Republika Hrvatska Općinski sud u Splitu

ex. vojarna Sv.Križ, Dračevac

21000 Split Psp-29/2019-36

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

U ime Republike Hrvatske, Općinski sud u Splitu po sucu tog suda Dunji
Ljubičić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. R. iz S.,
OIB: …, zastupane po punomoćniku M. L.,
odvjetniku u O. L. & V. u S., protiv tužene M. R. iz S.,
(sa boravištem u Z., 1. OIB: …, zastupane po punomoćnici I. M., odvjetnice u S., zbog
smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 23.
veljače 2023. u nazočnosti stranaka, pozivom na odredbu čl.335.st.6. i 12. Zakona o
parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,
88/05, Odluka Ustavnog suda RH u 2/07, 84/08,96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11,
148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, nadalje u tekstu: ZPP) dana 24. ožujka 2023.,

r i j e š i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice, a koji glasi:

„1.Utvrđuje se da je tužena zasmetala mirni i zakoniti posjed tužiteljice na
način da je promijenila bravu na ulaznim vratima stana na suterenu koji se nalazi u
zgradi u S., sagrađenoj na čest.zgr.5386/3 (kat.čest. 14004/3)
označen br.3, površine 76,75 m2 a koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje,
blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika i lođe.

2. Nalaže se tuženoj da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi
stanje kakvo je bilo prije predmetnog smetanja posjeda, odnosno da preda ključ
ulaznih vrata stana na suterenu koji se nalazi u zgradi u S., sagrađenoj na čest.zgr.5386/3 (kat.čest. 14004/3) označen br.3, površine 76,75 m2 a
koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika,
hodnika i lođe, tužiteljici.

3. Zabranjuje se tuženoj ovakvo i slično smetanje posjeda tužiteljice
ubuduće.

4. Dužna je tužena u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi
tužiteljici prouzročene troškove ovom parnicom."

II. Nalaže se tužiteljici da tuženoj naknadi troškove ovog postupka u iznosu od
414,44 € (3.100,00 kn) sa zakonskom zateznom kamatom počev od donošenja ove
odluke pa do konačne isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem
kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje
glavne operacije refinanciranja, koje je objavila prije prvog kalendarskog dana
tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

2

Psp-29/2019-36 Obrazloženje

1. U tužbi koja je kod ovog suda zaprimljena dana 22. ožujka 2019. tužiteljica
je navela da je 03. ožujka 2019. saznala da je tužena promijenila bravu na ulaznim
vratima stana u S., a koji se nalazi u zgradi anagrafske oznake …
Ona da je oduvijek imala ključeve predmetnog stana i nalazila se u posjedu istog jer
je taj stan bio vlasništvo njezinog oca, a tužena joj je maćeha. Njen otac Ž. da je
preminuo... i vlasništvo predmetnog stana nije raspoređeno. Kada se

3. ožujka 2019. u pratnji svoje prijateljice D. D. uputila u stan uzeti neke
svoje stvari, uočila je da ne može otključati ulazna vrata. Tužiteljica je predložila da
sud provede raspravu nakon koje će donijeti rješenje kojim će se utvrditi da joj je
tužena zasmetala mirni i zakoniti posjed i da se naloži tuženoj da uspostavi ranije
posjedovno stanje odnosno da se zabrani tuženoj takvo ili slično smetanje posjeda
ubuduće. Tužiteljica je zatražila i da joj tužena naknadi troškove ovog postupka.
2. U odgovoru na tužbu tužena je navela da u potpuno netočni i neistiniti
navodi tužiteljice da bi se ona nalazila u posjedu stana u S.. U
tome stanu stanovala je tužena zajedno s pok. suprugom Ž. od lipnja 2016. Od
tog vremena pa nadalje tužiteljica da je samo nekoliko puta došla posjediti svoga
oca. Ona i njen pok. suprug bravu na predmetnom stanu su promijenili u mjesecu
studenom 2017., pa da je tužiteljica dolazila u predmetni stan, kako to opisuje u
tužbi, ona da bi zasigurno bila upoznata s činjenicom da je brava na ulaznim vratima
promijenjena još od konca 2017. Dok se tužena nije uselila u predmetni stan, njen
pok. suprug i pok. otac tužiteljice u stanu je živio sam i tamo nije bilo nikakvih
tužiteljičinih stvari. Tužena je predložila da sud odbije tužbeni zahtjev i tužiteljicu
osudi na snašanje parničnog troška.

3. U dokazne svrhe sud je pregledao račun B. d.o.o. R1 760-00210213-1,
preslik kartice na kojoj je naveden code card, sms prepisku tužiteljice i Ž.
R., očitovanje B. d.o.o. te su saslušani svjedoci D. V., D.
D., T. B., T. T., a svoj iskaz dale su još tužiteljica i tužena.
4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za zaštitom prava na mirni
posjed nekretnine označene kao stan na suterenu koji se nalazi u zgradi u S.,
sagrađenoj na čest.zgr.5386/3 (kat.čest. 14004/3) označen br.3,
površine 76,75 m2 a koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe,
kupaonice, nužnika, hodnika i lođe. .

6. Odredbom čl.22.st.1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („
Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,
141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, u daljnjem tekstu: ZV) propisano je da je posjednik
kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda,
zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava
posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje
ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku prema
posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed,
pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje
posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

6.1. Iz upravo citiranih odredbi ZV-a razvidno je da je za čin smetanja posjeda nužno ispuniti pretpostavke:

- posljednji mirni posjed i - čin smetanja.

3

Psp-29/2019-36
6.2. Isto tako jasno je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ima
ovlaštenje svoj posjed štititi putem suda i to tako da:

1. zahtijeva da se utvrdi čin smetanja posjeda,

2. traži naredbu uspostave posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja i 3. traži zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

6.3. Ovdje valja naglasiti da prema odredbi čl.10.st.1.ZV-a je posjednik stvari upravo ona osoba koja ima faktičnu vlast na toj stvari.

7. Slijedeći pravilo, načelo tereta dokazivanja kojeg uređuje i propisuje
odredba čl.219.st.1. ZPP-a, sud je proveo dokazni postupak analizom kojeg je došao
do zaključka da se u konkretnom slučaju tužiteljima ne može pružiti posjedovna
zaštita iz razloga koji će se navesti u nastavku ovog obrazloženja.

8. Analizom provedenog dokaznog postupka ovaj sud je utvrdio da tužbeni
zahtjev tužiteljice nije osnovan i to prvenstveno iz razloga što tužiteljica na
predmetnoj nekretnini, stanu u S., nije imala nikakav posjed, a
ponajmanje miran i nesmetan. Nakon što su saslušani svjedoci i parnične stranke,
došlo se do zaključka da su tužiteljica i tužena u odnosu samo iz razloga što je
tužiteljica kći, a tužena supruga pok. Ž. R., koji je do svoje smrti bio
vlasnik i posjednik ovoga stana. Premda se u parnici zbog smetanja posjeda ne
ispituje pravo vlasništva niti pravo na jači posjed, ovaj posljednji zaključak naveden je
iz razloga što je sama tužiteljica već u tužbi poseban naglasak dala na tome da
ostavinska rasprava iza smrti pok. Ž. R. nije okončana, jer vlasništvo nad
predmetnim stanom nije raspoređeno. Kada se pročitaju sms poruke koje je
tužiteljica uputila svome pok. ocu, jasno se vidi da oni imali narušene odnose koji su
trajali izvjesno vrijeme prije smrti pok. Ž. R. jer te sms poruke datiraju od

4.-24. svibnja 2018. Da su ti odnosi bili loši potvrdila je u svome iskazu i tužena,
M. R., koja je kazala da nakon što je pok. Ž. obavijestio svoju djecu
da se ženi sa njom, da se vratio u šoku jer nitko od njih nije želio na to vjenčanje.
Ustvrdila je tužena da nakon ljeta 2017. pa sve do smrti pok. Ž. R. niti
tužiteljica, a niti bilo tko drugi iz obitelji nije dolazio kod njih u stan. Svih pet ključeva
koje je im je B. d.o.o. predao, nakon što je promijenio ulazna vrata, da se nalaze
u njenom posjedu, ona da je potpisala radni nalog i osobno preuzela ključeve. Baš
pok. Ž. R. koji se jako uzrujao nakon reakcije svoje obitelji i poglavito
tužiteljice koja mu je rekla, kako joj je on prenio (Ž.), da joj se ne pojavljuje na oči
ako se oženi za M. i tada je odlučio promijeniti bravu na vratima da ga oni više
ne uznemiravaju. Iskaz tužene sud je ocijenio logičnim, jasnim i vjerodostojnim jer je
u cijelosti potvrđen od strane B. d.o.o. koji su potvrdili da je brava promijenjena

15. studenog 2017. i to na poziv Ž. R. kada je dogovoreno da ako bude
odsutan da ovlašćuje M. R. za vlasništvo nad vratima pa uz bravu su istoj
uručeni i originalno zapakirani ukupno 5 ključeva.

9. Sud je tijekom postupka saslušao svjedokinju D. V. koja je u
svome iskazu potvrdila da u stanu u S., živi tužena, a što se tiče
tužiteljice, ona da je prije živjela u tome stanu, odnosno povremeno je dolazila u stan
i to najčešće kada bi se pok. Ž. vratio s broda. Pojašnjavajući što je točno mislila
kada je rekla da je tužiteljica u stan dolazila dok se nije dogodio incident, svjedokinja
V. je kazala da ne može točno kazati kada se taj događaj zbio, ali da je
tužiteljica bila u vezi s jednim A. koji je u nju uperio oružje i pucao. Nakon toga
da je tužiteljica da je otišla živjeti kod bake, a spomenutog A. više da nije nikad
vidjela. To da se dogodilo prije nekih 15-ak godina. Potvrdila je da je tuženu
upoznala 2016. ili 2017. Ova svjedokinja živi u istoj zgradi gdje se nalazi i predmetni

4

Psp-29/2019-36
stan i nije u nikakvom srodstvu sa strankama što ukazuje na to da nema nikakvog
razloga favorizirati bilo koju stranu u ovom sporu čime je njezin iskaz posebno dobio
na vrijednosti.

10. Saslušana je i svjedokinja D. D. čiji iskaz je sud ocijenio krajnje
subjektivnim u smislu pomoći tužiteljici koja joj je prijateljica. Iz iskaza se dalo naslutiti
da ova svjedokinja javno iskazuje netrpeljivost prema tuženoj koju je nazivala
"dotičnom gospođom" jer o njoj, kako je sama kazala, uopće nema dobro mišljenje,
jer je naudila njoj dragim ljudima. Svjedokinja je izjavila da su tužiteljica i ona dolazile
u predmetni stan, ranije češće, a od kada je Ž. započeo vezu s tuženom da su
izbjegavale dolaske jer bi uvijek nastao neki skandal zato što "dotičnoj gospođi" nitko
od njihovog okruženja nije odgovarao.

10.1. Za vrijeme dok je svjedokinja D. davala svoj iskaz u sudnici se
između nje i tužene desio kratki incident, pa je zatraženo pojašnjenje i to od tužene,
što joj je točno svjedokinja kazala, a da to nije bilo dovoljno glasno, pa je tužena
objasnila da ju je svjedokinja pitala jesu li u stanu M. stvari i je li ih ona makla, a
ona da joj je odgovorila da na to pitanje ne smije davati odgovor. Ovaj incident
ukazao je na činjenicu da iskaz svjedokinje D. D., zbog subjektivnog
animoziteta prema tuženoj, koji nije bio niti prikriven, je potpuno neuporabljiv za
razrješenje ove pravne stvari.

11. Iskaz je u postupku dao i svjedok T. B. koji je kazao da je bliski
srodnik s tužiteljicom i da je imao jako lijepi odnos s pok. Ž., no to da se
narušilo nakon što je tužena ušla u njihovu obitelj. Svjedočio je o tome kako tužena
nije blagonaklono gledala na njihovu obitelj te da je često iz stana tjerala i tužiteljicu
kao i tada mldb. Ž. sina, pa čak i njega osobno. Nadalje je svjedok B.
kazao da je tužiteljica živjela na relaciji malo kod bake, a malo kod pok. Ž., s tim
da bi kod bake veći dio vremena provodila kada bi Ž. bio na brodu. Do stana da
bi odlazila po svoje odjevne predmete. I ovaj se svjedok prisjetio incidenta koji se
odvio u predmetnom stanu kada je tužiteljicu ozlijedio njezin mladić. Premda je ovaj
svjedok u svome iskazu govorio o tome kako je tužiteljica u predmetni stan dolazila
kao u svoj, svjedočeći istovremeno kako je cijela obitelj bila nepoželjna tuženoj, ali je
očito da je i tužena bila nepoželjna njima što dovoljno govori u prilog činjenici da je
ovaj svjedok želio pomoći tužiteljici da ojača svoju poziciju u odnosu na predmetni
stan. On to čini nekritički, pokušavajući prikazati pok. Ž. R. kao labilnu
osobu, a tuženu kao manipulatoricu. Činjenica je da je tužena bila izbor pokojnog
Ž., čiji izbor njegova ranija obitelj nije prihvatila, pa su se uslijed toga i njihovi
odnosi poremetili. Kada se iskaz ovog svjedoka promatra u svjetlu ranijih utvrđenja i
opisa, postaje posve jasno da doista niti ovaj svjedok ne zna ništa o posljednjem
periodu života pok. Ž. R. i posjedovnih odnosa glede predmetne
nekretnine od 2016. pa do 2018. Dakle, iskaz ovog svjedoka ne može se upotrijebiti
u ovoj parnici jer o posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine, ovaj svjedok
ne zna ama baš ništa.

12. Konačno je saslušan i svjedok T. T. koji je u svome iskazu kazao
da je tužiteljicu vidio možda 5 puta u svome životu, iako živi u zgradi nasuprot zgrade
u kojoj je predmetni stan. Potvrdio je da se s pok. Ž. R. družio,
najčešće u lokalnom kafiću ili u svojoj radioni. Premda se čini kao da svjedok T.
o posjedu stana ne zna ništa, njegov iskaz u toliko je indikativan upravo u onome
dijelu kada je kazao da je tužiteljicu vidio u svome životu tek možda 5 puta. Ova
činjenica sudu ukazuje na ono što je sud ionako, u svjetlu ostalih dokaza zaključio, a
to je da je tužiteljica nije imala posjed stana od vremena od kada je njen otac

5

Psp-29/2019-36
započeo vezu s tuženom pa sve do njegove smrti. Pa čak i za prethodni period, prije

2016. ne bi se moglo zaključiti da je tužiteljica imala posjed stana, ako bi prethodno
povremeno u njemu boravila i to kako je više svjedoka potvrdilo, kada bi joj otac, pok.
Ž., došao s broda.

13. Slijedom svega naprijed navedenog sud je odbio zahtjev tužiteljice za
pružanjem posjedovne zaštite jer nije dokazala da je imala miran posjed. Na
predmetnoj nekretnini posjed su imali pokojni Ž. R. do smrti i njegova
supruga, tužena, M. R..

14. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl.154. ZPP-a dok je visina
istog određena pozivom na Tbr.7.st.1.toč.2.alineje 1. Tarife o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 91/04,
37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22). Tuženoj je slijedom
navedenog dosuđen parnični trošak u visini iznosa od 200 bodova za cijeli
prvostupanjski postupak bez obzira na broj radnji koje je njena punomoćnica
poduzela. Iznos od 200 bodova pomnožen je sa iznosom od 15,00 kn koliko iznosi
vrijednost jednog boda te je tako dobiven iznos od 3.000,00 kn koji je potom uvećan
za iznos sudske pristojbe na odgovor na tužbu od 100,00 kn. Upravo iznos od

3.100,00 kuna, koliko je tuženoj prouzročeno troška ovom parnicom, platit će
tužiteljica, kao stranka koja je postupak izgubila, sve zajedno sa priznatim kamatama
koje na trošak parnice teku od donošenja ove odluke do isplate.

14.1. Sukladno obvezi o vršenju preračuna u valuti € temeljem Zakona o
uvođenju € kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22 i 88/22) iznos
obveze tužitelja prikazan je u kunskom, ali i u eurskom iznosu.

15. Radi naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Splitu, 24. ožujka 2023.

S U D A C

Dunja Ljubičić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba višem,
županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku od 15
dana od dana primitka istog.

DNA: - pun. tužiteljice
- pun. tužene
- u spis