1

Poslovni broj: Gž Zk-4/2023-2

Poslovni broj: Gž Zk-4/2023-2

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Damiru Roniću kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice M. R.-P., OIB... iz C., zastupane po punomoćnici S. M.-Č., odvjetnici u R., protiv protustranaka F. N., OIB... i W. N., OIB..., oba iz M., zastupani po punomoćnici S. K., odvjetnici u R., radi zabilježbe, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici od 12. listopada 2022. broj Z-798/2022, 28. ožujka 2023.,

riješio je

I. Žalba predlagateljice odbija se kao neosnovana, a prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Crikvenici od 12. listopada 2022. broj Z-798/2022, se potvrđuje.

II. Nalaže se brisanje žalbe predlagateljice.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem preinačeno je rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta te je odbijen prijedlog predlagateljice radi zabilježbe spora na nekretnini i to čkbr. 1304/3 iz zk.ul.br. 3143 k.o. C. te je naložena uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se predlagateljica ne navodeći zakonskih žalbenih razloga, ali je iz žalbe vidljivo da je žalba podnesena zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud njezinu žalbu uvaži, a pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje odnosno da isto preinači na način da dopusti zabilježbu spora.

3.  Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba predlagateljice nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud prihvatio je prigovor protustranke jer je utvrdio da je odredbom članka 45. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19.; dalje: ZZK) propisano da su upisi u zemljišnu knjigu dopušteni samo protiv osoba koje su u času podnošenja prijedloga za upis upisane kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava glede kojeg se upis zahtijeva ili koja bar istodobno bude kao ta uknjižena ili predbilježena. Također prvostupanjski sud citira odredbu članka 86. stavak 1. ZZK-a o tome koji je učinak zabilježbe spora jer da u konkretnom slučaju upis zabilježbe spora po prijedlogu predlagateljice mogao bi se dopustiti samo uz temeljnu pretpostavku o knjižnom predniku odnosno da se ispune još dvije pretpostavke, a to je da je riječ o postupku koji se vodi glede knjižnog prava pred sudom ili drugim nadležnim tijelom i da bi ishod postupka mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava. Iz sadržaja zemljišne knjige prvostupanjski sud je utvrdio da su u trenutku zaprimanja prijedloga predlagateljice za upis zabilježbe spora kao vlasnici predmetne nekretnine upisane protustranke, a da iz podnesenih isprava i to iz tužbe i rješenja Županijskog suda u Rijeci broj Gž-1048/2018 proizlazi da se taj spor vodi između predlagateljice protiv tuženika S. R., a da  upisani zemljišnoknjižni vlasnici imaju samo status umješača u tom predmetu. Zbog toga po ocjeni prvostupanjskog suda nije ispunjena pretpostavka knjižnog prednika obzirom da tuženik u predmetnoj parnici nije zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine zbog čega ishod tog postupka ne može utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava u odnosu na protustranke jer one nisu stranke u tom parničnom postupku. Zbog toga je prvostupanjski sud uvažio prigovor protustranaka i preinačio rješenje zemljišnoknjižnog referenta na način da je prijedlog za zabilježbu spora odbijen. Ovakvu primjenu materijalnog prava prihvaća i ovaj sud.

6. Prema odredbi članka 45. ZZK-a upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava, glede kojega se upis zahtijeva, ili koja bar istodobno bude kao takva uknjižena ili predbilježena (u daljnjem tekstu: knjižni prednik). U konkretnom slučaju u trenutku zaprimanja prijedloga predlagateljice za zabilježbu spora na predmetnim nekretninama od 22. rujna 2020. upisani zemljišnoknjižni vlasnici su protustranke, a ne S. R. protiv kojeg predlagateljica vodi parnični postupak. Prema tome, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da upis zabilježbe spora po prijedlogu predlagateljice nije dopušten u odnosu na protustranke jer ona ne vodi postupak u odnosu na predmetnu nekretninu sa protustrankama, već sa S. R. tako da odluka u tom postupku ne bi imala utjecaj na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava u odnosu na sada upisane suvlasnike predmetne nekretnine.

7. Također u pravu je predlagateljica kada citira odredbu članka 89. stavak 3. ZZK-a da brisanje zabilježbe spora ne sprječava novu zabilježbu toga spora, ali da dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje joj pripada prema trenutku kad bude podnesen prijedlog za novu zabilježbu istoga spora. Naime, ova odredba primjenjiva je samo u situaciji kada je kao vlasnik predmetne nekretnine upisana ista osoba protiv koje je bila upisana i prethodna zabilježba spora, no međutim kada je u razdoblju otkada je brisana zabilježba do kada je ponovno zatražena zabilježba spora došlo do promjene vlasništva predmetne nekretnine ta odredba članka 89. stavak 3. ZZK-a se ne može primijeniti na novog vlasnika i osnovanost takvog prijedloga ocjenjuje se primjenom odredbe članka 45., 86. i 87. ZZK-a. Pri tome predlagateljica propušta citirati odredbu članka 89. stavak 2. ZZK-a koja propisuje da ako se prije isteka roka od 10 godina iz stavka 1. ovoga članka dokaže da zabilježeni spor nije pravomoćno, odnosno konačno dovršen, na prijedlog će se obnoviti zabilježba s istim prvenstvenim redom, a rok od deset godina tada će se računati od trenutka njezine obnove. Dakle, predlagateljica je mogla u konkretnoj situaciji prije isteka roka od 10 godina od kada je izvršena zabilježba spora na predmetnim nekretninama podnijeti prijedlog da se zabilježba  obnovi i tada bi se ta zabilježba obnovila sa istim prvenstvenim redom na daljnji rok od 10 godina. Međutim, predlagateljica je propustila tražiti obnovu zabilježbe prije isteka zakonskog roka od 10 godina tako da nakon što je prethodna zabilježba brisana i nakon što je u međuvremenu došlo do promjene vlasništva na predmetnoj nekretnini upis zabilježbe moguć je samo ukoliko predlagateljica vodi spor sa upisanim zemljišnoknjižnim vlasnicima u trenutku podnošenja tog novog prijedloga, a u smislu odredbe članka 86. stavak 1. ZZK-a.

8. Radi naprijed navedenog proizlazi da žalba predlagateljice nije osnovana zbog čega je istu u cijelosti valjalo odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsko rješenje potvrditi.

Koprivnica, 28. ožujka 2023.