema projektu i ugovoru, a tuženik mu je za to trebao isplatiti ugovorenu cijenu.

36.              Za izvršene radove izvođač, ovdje tužitelj, je ispostavljao privremene i okončanu situaciju koje je tuženik kao naručitelj trebao ovjeriti i platiti. Nakon dovršetka betonskih i armirano betonskih radova tužitelj je ispostavio tuženiku 6. privremenu situaciju 30. travnja 2013. (list 105 spisa) u prilogu koje su bile jedinične i ukupne cijene izvedenih radova (list 106-110 spisa).

37.              U odnosu na dostavljenu privremenu situaciju, nadzorni inženjer kao predstavnik investitora, ovdje tuženika, je kod stavke 2. – betonsko i armirano betonski radovi cijelu stavku armirano betonskih radova umanjio zbog nekvalitete u paušalom iznosu od 7% odnosno 82.599,70 kn (list 106-108 spisa).

38.              Navedeno umanjenje iskazano je i u okončanoj situaciji (list 62 spisa).

39.              Pravni odnos između stranaka reguliran je ugovorom, a također i Zakonom o obveznim odnosima i to upravo onim odredbama kojima je reguliran pravni odnos ugovora o građenju, s time što je člankom 631. ZOO-a propisano da se u odnosu na nedostatke na odgovarajući način primjenjuju odredbe ugovora o djelu.

40.              Stoga se po ocjeni ovog suda na navedeni predmet spora ima primijeniti i članak 610. ZOO-a koji regulira pravo naručitelja u slučaju manjih nedostataka kod ugovora o djelu.

41.              Sukladno članku 610. ZOO-a razvidno je da je predmetna građevina upotrebljiva, ali da su se kod izvođenja radova pojavili određeni nedostaci.

42.              Pravo naručitelja, ovdje tuženika je u skladu s citiranom zakonskom odredbom prvenstveno bilo traženje otklanjanja nedostataka u primjerenom roku, a podredno otklanjanje nedostataka na račun izvođača (tužitelja) ili snižavanje naknade ili raskid ugovora.

43.              Iz izvedenih dokaza, a osobito čitanja korespondencije između stranka, te saslušanja svjedoka i vještaka, utvrđeno je da je tuženik kao naručitelj zahtijevao od tužitelja kao izvođača prvenstveno otklanjanje nedostataka, što je dijelom napravljeno tijekom gradnje, a dijelom tek po završetku radova, prije same primopredaje objekta, međutim, proizlazi da nisu otklonjeni svi nedostaci.

44.              Tako je svjedokinja K.M., koja je ispred tužitelja bila voditelj gradilišta na predmetnoj građevini, na ročištu od 26. siječnja 2021. na izričiti upit je li izvođač otklonio primjedbe koje je nadzorni inženjer upisao u građevinski dnevnik navela da se otklonilo sve što se moglo otkloniti (stranica 209 spisa).

45.              Također, svjedok P.B., koji je od strane tuženika kao investitora bio određen kao nadzorni inženjer na predmetnom gradilištu, na ročištu od 16. veljače 2023. naveo je da su nedostaci na izvedenim betonskim radovima otklonjeni tako što su neravnine na zidovima premazane malterom odnosno nedostaci su otklonjeni žbukanjem zidova, ali da je većina nedostataka betonskih radova ostala skrivena ispod žbuke (stranica 235 spisa).

46.              U odnosu na sporno potraživanje tužitelja u smislu članka 610. stavka 3. ZOOa može se zaključiti kako je tuženik kao naručitelj putem svog nadzornog inženjera kao predstavnika na gradilištu iskoristio mogućnost kod 6. privremene situacije izvršiti snižavanje naknade u odnosu na izvedene betonske i armirano betonske radove, te je cijelu stavku betonskih i armirano betonskih radova umanjio zbog nekvalitete za 7% odnosno za 82.599,70 kn (list 106-108 spisa).

47.              Međutim, vještak J.M. je u svom nalazu i mišljenu te iskazu na glavnoj raspravi naveo da je nadzorni inženjer zbog nekvalitete izvedenih radova u postotcima trebao iskazati odbitak samo onih stavki na koje se odnose primjedbe, dakle da se umanjenje ne bi trebalo odnositi na stavku 1.2.1. - izrada betonske podloge čija vrijednost je prethodno umanjena kroz vrijednost jedinične cijene, kao i na stavku 1.2.1. A - izrada podložnog betona ispod temeljnih traka, stavku 1.2.2. - izrada temeljne AB ploče i stavke 1.2.12. i 1.2.13. koje se odnose na željeznu armaturu, budući da je za te stavke sam nadzorni inženjer na ročištu izjavio da nije bilo primjedbi (list 141 spisa). Nalaz i mišljenje sudskog vještaka je ovaj sud prihvatio u cijelosti kao pravilan, objektivan i izrađen u skladu s pravilima struke.

48.              Nadalje, za navesti je da činjenica da radovi koji se odnose na armaturu objekta nisu imali nedostataka proizlazi i iz iskaza svjedoka P.B. i iz iskaza svjedokinje K.M.

49.              Stoga, prema ocjeni ovog suda, tuženik (naručitelj) je opravdano mogao umanjiti cijenu izvedenih betonskih radova zbog nedostataka odnosno nekvalitete izvedenih radova, ali ne i cijenu radova koji se tiču armature budući da u armaturi nije bilo nikakvih nedostataka, pa se sukladno nalazu i mišljenju vještaka umanjenje cijene ne može odnositi na stavke troškovnika 1.2.1. (13.303,99 kn), 1.2.1 A (518,14 kn), 1.2.2. (71.587,22 kn), 1.2.12. (203.449,64 kn) i 1.2.13. (296.206,83 kn). S obzirom na to da 7 % od cijena navedenih stavki troškovnika, u odnosu na koje se umanjenje ne može istaknuti jer u tim radovima nije bilo nedostataka, iznosi 40.996,61 kn, to je sukladno članku 620. ZOO-a trebalo naložiti tuženiku (naručitelju) da iznos od 40.996,61 kn plati tužitelju (izvođaču) za izvedene, a neplaćene radove, dok je za preostali iznos umanjenja od 41.603,09 kn, koji se odnosi na umanjenje cijene izvedenih armirano betonskih radova u kojima je bilo nedostataka, a koji nisu otklonjeni, tužbeni zahtjev tužitelja (izvođača) trebalo odbiti budući da sukladno članku 631. ZOO-a u vezi s člankom 610. ZOO-a naručitelj (tuženik) ima pravo na sniženje cijene radova u kojima je bilo nedostataka koji nisu otklonjeni.

50.              Pritom se napominje kako sud nije prihvatio onaj dio iskaza svjedoka P.B. s ročišta od 16. veljače 2023. u kojem je naveo da je bi postotak umanjenja bio veći da je u obzir uzimao samo stavke koje se odnose na betonske radove, a ne i stavke koje se odnose na armaturu. Naime, stav je ovog suda da je svjedok u ponovnom saslušanju to izjavio samo kako bi opravdao svoj stav o umanjenju ukupne cijene izvedenih betonskih i armirano betonskih radova za 7 %, budući da je on sam u ranijem iskazu izjavio kako nije bilo nedostataka u armaturi, već samo u izvedenim betonskim radovima.

51.              Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao pod točkama I i II izreke ove presude.

52.              S obzirom na to da je tužitelj uspio u parnici za iznos od 40.996,61 kn, a da je tuženik uspio u parnici za iznos od 41.603,09 kn, sud je zaključio da je uspjeh stranaka u ovoj parnici podjednak, slijedom čega je, na temelju članka 154. stavka 4. ZPP-a, određeno da će svaka stranka snositi svoje troškove parničnog postupka.

53.              Stoga je odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude.

54.              Novčani iznosi koji su navedeni u izreci ove presude iskazani su u eurima i kunama sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22. i 88/22.) te je prilikom konverzije korišten fiksni tečaj od 7,53450.

U Splitu 28. ožujka 2023.

                                                                                                    Sutkinja

 

                                                                                                        Zrinka Ćosić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.