1

Poslovni broj: 67 Pn-51/2022-

                    

R E P U B L I K A H R V A T S K A

    OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81, 22000 Šibenik

Poslovni broj: 67 Pn-51/2022-

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Krešimiru Krniću, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Marka Spahije, u pravnoj stvari tužiteljice V. Z., OIB: …, P. V., T., zastupana po punomoćniku I. M., odvjetniku u Š., protiv tuženika ad1. V. i O. d.o.o. Šibenik, OIB: …, K. Z., Š., zastupan po djelatniku A. P., mag. iur, ad2. S. d.o.o. S., OIB: …, S., S., zastupan po punomoćniku Š. M., odvjetniku u Š., ad3. J. R. S., OIB: … V. L., Š. i ad4. N. d.o.o. OIB: …, G., V., ad3. i ad.4. zastupani po punomoćniku I. E., odvjetniku u Z., te umješača na strani tuženika R. Z. A.. T., OIB: …, J., T., zastupana po punomoćniku odvjetniku iz Z. N. C. G. i I. C. iz Š., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. veljače 2023., u prisutnosti tužiteljice osobno sa punomoćnikom, te punomoćnika tuženika ad1, zamjenika punomoćnika tuženika ad2. T. L., odvjetnika u Š., punomoćnika tuženika ad3. i ad4., te punomoćnika umješača na strani tuženika, dana 28. ožujka 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženicima da na ime naknade štete solidarno u roku od 15 dana isplate tužiteljici V. Z. iznos od 36.043,75 kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi polugodištu, uvećane za 3 (tri) postotna poena."

 

II. Nalaže se tužiteljici V. Z., OIB: …, P. V., T. , isplatiti tuženiku ad2. S. d.o.o. S., OIB: …, S., S.,  u roku od 15 dana, na ime parničnog troška, iznos od 2.239,70 EUR / 16.875,00 kuna[1].

 

III. Nalaže se tužiteljici V. Z., OIB: …, P. V., T. , isplatiti tuženicima ad3. i ad4. J. R. S., OIB: …, V. L. 2, Š. i N. d.o.o. OIB: …, G., V. u roku od 15 dana, na ime parničnog troška, iznos od 2.463,67  EUR / 18.562,50 kuna .

 

IV. Nalaže se tužiteljici V. Z., OIB: …, P. V., T. , isplatiti umješaču na strani tuženika R. Z. A. T., OIB: …, J., T., u roku od 15 dana, na ime parničnog troška, iznos od 2.239,70 EUR / 16.875,00 kuna .

 

Obrazloženje

 

1. 1. Prvostupanjskom presudom u ovom predmetu broj Pn-97/2017 od 18. ožujka 2021. odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice radi naknade štete u iznosu od 36.043,75 kuna sa zakonskom zateznom kamatom, te je istoj naložena isplata parničnog troška.

1. 2. Po žalbi tužiteljice Županijski sud u Z. R. broj Gž-695/2021 od 11. srpnja 2022. ukida navedenu prvostupanjsku presudu i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

2. 1. U ponovljenom postupku tužiteljica je ostala kod svih navoda koje je isticala u ranijem prvostupanjskom postupku, odnosno da je vlasnica brodice koja je dana 20. listopada 2016. oko 10 sati oštećena u R. luci u T. prilikom izvođenja radova tuženika ad2. i ad4 za naručitelja radova tuženika ad1. Prilikom podmorskog miniranja, a kao posljedica detonacije na brodici da su uočena oštećenja i to na desnoj strani brodice na pramcu ispod vodene linije izbijen je dio oplate u dužini jednog metra, po sredini brodice ispod vodene linije na desnoj strani izbijena je oplata u dužini jednog metra i otpala oplata u dužini od jednog metra. Također, na lijevoj strani brodice na spoju s kobilicom da je izbijena otplata u dužini od jednog metra, te da su na cijelom trupu uočene pukotine između spojeva oplate. Također, da je brodica uslijed miniranja podmorja bila potopljena dovoljno da je morska voda oštetila pogonski motor. Tužiteljica da je podnijela zahtjev za mirno rješenje spora, međutim tuženici da su isti odbacili. Također, da je provela postupak osiguranja dokaza pred ovim sudom kako bi se utvrdila šteta na brodici, u kojem je postupku stalni sudski vještak procijenio trošak popravka brodice na ukupni iznos od 36.043,75 kuna. Također, tužiteljica je navela da svoju brodicu nije samoinicijativno premjestila te da sa predmetnu štetu solidarno odgovaraju izvođač i investitor.

2. 2. Nadalje, u ponovljenom postupku je dodatno istaknula kako sukladno pravnom stajalištu iz predmetne drugostupanjske odluke odgovornost za štetu treba prosuđivati po kriteriju objektivne odgovornosti, odnosno uzročnosti, te da je predmetna šeta nastala obavljanjem opasne djelatnosti. Tužiteljica da ni na koji način nije utjecala na štetu, niti je doprinijela njenom nastanku.

2. 3. Slijedom svega navedenog predložila je da sud prihvati tužbeni zahtjev.

 

3. 1. Tuženik ad1. je u ponovljenom postupku u cijelosti ostao kod navoda iznesenih tijekom ranijeg postupka, u bitnom da su nakon što im je tužiteljica podnijela prijedlog za nagodbu proveli postupak utvrđivanja okolnosti činjeničnog stanja vezan za predmetni događaj. On da je bio naručitelj radova na lokalitetu ribarske luke u T., a tuženik ad2. da je bio izvođač radova. Tuženik ad1. da je kontaktirao tuženika ad2. i ad3. koji su dostavili svoja pisana očitovanja, te nakon toga da je zaključio kako su sve radnje podmorskog miniranja tuženi izveli sukladno dobivenim dozvolama i zakonskim propisima, a da je do oštećenja plovila tužiteljice došlo isključivo krivnjom same tužiteljice jer je ona unatoč upozorenjima tuženika ad2. i ad3. na sam dan miniranja, suprotno uputama koncesionara, a nakon što je brodica premještena na drugi vez zbog miniranja, ponovno premjestila brod u potencijalno opasnu zonu. Također, naveo je da tužiteljica nije dokazala postojanje uzročne veze između štete i štetne radnje, te da on nije dužan naknaditi štetu jer ista nije prouzročena protupravnom radnjom tuženika ad1.

3. 2. Nadalje, tuženik ad1. je istakao da je on isporučitelj javne usluge, te da tužiteljica po niti jednom kriteriju nije dokazala odgovornost na strani tuženik ad1. Također, naveo je da je šteta rezultat namjernog djelovanja tužiteljice, te da ista traži apstraktni iznos, a ne onaj koji je potrošen na reparaciju štete. Zbog navedenog predložio je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

 

4. 1. Tuženik ad2. je u ponovljenom postupku ostao kod navoda koje je iznio tijekom ranije postupka, u bitnom da je tužiteljica imala zaključen ugovor sa R. zadrugom  A. kao koncesionarom na pomorskom dobru glede vezanja brodice. U postupku priprema za miniranje da su izmještene brodice iz područja obuhvaćenog miniranjem, te je i R. Z. izmjestila brodicu tužiteljice. Na dan miniranja da je tužiteljica samoinicijativno vratila  i vezala brodicu na mjesto s kojeg ga je R. Z. izmjestila, čim je namjerno doprinijela nastanku štete, odnosno da iz njezinog ponašanja i štete postoji uzročno posljedična veza. Tuženici da su postupali u skladu s propisima i ishodili sve suglasnosti i odobrenja. Nadalje, da nije dokazano da je predmetna šteta potekla od radnji tuženika, te da je iz spisa razvidno da je brodica bila u jako lošem stanju te da je stara 42 godine, te da je u blizini sporne brodice bilo i drugih koje nisu ni imalo oštećene. Također, osporio je i visinu jer je postupak osiguranja dokaza proveden s vremenskim odmakom od osam mjeseci od detoniranja pa da to vještačenje se ne može uzeti kao relevantno.

4. 2. Dodatno je, u ponovljenom postupku, naveo da ne postoji niti odgovornost po kriteriju uzročnosti na strani tuženika ad2. jer je do štete došlo zbog postupanja tužiteljice. Slijedom svega navedenog, predložio je da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

 

5. 1. Tuženici ad3. i ad4. su također u ponovljenom postupku ostali kod svih dosadašnjih navoda. U ranijem prvostupanjskom postupku su u bitnom istaknuli da ne osporavaju vlasništvo brodice koja je bila na vezu u ribarskoj lučici u T., ali da osporavaju da su odgovorni za navodnu štetu, slijedom toga su istaknuli prigovor promašene pasivne legitimacije, odnosno nepotpune pasivne legitimacije jer da tužbom treba biti obuhvaćen i koncesionar odnosno R. Z. A.. Koncesionar da upravlja i održava red u luci, a da su tuženi ad3. i ad4. o radovima miniranja uredno upoznali koncesionara, te da je od strane koncesionara određen lučki redar M. J. kao osoba koja će biti zadužena za kontakt za izvođenje miniranja. Upravo da je od strane koncesionara izvršeno premještanje brodice tužiteljice sa trase miniranja. Nadalje, istaknuli su i kako je brodica i prije miniranja bila u izrazito lošem stanju, da je predmetno miniranje bilo izvršeno sa malom količinom eksploziva pa da je objektivno nemoguće da je uzrokovalo oštećenja koja opisuje tužiteljica, da nije oštećena niti jedna druga brodica iako su se nalazile u neposrednoj blizini brodice tužiteljice. Također, osporili su i visinu tužbenog zahtjeva jer je postupak osiguranja dokaza proveden nakon osam mjeseci od navodnog štetnog događaja te da se u samom nalazu i mišljenju navodi da je brodica bila na suhom vezu cca 7 mjeseci pa da se nije utvrdilo u kojem je stanju brodica bila neposredno nakon navodnog štetnog događaja. Tužiteljica da ovom tužbom u biti ne traži naknadu štete jer tužbom želi dovesti brodicu u stanje koje nije niti postojalo prije izvođenja miniranja, već u stanje potpune uređenosti.

5. 2. Dodatno su tuženi ad3. i ad4. istaknuli da je tužiteljica samoinicijativno i na vlastitu odgovornost noć prije miniranja ponovno vratila svoju brodicu na vez s kojeg je prethodno bila izmještena, pa da navedeno ponašanje tužiteljice ima za posljedicu otklon odgovornosti, budući da to znači da je tužiteljica doprinijela nastanku štete. Također, da u tužbi nije navedeno temeljem čega bi svi tuženici bili solidarno odgovorni.

5. 3. Slijedom svega navedenog, predložili su da sud odbije, kao neosnovan, tužbeni zahtjev.

 

6. 1. Sukladno članku 206. Zakona o parničnom postupku (N. N. broj  53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje ZPP) kao umješač na strani tuženika u parnicu je stupila R. Z. A..

6. 2. U svom očitovanju na postupak umješač je istakao da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, jer da je upravo umješač putem svog zaposlenika M. J. premjestio sva plovila sa trase na kojoj je provedeno podmorsko miniranje, pa tako i plovilo u vlasništvu tužiteljice, a sve kako bi se spriječilo nastanak štete. Tužiteljica da je samoinicijativno i bez odobrenja ovdje umješača, vratila plovilo na vez sa kojeg je isto ranije bilo izmješteno, pa da takvo ponašanje oslobađa umješača odgovornosti za štetu. U odnosu na visinu štete, umješač je istakao da je postupak osiguranja dokaza proveden osam mjeseci od štetnog događaja, za koje je vrijeme brodica bila izmještena na suhi vez, a s obzirom da se radi o drvenom brodu, da je u tom periodu došlo do povećanja opsega štete. Iznos koji tužiteljica zahtjeva da ne predstavlja novčanu naknadu po osnovi imovinske štete  nastale kao posljedica postupanja tuženika, već je ista posljedica nemara vlasnika plovila koji nije u nikakvoj uzročnoj vezi s opisanim štetnim događajem.

 

7. 1. U dokaznom postupku sud je izveo dokaz čitanjem i pregledom cjelokupne materijalne dokumentacije koja prileži spisu i to: dozvole za plovidbu brodice broj 0035390 (str. 5. spisa); potvrda P. P. V., od 04.studenog 2016.godine, preslika zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu brodice, potvrda L. K. od dana 20.listopada 2016., suglasnosti M. P., prijedloga radi osiguranja dokaza od dana 30.ožujka 2017.godine, rješenja Naslovnog suda , pod poslovnim brojem R1-37/2017 od dana 04.travnja 2017. uz nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka I. M., dipl. inž. brod te pregled cjelokupnog spisa ovog suda broj R1-37/2017; dopisa tužiteljice tuženiku ad2., ad3., i ad4. i zahtjeva za mirnim rješenjem spora od 08.veljače 2017. i 24.veljače 2017., kao i odgovora tuženika na iste; preslika plana miniranja br.6T/16, dopisa tužiteljice-zahtjev za mirnim rješenjem spora od 20.prosinca 2016. uz  ponudu br.6/PV01/2; brodogradilišta S. od 14.prosinca 2016.. Sud je također u ponovljenom postupku pročitao iskaz svjedoka M. J., tužiteljice V. Z., zz tuženika ad3. I. G., zz tuženika ad4. M. J., zz umješača M. B., svjedoka Z. U., svjedoka R. P., svjedoka A. P., svjedoka I. Z., te je u ponovljenom postupku saslušao svjedoka A. T..

7. 2. Tužitelj je tijekom postupka odustao od izvođenja dokaza saslušanjem D. C. i P. J.. Nadalje tuženici ad3. i ad4. su na ročištu održanom 12. studenog 2019. odustali od dokaznog prijedloga vještačenjem po RNG Fakultetu, dok su u ponovljenom postupku ponovno zatražili izvođenje tog dokaza, a koji dokaz je sud kao suvišan odbio.

7. 3. Nadalje, sud je kao suvišno odbio i izvođenje dokaza saslušanjem I. M. koji je sudjelovao u postupku osiguranja dokaza, s obzirom da okolnosti na koje bi isti trebao biti saslušan su već navedene u postupku ovog suda broj R1-37/2017, a u koji spis je sud izvršio uvid.

7. 4. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

 

8. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

 

9. 1. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za naknadom štete koja je nastala na brodici u njenom vlasništvu, a koja je šteta, po navodima tužiteljice, nastala 20. listopada 2016. u ribarskoj luci u T. prilikom miniranja, a za koju prema tužiteljici odgovaraju tuženici kao naručitelji i izvođači radova.

9. 2. Nije sporno da je 20. listopada 2016. izvršeno miniranje u ribarskoj luci u T., niti da je brodica u vlasništvu tužiteljice.

9. 3. Sporno je u postupku postoji li odgovornost na strani tuženika kao osoba koje su obavljali miniranje, odnosno obavljali opasnu djelatnost, za nastalu štetu na brodici tužiteljice, i to po kriteriju objektivne odgovornost, a posljedično tome da li postoje okolnosti koje isključuju odgovornost tuženika za predmetnu štetu. Također, sporna je i sama visina tužbenog zahtjeva.

 

10. 1. Rješenjem Ž. S. u Z., broj Gž-695/2021 od 11. srpnja 2022. ukazano je prvostupanjskom sudu da miniranje u ribarskoj luci predstavlja opasnu djelatnost zbog čega tuženici kao naručitelji i izvođači radova miniranja odgovaraju za nastalu štetu po kriteriju objektivne odgovornosti sukladno odredbi članka 1045. stavku 3. Zakona o obveznim odnosima (N. N. broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje ZOO), a u vezi s člankom 1063. i 1064. ZOO-a. Također, ukazano je prvostupanjskom sudu da se tuženici mogu osloboditi odgovornosti za štetu pod pretpostavkama iz članka 1067. stavka 2. ZOO-a, dakle da je potrebno utvrditi činjenice vezane za gore navedene okolnosti.

10. 2. S obzirom na navedenom, u ponovljenom postupku je sukladno uputi iz navedene drugostupanjske odluke i navedenih spornih činjenica sud izveo gore navedene dokaze.

 

11. 1. Iz potvrda P. P. V., utvrđeno je da je tužiteljica dana 20. listopada 2016. prijavila oštećenje broda prilikom podmorskog miniranja, na način da je oštećeno više dasaka sa desne strane ispod razine mora te da je došlo do prodiranja mora u isti.

11. 2. Iz preslika zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu brodice, utvrđeno je da je 20. listopada 2016. izvršen inspekcijski pregled brodice, koja je izvađena na suhi vez, te da su na istoj utvrđena oštećenja na desnoj strani brodice na pramcu ispod vodene linije i to da je izbijen dio oplate u dužini od jednog metra, po sredini ispod vodene linije na desnoj strani izbijena je oplata u dužni od jednog metra i otpala oplata u dužini od jednog metra na lijevoj strani brodice, na spoju s kobilicom da je izbijena otplata u dužini jednog metra. Na cijelom trupu da su uočene pukotine između spojeva oplate, a prema izjavi M. J. brodica da je bila potopljena dovoljno da morska voda ošteti pogonski motor. Ranije da je izvršeno podmorsko miniranje.

11. 3. Iz potvrde Lučke kapetanije od dana 20. listopada 2016. utvrđeno je da je prijavljena nesreća brodice , a da se radi o drvenom brodu, godine izgradnje 1974., te da se brodica nalazila u R. luci T., te da je u istoj kao vrsta nesreće navedeno podvodno miniranje, a kao opis oštećenja navode se ista oštećenja kao u gore navedenom zapisniku (točka 11. 2. obrazloženja).

11. 4. Iz suglasnosti M. P., utvrđeno je da je J. ronilačkom servisu d.o.o. odobreno obavljanja podmorskog miniranja .

11. 5. Pregledom prijedloga radi osiguranja dokaza od dana 30.ožujka 2017.godine, rješenja Naslovnog suda , pod poslovnim brojem R1-37/2017 od dana 04.travnja 2017. uz nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka I. M., dipl. inž. brod. (str. 15. -28. spisa) te pregleda cjelokupnog spisa ovog suda broj R1-37/2017 utvrđeno je da je tužiteljica podnijela 31. ožujka 2017. prijedlog radi osiguranja dokaza radi utvrđenja visine šteta na predmetnoj brodici. Nadalje, da je izvršen očevid dana 05. lipnja 2017. uz vještaka I. M., koji je pregledao brod, nakon čega je dao pisani nalaz i mišljenje u kojem je naveo da je brodica na suhom vezu oko sedam mjeseci i osim što je rastrešena oplata brodice se dodatno rasušila pa da je potrebno kompletnu vanjsku oplatu brodice prizabiti i šuperiti. Također, na str. 4. svog nalazi i mišljenja navodi točno koje je radove potrebno izvesti s vrijednošću tih radova, a ukupna vrijednost radova da je 28.835,00 kuna bez PDV-a.

11. 6. Iz dopisa tužiteljice tuženiku ad2., ad3., i ad4. i zahtjeva za mirnim rješenjem spora od 08.veljače 2017. i 24.veljače 2017., kao i odgovora tuženika na iste, te dopisa tužiteljice-zahtjev za mirnim rješenjem spora od 20.prosinca 2016. uz  ponudu br.6/PV01/2;  brodogradilišta S. od 14.prosinca 2016., utvrđeno je da je tužiteljica podnijela zahtjev za mirno rješenje spora tuženima ad2. – ad4. te da je zatražila iznos od 10.695,00 kuna, sukladno navedenoj ponudi, a na koji prijedlog tuženik ad3. nije pristao.

11. 7. Navedene isprave sud je prihvatio kao vjerodostojne, a posebice one koje je izdalo državno tijelu u granicama svoje nadležnosti (dokazi iz točke 11. 1., 11. 2., 11. 3., 11. 4., 11. 5. obrazloženja ove presude), budući se sukladno članku 230. ZPP-a u ispravama koje je u propisanom obliku izdalo državno tijelu u granicama svoje nadležnosti dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.

 

12. 1. Svjedok M. J. je u svom iskazu u bitnom naveo da je on zaposlenik R. zadruge A. T.. Predmetno miniranje da su vršili djelatnici tuženika ad3. Njegova dužnost da je bila obavijestiti vlasnike brodova i brodica koji su se nalazili na trasi miniranja da se iste trebaju ukloniti na sigurno područje. On da je obavijestio sve vlasnike brodice koji su se nalazili na trasi miniranja, te je napomenuo da na trasi miniranja nije bila brodica tužiteljice. Na dan miniranja na trasi da se nalazila brodica tužiteljice, međutim da on nije ponovno obavijestio vlasnike brodice jer to nije bila njegova dužnost, a da je bilo brodica i bliže trasi miniranja na kojima nije nastupila šteta. Nakon obavljenog miniranja da su djelatnici tuženika ad3. obišli rutu miniranja, te da su vidjeli kako brodica tužiteljice prima vodu, te su istog oteglili do rive, a on da je obavijestio supruga tužiteljice o tome što se dogodilo. Nadalje, da su obavijestili i Lučku kapetaniju i policiju, o čemu je sastavljen i zapisnik. Nakon toga da je suprug tužiteljice odvezao brodicu u brodogradilište u S.. Također, naveo je da je predmetna brodica bila u lošem stanju, te da nije rekao tužiteljici da može vratiti brod u područje gdje je vršeno miniranje. Nadalje, da nije zvao tužiteljicu ni njenog supruga prije štetnog događaja jer se brodica prije nalazila u škveru. Pokraj brodice tužiteljice da je bila i brodica Z. U., koji također nije premjestio svoju brodicu na zahtjev koji je on uputio tri dana prije miniranja. On da nije obavijestio izvođača miniranja o tome da se na trasi miniranja nalaze brodice jer to nije bila njegova dužnost. Također, da mu je poznato da je suprug tužiteljice samovoljno prebacio brod na vez jer je mislio da će brod na tom mjestu biti sigurniji nego na mjestu gdje se nalazi prije miniranja, te da ne bi nastala šteta da je brodica ostala na vezu na kojem je bila prije nego što se nalazila u brodogradilištu u S.. Svjedok je istakao i da tužiteljici nije moglo ostati nepoznato da će se tog dana vršiti miniranje, a da je zvao supruga tužiteljice, a ne tužiteljicu, jer je s njim imao i ranije kontakt vezano za brodicu stoga da je zvao njega. Prilikom premještanja brodica na siguran vez da postupaju po nalogu pirotehničara u smislu koji je vez siguran.

12. 2. Iskaz navedenog svjedoka ovaj sud je ocijenio kao vjerodostojan, s obzirom da je isti životan, te da ima neposredna saznanja vezano za predmet spora.

 

13. 1. Svjedok Z. U. u svom je iskazu naveo da nije bio nazočan predmetnom štetnom događaju, ali da on ima brodicu koja se nalazi u ribarskoj luci u T.. Na  dan štetnog događaja brodica da je bila na vezu, ali da nije bila oštećena, te da o miniranju nije imao nikakvih saznanja. Brodica tužiteljice i njegova brodica da se inače nalaze odmah jedna pored druge, a da li su se na dan štetnog događaja nalazile jedna pored druge da ne može reći jer taj dan nije bio u luci. Nadalje, da je saznao da je njegova brodica izmještena dan dva prije štetnog događaja, te da je tada vidio i da je brodica tužiteljice izmještena. On da je zvao M. J., i pitao ga može li premjestiti svoju brodicu s obzirom da na vezu na koju je bila premještena je bila izložena udarima juga, na što mu je M. J. rekao da može. M. J. da mu je rekao da je njegova brodica izmještena jer će biti izvođeni nekakvi građevinski radovi. Njegova brodica da je bila premještena prema jugu od lukobrana (od prvobitnog veza udaljena 15- 20 metara), a brodica tužiteljice da je bila udaljena više od njegove brodice, pa da je po njegovom mišljenju  bilo još više izložena vjetrometini. Nadalje, da su bile izmještene i druge brodice, odnosno nekoliko brodica koje su se nalazile s lijeve strane. Na dan štetnog događaja da ga je kontaktirao suprug tužiteljice. Također, svjedok je naveo da je brodica tužiteljice bila drvena, a da mu nije poznato da li je brodica tužiteljice prije štetnog događaja bila na remontu, niti ima saznanja  da je suprug tužiteljice sam premještao brodicu.

13. 2. Iskaz navedenog svjedoka sud je ocijenio kao vjerodostojan u onom dijelu u kojem nije u suprotnosti s izvedenim materijalnim dokazima.

 

14. 1. Svjedok R. P. u svom je iskazu naveo da je on bio upravitelj R. zadruge A. u T., te da ih je O. T. izvijestila da će se izvoditi radovi vezano za stavljanje kanalizacijskih cijevi u more od strane J. servisa. Njihova obveza da je bila izmjestiti sve brodice koje su se nalazile na trasi miniranja. Lučki redar da je o radovima obavijestio vlasnike brodice, a ako vlasnici brodica nisu u T. da brodice premješta lučki redar. Njemu da nije poznato gdje se na dan miniranja nalazila brodica tužiteljice. O predmetnom događaju da ga je obavijestio M. J., a par dana nakon da je kod njega došao suprug tužiteljice koji ga je obavijestio da je nastala šteta na brodici. Koliko mu je poznato da je brodica nakon štetnog događaja odvezena u brodogradilište u S.. Sa izvođačima radova da je razgovarao vezano za predmetnu štetu na način da to oni riješe zajedno sa vlasnicima brodice.

14. 2. Iskaz navedenog svjedoka je u skladu s ostalim izvedenim dokazima, stoga ga je sud ocijenio kao vjerodostojan.

 

15. 1. Svjedok A. P. u svom je iskazu u bitnom naveo da on nije bio nazočan štetnom događaju, već da ga je M. J. zvao nakon štetnog događaja i rekao mu da brodica tužiteljice pušta vodu, te da je treba izvaditi. Svjedok da ima kamion za vađenje brodova iz mora. Kada su brod izvadili da je vidio da brodici nedostaje komad oplate, odnosno da je brodica oštećena. Nakon što su izvadili brodicu da je došao jedan djelatnik i rekao da se brodica odveze u brodogradilište u S., te da će oni snositi štetu. Nakon toga on da je otišao. Po njegovom mišljenju da nije došlo do vađenja brodice da bi ista potonula, te da je u motor ušla voda. Kada su izvadili brodicu da se na istoj nisu nalazile nikakve alge, te da su bile obojane bande i koper, pa da se može zaključiti da prije toga nije bio dugo u moru. Također je naveo da je nakon što je brodica izvađena iz mora, ista bila odvezena u brodogradilište u S..

15. 2. Iskaz navedenog svjedoka sud je ocijenio kao vjerodostojan, s obzirom da je u skladu s ostalim izvedenim materijalnim dokazima.

 

16. 1. Svjedok I. Z. je u svom iskazu u bitnom naveo da je vlasnica brodice njegova supruga, međutim da poslove oko brodice obavlja uglavnom on. U kolovozu 2016. da je vidio da je njegova brodica izmještena na početak gata te da je zvao Z. U. da ga pita o čemu je riječ, te mu je isti rekao da ga je zvao M. J. te ga obavijestio da je to učinjeno iz razloga što će se izvoditi nekakvi radovi radi postavljanja kanalizacijskih cijevi. Nakon toga, a s obzirom da je njegova brodica bila premještena na mjesto gdje dolazi do jakih udara juga, on da je mislio da bi upravo iz tih razloga moglo doći do oštećenja njegove brodice. Također, napomenuo je da je njegova brodica krajem rujna ili početkom listopada bila sedam dana na remontu u brodogradilištu u S.. Nadalje, dan dva nakon što mu je premještena brodica (a bila je premještena i brodica Z. U.), da je vidio da brodice Z. U. nema, pa da ga je nazvao i pitao zbog čega, na što mu je odgovorio da se plaši udara juga pa da je pitao M. J. može li premjestiti brodicu na koje drugo mjesto, na što mu je isti rekao da može. Svjedok da je osobno vidio M. J. u luci i pitao ga može li i on premjestiti svoju brodicu, na što mu je ovaj odgovorio da može, nakon čega je on brodicu premjestio na vez koji se nalazio dva metra od prvobitnog veza. Dan ili dva nakon toga da je dolazio u luku i obilazio svoju brodicu. Također, da je imao saznanja da bi se radovi u luci trebali vršiti 18. listopada, međutim da su isti odgođeni zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Na dan štetnog događaja da ga je zvao direktor J. ronilačkog servisa te mu rekao da je došlo do prodiranja mora u njegovu brodicu, te da se zbog miniranja razmakla oplata. Nakon toga da ga je nazvao M. J. i rekao da ništa ne brine da će brodica biti izvučena iz mora. Kada je došao na mjesto gdje se brodica nalazila da ona još nije bila izvučena iz  mora, te da je vidio kako da je more došlo do polovice broda. Nakon toga, da mu je djelatnik izvođača radova rekao da ne brine, te da odveze brodicu u najbliže brodogradilište, te da im dostavi račun koji će oni platiti. Svjedok da je zvao tuženika ad3. vezano za štetu, na što se on oglušio. Njega da nitko nije zvao i rekao da će njegova brodica smetati prilikom izvođenja radove. Prije štetnog događaja da je njegova brodica bila u plovnom stanju, a dok je bila na suhom vezu da je bila zaštićena. Brodica da je nakon štetnog događaja popravljena i to dijelom u brodogradilištu  u S., a dijelom u privatnoj radionici. Prvobitnu ponudu da je njemu dostavio direktor brodogradilišta u S. gospodin S.. Također, nakon što mu je pokazan nalaz i mišljenje iz predmeta osiguranja dokaza, svjedok je izjavio da su obavljeni svi radovi koji su u istom navedeni, te da je cijena bila i viša jer je trebalo i ispiranje motora slatkom vodom i naftom. Osiguranje dokaza da je vršeno šest, sedam mjeseci nakon utuženog događaja jer se pokušala postići nagodba sa izvođačima radova. Dodatno je svjedok istakao da se između prvobitnog veza i veza na koji je on premjestio svoju brodicu nalazi gat sa betonskim stupovima, a kod veza gdje mu je bila premještena brodica od strane lučkog redara da se nalazilo još brodica. Ponovno je istakao da je izvršio ponovno premještanje brodice iz razloga koje mu je rekao Z. U., te da nije imao nikakvih saznanja o podmorskim radovima. Popravak brodice da je platio oko 28.500,00 kuna. Također, istakao je i kako nitko nije bio nazočan kada je pitao M. J. može li premjestiti svoju brodicu na neki drugi vez.

16. 2. Iskaz navedenog svjedoka sud nije ocijenio kao vjerodostojan u cijelosti, s obzirom da u jednom dijelu svog iskaza navodi da mu je bilo poznato da su radovi trebali biti izvršavani 18. listopada ali da su bili odgođeni, dok u drugom dijelu iskaza navodi da mu nije bilo poznato da će biti izvođenje ikakvih radova. Nadalje, s obzirom da je ovaj svjedok suprug tužiteljice, te koristi predmetnu brodicu, sud je dijelom ocijenio iskaz svjedoka kao pristran, te uperen ka uspjeh tužiteljice u sporu. Također, svjedok M. J. navodi da je obavijestio sve vlasnike brodica o predmetnim radovima, pa tako da je obavijestio i ovog svjedoka, te da mu nije dao dozvolu za ponovno premještanje broda, dok ovaj svjedok u početku svog iskaza tvrdi da ga nitko nije obavijestio, da nije znao za radove, dok u daljnjem svom iskazu navodi da je susreo M. J., koji mu je dozvolio ponovno premještanje brodice. Dakle, iskaz navedenog svjedoka je kontradiktoran sam sa sobom, ali i sa drugim izvedenim dokazima, i to upravo u ranije navedenim dijelovima, te nije životan, stoga je sud iskaz svjedoka I. Z. ocijenio kao vjerodostojan samo u dijelu u kojem nije u suprotnosti s ostalim izvedenim dokazima.

 

17. 1. Svjedok A. T. je u svom iskazu naveo da je na poziv I. Z. došao u R. zadrugu T., jer je isti rekao da mu je brod potopljen. Kada je došao na mjesto gdje se brod nalazio, da je brod već bio izvađen. Tada da je saznao da je to jutro bilo miniranje, te da je došlo do prodiranja vode u brod. On da je nakon što je brod izvađen, utvrdio oštećenja o čemu je sastavio zapisnik koji prileži ovom spisu.

17. 2. Iskaz navedenog svjedoka sud je ocijenio kao vjerodostojan u cijelosti.

 

18. Tužiteljica je u svom stranačkom iskazu navela da nije bila upoznata o izvođenju radova, a sve poslove oko brodice da je vodio njezin suprug, pa da je tako isti vratio brodicu iz brodogradilišta u S. u luku. Prije štetnog događaja da je brodica bila u voznom stanju, a da je stara oko 20, 30 godina, te da je drven, a gornji dio plastificiran. Osiguranje dokaza da je bilo nakon sedam mjeseci jer su pokušali postići dogovor sa tuženima. Prvobitno da su tražili jedan iznos, a sada da traže drugi, veći, jer je tako vještak procijenio. Ona da je imala ugovor za vez u predmetnoj luci. Također, da ne zna kolika je bila cijena popravka brodice, a da je brodica popravljena u brodogradilištu u S.. Prije štetnog događaja da je brodica bila u škveru, jer da ju je trebalo očistiti. Nadalje, da je zaključila da je šteta na brodu nastala za vrijeme miniranja jer je prije tog događaja brodica plivala, dok je nakon toga potonula, te da prije miniranja nije bilo problema sa motorom brodice. Također, istaknula je da ne zna zbog čega je brodica bila izmještena na drugi vez, jer svu brigu oko brodice vodi njezin suprug.

 

19. Zakonski zastupnik tuženika ad3. I. G. je u svom iskazu naveo  da je njegova firma dobila suglasnost za provođenje podvodnog miniranja u T., te da su oni bili u obvezi osigurati sigurne uvjete za provođenje miniranja, dok su miniranje vršili djelatnici tuženika ad4. Njegova firma da je obavijestila R. zadrugu A. te da su oni rekli da će vršiti premještaj brodica, te da je njegova firma četiri dana prije miniranja zatražili da se izmjeste brodovi koji se nalaze na trasi miniranja, a gdje se nalazi i brod tužiteljice, koju je gospodin Jabuka premjestio na sigurno područje. Na dan miniranja, da ga je gospodin P. izvijestio da se brodica tužiteljice ponovno nalazi na trasi miniranja, odnosno na mjestu odakle je premještena, te je on o tome obavijestio lučkog redara M. J., a koji da mu je rekao da je tu brodicu vezao vlasnik Z., samoinicijativno. M. J. da mu je također rekao da je on obavijestio vlasnika brodice, te da tu njegova odgovornost prestaje, te je napomenuo da je na trasi miniranja bilo još 37 brodova na kojima nije nastala šteta. Nakon što je provedeno miniranje da su ponovno pregledali trasu miniranja i da su vidjeli mjehuriće na brodici tužiteljice koju su izvadili na suhi vez, a da brodica nije bila potopljena, ni oštećena. M. J. da je pozvao supruga tužiteljice koji je došao na mjesto gdje se brodica nalazila. Nakon predmetnog događaja, da ga je suprug tužiteljice u više navrata naziva, a da mu je I. S. potvrdio da na brodu nije nastala šteta. Brodica tužiteljice da je prije samog događaja bila u lošem stanju i neodržavana. Napomenuo je da su radovi miniranja izvedeni uz poštivanje procedura, te da je bilo propusta da bi došlo do oštećenja i ostalih brodova koji su se tu nalazili. Kada je brodica izvađena iz mora da je u njoj bilo 10ak centimetara vode, a da mu nije poznato da je Lučka kapetanija utvrdila štetu na predmetnoj brodici.

 

20. Zakonski zastupnik tuženika ad4. M. J. je u svom iskazu  naveo da je bio osobno nazočan prilikom miniranja, te da je neposredno prije pregleda trasu miniranja. Tog dana da se koristila vrlo mala količina za miniranje, te da udarni val nije mogao uzrokovati štetu na brodici tužiteljice, jer se eksploziv stavlja u bušotinu stijena, odnosno rade se bušotine koje se pune eksplozivom. Nakon provedenog miniranja da je još jednom vizualno pregledao trasu miniranja te je nakon toga otišao u R., te je naknadno saznao za ovaj događaj. Također, naveo je da je na području trase miniranja bilo brodica, te da mu nije poznato je li na trasi bila brodica tužiteljice. Po njegovom mišljenju da su brodice trebale biti maknute samo zbog fizičkog razloga (dodavanje potrebnog materijala za provođenje miniranja), a što se tiče samog miniranja da po njegovom mišljenju nisu trebale biti maknute.

 

21. Zakonski zastupnik umješača M. B. je u svom iskazu navela da u vrijeme utuženog događaja nije bila odgovorna osoba R. zadruge T., te je tu došla mjesec dana nakon. U to vrijeme odgovorna osoba da je bio R. P., a lučki redar da je bio M. J.. Ono što joj je poznato da je firma J. ronilački servis od njih zatražila da osiguraju podršku prilikom izvođenja radova, koja podrška se sastojala u struji, vodi i sanitarnim čvorovima. Nadalje, da joj je poznato da je M. J. obavijestio sve vlasnike brodice koji su se nalazile na trasi miniranja, ako i da je samoinicijativno brodicu tužiteljice vratio njezin suprug. Nakon utuženog događaja da su joj se tužiteljica i njezin suprug obratili i pitali što da rade, na što im je odgovorila da nema saznanja o predmetnom događaju, ali koliko je čula da brodica nije bila toliko oštećena. Nakon nekog vremena, da su je vlasnici brodice ponovno posjetili i rekli kako oni nisu odgovorni, te da će ići sa tužbom, te da njih neće tužiti. Također, napomenula je da koncesionar održava i upravlja radom luke, te da su vlasnici brodova u ribarskoj luci sami odgovorni za vezivanje, brigu i premještaj svojih brodova, te da joj je poznato da tužiteljica ima sklopljen ugovor iz 2017. godine, a da joj nije poznato da li je i ranije postojao ugovor.

 

22. 1. Odredbom članka 1045. stavak 1. i 3. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju.

22. 2. Odredbom članka 1063. ZOO-a propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Odredbom članka 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti dogovara osoba koja s njome bavi.

22. 3. Odredbom članka 1067. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije moga spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije moga ni izbjeći ni otkloniti.

 

23. S obzirom na navedeno, sud je iz izvedenih dokaza utvrdio da su dana 20. listopada 2016. izvedeni radovi podvodnog miniranja u R. luci u T., u kojoj je bila vezana brodica tužiteljice. Izvođači radova da su bili tuženi ad3. – ad4., dok je naručitelj bio tuženik ad1. ( utvrđeno iz isprava iz točke 11. 3. i 11. 4., kao  iz iskaza saslušanih svjedoka). Nadalje, utvrđeno je da je prije miniranja radnik R. zadruge A., koncesionar ribarske luke, M. J., obavijestio vlasnike brodova i brodica koji se nalaze na trasi miniranja, da premjeste svoje brodice (utvrđeno iz iskaza svjedoka M. J., R. P. i zz tuženika ad3.). Nadalje, da je brodice koje nisu bile izmješten da je premjestio osobno M. J. izvan trase miniranja (utvrđeno iz iskaza svjedoka M. J., zz umješača, te svjedoka Z. U.). Također, sud je utvrdio i da je suprug tužiteljice samoinicijativno, jer je mislio da mu na premještenom vezu brodica nije sigurna, ponovno premjestio brodicu u blizinu veza na kojem je ranije bila vezana, koji vez je bio na trasi miniranja (navedeno je utvrđeno iz iskaza svjedoka M. J., zz umješača, svjedoka Z. U., a isto je potvrdio i svjedok I. Z., suprug tužiteljice). Nakon izvršenog miniranja, da su na brodici u vlasništvu tužiteljice utvrđena oštećenja, te je ista izvađena iz mora, te je predstavnik L. kapetanije sastavio zapisnik u kojem je naveo oštećenja (utvrđeno iz iskaza svjedoka A. P., svjedoka A. T., kao i iz isprava navedenih pod točkama 11. 2. i 11. 3. obrazloženja ove presude). Nakon što je predmetna brodica izvađena iz mora, ista da je odvedena u brodogradilište u S. gdje je ista popravljena (utvrđeno iz iskaza svjedoka A. P., R. P., a isto je potvrdio i svjedok I. Z., kao i sama tužiteljica), a naknadno da je proveden i postupak osiguranja dokaza, u kojem da je utvrđeno da za popravak predmetne brodice je potreban iznos od 28.835,00 kuna bez PDV-a (utvrđeno pregledom spisa ovog suda broj R1-37/2017).

 

24. 1. Dakle, u konkretnom slučaju nedvojbeno se radi o opasnoj djelatnosti, odnosno podmorskom miniranju. Također, nedvojbeno je sud utvrdio da je na brodici u vlasništvu tužiteljice prilikom izvođenja opasne djelatnosti nastala šteta, kako je to navedeno u navedenom zapisniku L. kapetanije. Međutim, sud je iz izvedenih dokaza utvrdio da su tuženici prije provođenja podmorskog miniranja proveli sve radnje koje su bile potrebne za provođenje sigurnog obavljanja te djelatnosti, te su izmjestili brodice koje su se nalazile na trasi miniranja, a da je nakon što je lučki redar premjestio brodicu tužiteljice na siguran vez, suprug tužiteljice samoinicijativno ponovno premjestio predmetnu brodicu na trasu miniranja.

24. 2. Stoga, a kako je i sama tužiteljica navela da njezin suprug vodi brigu o predmetnoj brodici, koji je i premjestio brod, što on sam i ne spori, zaključak je ovog suda je predmetna šteta nastala isključivo jer je brod suprotno uputama izvođača i naručitelja radova i bez njihove suglasnosti ponovno premješten u trasu miniranja. Zbog navedenog, a sukladno članku 1067. stavak 2. ZOO-a, ovaj sud je mišljenja da su ispunjeni uvjeti sa oslobođenje od odgovornosti tuženika za predmetnu štetu, jer je šteta nastala isključivo navedenom radnjom treće osobe (supruga tužiteljice), slijedom čega je valjalo tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, te odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

 

25. S obzirom  na navedeno, sud nije posebno cijenio dokaze koji se odnose na visinu tužbenog zahtjeva, odnosno opseg oštećenja i iznos potreban za popravljanje štete.

 

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a. Brižljivo ocjenjujući sve okolnosti u smislu članka 155. stavak 1. ZPP-a sud je tuženima i umješaču na strani tuženika priznao samo one troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice i one koje su zahtijevali. Priznati su im troškovi nastali angažiranjem kvalificiranog punomoćnika, a visina istih je odmjerena sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (N. N. broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22, 126/22 dalje: OT), a sve uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora u visini od 36.043,75 kuna.

 

27. Tuženiku ad2. je priznat trošak sastava odgovora na tužbu od 15. listopada 2018., 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT); te za zastupanje na ročištima održanim dana 26. rujna 2018., 12. studenog 2019., 11. veljače 2020. 12. ožujka 2020., 16. rujna 2020., 18. listopada 2022., 30. studenog 2022. i 14. veljače 2023., za svako ročište 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), odnosno ukupno za osam ročišta 800 bodova, što ukupno iznosi 900 bodova x 15,00 kuna (Tbr. 50. OT), što iznosi 13.500,00 kuna uvećano za pripadajući iznos PDV-a (Tbr. 42. OT), odnosno iznos od 3.375,00 kuna, što sveukupno iznosi 16.875,00 kuna, preračunato prema fiksnom tečaju konverzije kuna u eura (7,53450) iznosi 2.239,70 eura.

 

28. 1. Tuženicima ad3. i ad4. je priznat trošak sastava odgovora na tužbu od 27. rujna 2018. 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT); te za zastupanje na ročištima održanim dana 26. rujna 2018., 12. studenog 2019., 11. veljače 2020. 12. ožujka 2020., 16. rujna 2020., 18. listopada 2022., 30. studenog 2022. i 14. veljače 2023., za svako ročište 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), odnosno ukupno za osam ročišta 800 bodova, što ukupno iznosi 900 bodova što je valjalo uvećati za 10% (Tbr. 36. OT), što onda iznosi 990 bodova x 15,00 kuna (Tbr. 50. OT), što iznosi 14.850,00 kuna uvećano za pripadajući iznos PDV-a (Tbr. 42. OT) odnosno iznos od 3.712,50 kuna, što sveukupno iznosi 18.562,50 kuna, preračunato prema fiksnom tečaju konverzije kuna u eura (7,53450) iznosi 2.463,67 eura.

28. 2. Tuženicima ad3. i ad4. nije priznat trošak za sastav podneska od 22. prosinca 2022. s obzirom da se u istom ponavljaju navode koji su izneseni na ročištima, pa stoga sukladno čl. 155. ZPP-a isti nije bio potreban za vođenje parnice. Također, nije im priznat trošak pristojbe na tužbu i presudu, s obzirom da kao tuženici nemaju obvezu podmirivanja sudske pristojbe na tužbu i presudu.

 

29. Umješaču na strani tuženika je priznat trošak sastava podneska od 28. studenog 2019. 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT); za sastav odgovora na žalbu od 08. travnja 2021. 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1OT); te za zastupanje na ročištima održanim dana 12. studenog 2019., 11. veljače 2020. 12. ožujka 2020., 16. rujna 2020., 18. listopada 2022., 30. studenog 2022. i 14. veljače 2023., za svako ročište 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), odnosno ukupno za sedam ročišta 700 bodova, što ukupno iznosi 900 bodova x 15,00 kuna (Tbr. 50. OT), što iznosi 13.500,00 kuna uvećano za pripadajući iznos PDV-a (Tbr. 42. OT) odnosno iznos od 3.375,00 kuna, što sveukupno iznosi 16.875,00 kuna, preračunato prema fiksnom tečaju konverzije kuna u eura (7,53450) iznosi 2.239,70 eura.

 

30. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkama II., III., IV. izreke ove presude.

 

U Šibeniku, 28. ožujka 2023.

 

S U D A C

 

Krešimir Krnić