1

Poslovni broj 78 Gž-1212/2023-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 78 Gž-1212/2023-2

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, sud drugoga stupnja, po sucu pojedincu toga suda Jadranki Matić, u pravnoj stvari 1. tužitelja M. S.1 iz R., OIB: … i 2. tužiteljice A. S. iz R., OIB: …, koje kao punomoćnik zastupa sin M. S.2 iz R., protiv tuženika H.-O. d. s. d.o.o., E. Š., Š., OIB: …, uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja S. B. iz S., OIB: …, kojega zastupa skrbnica V. H. iz Centra za socijalnu skrb S., a nju punomoćnik J. C., odvjetnik u S., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja i umješača protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Psp-25/18-55 od 7. prosinca 2022., dana 27. ožujka 2023.

 

 

r i j e š i o j e

 

              I. Odbija se žalba 1. tužitelja M. S.1 i 2. tužiteljice A. S., oboje iz R., te umješača na strani tužitelja S. B. iz S., kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Psp-25/18-55 od 7. prosinca 2022.

 

II. Odbija se zahtjev umješača na strani tužitelja za naknadu troška žalbe kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužitelji zahtijevaju utvrditi da ih je tuženik smetao u posljednjem mirnom posjedu nekretnine opisane u izreci tog rješenja na način da je crvenom bojom, na mjestu koje je na nalazu stalnog sudskog vještaka V. G. od 1. ožujka 2022. označeno slovom A, označio predmetnu nekretninu i time započeo izvođenje radova na izgradnji trafostanice, odnosno poduzeo radnje potrebne za izgradnju trafostanice i kojim zahtijevaju naložiti tuženiku da sa predmetne nekretnine ukloni crvene oznake i da na taj način uspostavi posjedovno stanje kakvo je bile prije opisanog smetanja posjeda, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja posjeda nekretnine ubuduće te kojim zahtijevaju naknadu troškova parničnog postupka (točke I. izreke). Tim je rješenjem kao neosnovan odbijen i prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, kojim prijedlogom je traženo da se naloži tuženiku da obustavi sve daljnje radove u svrhu izgradnje trafostanice na predmetnoj nekretnini, a ako ne postupi u skladu s tim da se dozvoli tužiteljima na trošak tuženika uspostaviti stanje kakvo je bilo prije izvođenja radova kao i da se zabrani tuženiku svako buduće poduzimanje radnji kojima se mijenja izgled predmetne nekretnine, a u koliko tuženik ne postupi u skladu s predloženim u točci 1. tog prijedloga da se tuženiku izriče novčana kazna u iznosu od 10.00,00 kn za svaki dan izvođenja (točka II. izreke).

 

2. Protiv tog rješenja u cijelosti žale se tužitelji i umješač na strani tužitelja svi pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.- Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., dalje: ZPP). Predlažu da drugostupanjski sud uvaži žalbe i preinači pobijano rješenje sukladno navodima žalbi, a umješač na strani tuženika zahtjeva i naknadu troška nastalog mu podnošenjem žalbe.

 

3. Žalbe nisu osnovane.

 

4. Sud prvoga stupnja odbio je tužbeni zahtjev uz obrazloženje: (1.) da iz rezultata dokazivanja proizlazi da su tužitelji u dugogodišnjem, nesmetanom posjedu predmetne nekretnine, koju koriste za parkiranje i odlaganje raznog materijala, (2.) da je tuženik za potrebe ishođenja građevinske dozvole za gradnju trafostanice na toj nekretnini postavio oznake crvene boje na mjestu gdje je trebala biti sagrađena trafostanica, (3.) ali da u vrijeme očevida tih oznaka nije bilo, (4.) uz što je tuženik izjavio da je odustao od gradnje trafostanice, zbog čega da je postalo bespredmetno tražiti od tuženika bilo uspostavu prijašnjeg stanja, bilo zabranu takvog smetanja posjeda ubuduće.

 

5. Žalitelji takav zaključak osporavaju. Smatraju da je u situaciji kada je nesporno da je tuženik u postupku ishođenja građevinske dozvole na posjed tužitelja stavio crvene oznake trebalo utvrditi da je počinjen čin smetanja i da je trebalo tuženiku izreći zabranu takvog ili sličnog smetanja posjeda tužitelja ubuduće.

 

6. Ispitujući pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja ovaj je sud ocijenio da pobijana odluka nema nedostataka zbog kojih ju se ne bi moglo ispitati u smislu čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP pa su navodi žalbe u tom dijelu neosnovani.

 

7. Također, ocijenjeno je da u postupku pred sudom prvoga stupnja nisu počinjene ni ostale bitne povrede postupka na koje ovaj drugostupanjski  sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP.

 

8. U žalbenoj fazi odlučne činjenice nisu sporne (posjed tužitelja na predmetnoj nekretnini, način na koji se taj posjed vrši, činjenica da je radi izgradnje trafostanice na predmetnoj nekretnini pokrenut postupak izvlaštenja, da je izdana lokacijska dozvola i da su izvedena vještačenja radi označavanja mjesta izgradnje buduće trafostanice u svrhu ishođenja građevinske dozvole, da je tuženik odustao od namjere izgradnje iste te da crvenih oznaka više nema) pa je time pozivanje na žalbeni razlog iz čl. 353. st. 1. točka 2. ZPP samo općenito te na navode žalbe u ovom dijelu nije bilo potrebe niti odgovarati izvan navedenog (čl. 375. st. 1. ZPP).

 

9. S obzirom na navedene činjenice, koje je i sud uzeo u obzir kod donošenja pobijane odluke o smetanju posjeda, neosnovanim je ocijenjeno i osporavanje pravilnosti primjene materijalnog prava.

 

10. Naime, prema čl. 10. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., dalje: ZVDSP) posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari/prava ili  dijela neke stvari/prava, a pod faktičnom vlašću razumijeva se faktična mogućnost raspolaganja sa stvari u svako dob. Nadalje, sukladno čl. 20. st. 2. toga Zakona posjed je samovlasno smetan ako posjedniku neka osoba oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava te u tom slučaju, protiv osobe koja je samovlasno smetala posjed posjednik može zatražiti pružanje posjedovne zaštite (čl. 21. i čl. 22. ZVDSP).

 

11. Imajući na umu navedene odredbe, ali i činjenice koje su utvrđene tijekom postupka, ovaj je sud shvaćanja da se postupanje tuženika ne može smatrati samovlasnim u smislu navedenih normi. Ovo jer je prije ucrtavanja crvenih oznaka na posjedu tužitelja tuženik ishodio lokacijsku dozvolu za izgradnju trafostanice, između ostalih i na predmetnoj nekretnini te je za potrebe ishođenja građevinske dokumentacije bilo potrebno izvršiti i označavanje po vještacima geodetima, uz što je bio pokrenut i postupak izvlaštenja pa stoga opisana radnja nema elemente samovlasti. Osim toga stavljanjem crvenih oznaka, koje su u međuvremenu i uklonjene (utvrđeno na očevidu), tužiteljima faktični način vršenja posjeda nije bio ni onemogućen ni izmijenjen. Stoga se u predmetnom slučaju iz ovih razloga ne radi o smetanju posjeda u smislu čl. 21. st. 1. ZVDSP te iz tih razloga nije bilo mjesta pružanju posjedovne zaštite u smislu čl. 22. toga Zakona.

 

12. Zbog rečenog je, glede glavne stvari, odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske odluke (čl. 380. točka 2. ZPP), bez potrebe odgovaranja na navode žalbe izvan rečenog (čl. 375. st. 1. ZPP).

 

13. S obzirom da je odbijen tužbeni zahtjev kojim se zahtjeva pružanje posjedovne zaštite to je i odluku u dijelu kojim je kao neosnovan odbijen prijedlog za izdavanje privremene mjere, sadržaja navedenog pod točkom II. izreke pobijanog rješenja, valjalo potvrditi bez potrebe odgovaranja na navode žalbe u tom dijelu (čl. 375. st. 1. ZPP i čl. 380. točka 2. ZPP).

 

14. Umješaču trošak žalbe nije priznat jer sa žalbom nije uspio (čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 166. st. 1. ZPP).

 

U Zagrebu 27. ožujka 2023.

 

Sudac:

Jadranka Matić, v.r.