Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
Poslovni broj: 12 Gž Ovr-54/2023-2
1
Republika Hrvatska Županijski sud u Zadru Zadar, Borelli 9 |
Poslovni broj: 12 Gž Ovr-54/2023-2 |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Franki Zenić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja „B2 K.“ d.o.o. iz Z., …, OIB: …, zastupanog po zakonskom zastupniku, protiv ovršenice S. D. iz S. B., …, OIB: …, zastupane po punomoćnici N. L., odvjetnici iz D. S., …, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-83/2023-2 od 7. veljače 2023., dana 28. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenice S. D. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-83/2023-2 od 7. veljače 2023.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
"Odbacuje se prijedlog ovršenice od 25. siječnja 2023. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, kao nedopušten."
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila ovršenica iz svih žalbenih razloga. Navodi kako se u obrazloženju pobijanog rješenja sud bavi nazivom pravnog lijeka koji je ovršenica podnijela iako je iz navoda iznesenih u predmetnom podnesku jasno da se predmetna prisilna naplata provodi nezakonito. U skladu s načelom "falsa nominatio non nocet" sud je trebao cijeniti pravni lijek koji je ovršenica podnijela i kao žalbu ili prijedlog za odgodu, dok sud ne odluči o dopuštenosti ovrhe. Ovršenica je i potrošač te je sud prvog stupnja postupio suprotno zaključku Vrhovnog suda sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Iz spisa predmeta proizlazi da je ovršenica dana 25. siječnja 2023. podnijela sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim po zahtjevu za naplatu podnesenom Financijskoj agenciji 17. siječnja 2023. na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika N. T. broj Ovrv-3579/2007 od 23. studenoga 2007. u kojem navodi da je nastupila zastara prava na naplatu radi proteka desetogodišnjeg roka od pravomoćnosti rješenja o ovrsi te također osporava aktivnu legitimaciju.
6. Sud prvog stupnja je pobijanim rješenjem odbacio prijedlog ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim, smatrajući da je isti nedopušten, te obrazlažući kako se prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu, sukladno odredbi čl. 209. st. 1. i čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 - dalje OZ), odnose na postupak izravne naplate tražbine koji je pokrenut na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, a da u konkretnom slučaju ovršenica predlaže proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku u kojem se temeljem javnobilježničkog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave provodi ovrha na njenim računima.
7. Naime, temeljem pobijanog rješenja o ovrsi javnog bilježnika N. T. broj Ovrv-3579/2007 od 23. studenoga 2007., kojim je određena ovrha općenito na imovini ovršenice, provodi se ovrha na računima ovršenice temeljem čl. 284. st. 1. OZ, a da je, sukladno odredbi čl. 11. i čl. 282. OZ, pravni lijek protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave prigovor, kojeg ovršenik može izjaviti u roku od 8 dana od dana primitka rješenja o ovrsi, i žalba nakon proteka roka iz čl. 53. OZ, koja se u ovrsi na temelju vjerodostojne isprave primjenjuje temeljem odredbe čl. 286. st. 4. OZ. Obzirom da ovršenica predmetno rješenje o ovrsi javnog bilježnika pobija prijedlogom za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, dakle pravnim sredstvom koje se odnosi na postupak izravne naplate pokrenut temeljem isprava iz čl. 209. st. 1. OZ., koje pravno sredstvo zakon ne propisuje, to je sud prvog stupnja prijedlog ovršenice odbacio kao nedopušten.
8. Izneseni pravni pristup suda prvog stupnja kao pravilan i zakonit prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a ovršenica ga žalbenim navodima nije dovela u pitanje.
9. Odredbom čl. 209. OZ propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186. a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje H. r. s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.
10. Nadalje, čl. 210. OZ propisano je, da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. istog Zakona, prema odredbi čl. 209. st. 5. istog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se nastavak pljenidbe i prijenosa proglasiti nedopuštenim.
11. U ovoj pravnoj stvari ovrha se pred Financijskom agencijom provodi temeljem ovršne javnobilježničke isprave - pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, odnosno ovrha se ne provodi se na temelju isprava koje su taksativno navedene u odredbi čl. 209. st. 1. OZ., a za koje je čl. 210. OZ propisana mogućnost podnošenja pravnog lijeka u vidu prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, slijedom čega je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika nedopuštenim, odbacio kao nedopušten.
12. Što se tiče navoda iz žalbe za istaknuti je da i iz sadržaja prijedloga ovršenice, koji je sastavio punomoćnik iste - odvjetnik, proizlazi da se radi o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a ne o izvanrednoj žalbi protiv rješenja o ovrsi.
13. Obzirom da žalba ovršenice nije dovela u sumnju valjanost i zakonitost pobijanog rješenja, niti ovaj sud nalazi da bi bile počinjene povrede na koje temeljem odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP), u vezi s čl. 381. ZPP pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ, žalbu ovršenice odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
U Zadru 28. ožujka 2023.
|
|
Sutkinja |
|
|
Franka Zenić, v.r.
|
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.