1                Poslovni broj: 11 Us I-1350/2022-6

 

 

Poslovni broj: 11 Us I-1350/2022-6

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

             

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja I. Č. iz B., Ulica S. R. 20, kojeg zastupa opunomoćenik R. R., odvjetnik u K., A. C. 10, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, radi obnove postupka katastarske izmjere, 23. ožujka 2023.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/21-07/759, URBROJ: 541-11/5-22-2 od 26. listopada 2022. i rješenja Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Krk KLASA: UP/I-932-07/19-02/489, URBROJ: 541-19-02/6-21-2 od 30. lipnja 2021.

 

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Krk KLASA: UP/I-932-07/19-02/489, URBROJ: 541-19-02/6-21-2 od 30. lipnja 2021. odbačen je prijedlog tužitelja za obnovu postupka katastarske izmjere u odnosu na podatke nove katastarske izmjere za k.č. … k.o. B.-n. jer ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka.

 

2. Rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-07/21-07/759, URBROJ: 541-11/5-22-2 od 26. listopada 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja.

 

              3. Tužitelj je ovom sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika ukazujući na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, pogrešnu primjenu materijalnog prave te povredu postupovnih odredbi Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP). U smislu odredbe čl. 17. st. 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16,  29/17 i 110/21, dalje: ZUS) tužitelj ističe da je pravni interes za pokretanje ovog spora povreda prava tužitelja da učestvuje u prvostupanjskom postupku Područnog ureda za katastar Rijeka, po prigovoru 454 prilikom osnivanja k.o. Baška-nova sada KLASA: UP/I-932-07/19-02/489, URBROJ: 541-1902/6-21-2 od 26. listopada 2022. (ranije KLASA: UP/l-932-07/12-02/00029, URBROJ: 541-14-1/03-12-02 od 15. lipnja 2012. - postupak se vodi već 10 godina) te zaštiti svoja vlasnička prava od samovolje prvostupanjskog tijela. Ističe se sudu da je tuženo tijelo primijenilo pogrešne odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te da tumači Zakon suprotno moralu društva. Napadano rješenje suprotno je moralu društva, pri čemu moral društva podrazumijeva udovoljavanje skupu društvenih normi koje su u skladu s određenim pojmom dobra. U konkretnom tuženik opravdava nasilje i samovolju prvostupanjskog tijela tumačeći da je Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka utvrđenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljišta navodno prestao važiti 1. ožujka 2000. pa da stoga tužitelj koji je vlasnik nekretnine koja mu se protupravno umanjuje nema pravo na zaštitu svog vlasništva i nema pravo da učestvuje u postupku. Napominje se sudu da je Upravni sud u Rijeci već donio presudu poslovni broj 7 UsI-1492/13-12 dana 7. prosinca 2015. koja je presuda pravomoćna, a u kojem postupku je sudjelovalo tuženik i ovdje tužitelj. U toj presudi poništeno je rješenje Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda KLASA: UP/lI-932-07/12-07/550, URBROJ: 541-03-04-01/1-13-2 od 16. kolovoza 2013. Također, napominje se sudu da je Upravni sud u Rijeci već donio presudu poslovni broj 1 UsI-392/16-22 dana 27. ožujka 2018. koja je presuda preinačena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Usž-3889/18-2 na način da je održano na snazi rješenje Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda KLASA: UP/ll-932-07/15-07/726, URBROJ: 541-03-04-01/1-16-2 od 22. siječnja 2016. U konkretnom slučaju presudom 7 Usl-1492/13-12 dana 7. prosinca 2015. dana je jasna uputa tuženom tijelu što je dužan učiniti u ponovnom postupku odnosno da je dužan odlučiti o osnovanosti navedenog prigovora, a ne isti odbaciti kao nedopušten. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/lI-932-07/15-07/726, URBROJ: 541-03-04-01/1-16-2 od 22. siječnja 2016. odbacilo prigovor tužitelja unatoč izričitoj drugačijoj uputi Upravnog suda u  Rijeci poslovni broj 7 Usl-1492/13-12. Takvo rješenje tuženika ponovno je poništio Upravni sud u Rijeci presudom poslovni broj 1 UsI-392/16-22 dana 27. ožujka 2018., upozoravajući tuženika da je u ponovljenom postupku tuženik vezano pravnim shvaćanjem i primjedbama suda sukladno čl. 81. st. 2. ZUS-a. Visoki upravni sud Republike Hrvatske presudom Usž-3889/18 je usvojio žalbu zainteresirane osobe i poništio presudu Upravnog suda u Rijeci poslovni broj Usl-392/16-22 ujedno odbijajući zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika KLASA: UP/ll-932-07/15-07/726, URBROJ: 541-03-04-01/1-16-2 od 22. siječnja 2016. Postupajući po pravnom stavu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u presudi Usž-3889/18 tužitelj je uložio prijedlog za obnovu postupka koji je odbačen prvostupanjskim rješenjem Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Krk KLASA: UP/I-932-07/19-02/489, URBROJ: 541-19-02/6-21-2 od 30. lipnja 2021., a koje prvostupanjsko rješenje je potvrđeno napadanim drugostupanjskim rješenjem KLASA: UP/II-932-07/21-07/759, URBROJ: 541-11/5-22-2 od 26. listopada 2022. Slobodno interpretirani stav tuženika je da postupak nove katastarske izmjere nije upravni postupak i da tužitelj nema pravo na pravnu zaštitu u upravnom postupku. Pri tome se tuženik uopće ne obazire na jasno utvrđenju činjenicu da je tužitelju grubom greškom u postupanju odgovornih osoba tuženika umanjena nekretnina odnosno izvršena otimačina privatnog vlasništva. Tuženik pogrešno primjenjuje odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te pogrešno tumači Zakon. Iz opisanih razloga tužitelju se uopće nije omogućilo da bude stranka u postupku suprotno odredbi čl. 46. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Prvostupanjsko tijelo je povodom prigovora predlagatelja odbijajući provođenje terenskog uviđaja povrijedilo odredbe čl. 46. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Navedene navode tužitelj detaljno u tužbi obrazlaže, slijedom čega predlaže sudu donošenje presude kojom se poništava rješenje tuženika i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela te obvezuje prvostupanjsko upravno tijelo postupiti po prigovoru 454 ovdje tužitelja te provesti očevid, saslušati mjernika P. B. iz K., J. 14, na okolnost granica linije međe k.č. … k.o. B.-n. uporedbom s ranijom grč. … k.o. B., saslušati tužitelja i svjedoke S. V. iz B., Z. Č. 5, H. M. iz B., S.a R. 3, na okolnost granica posjeda – linije međe k.č. … k.o. B.-n. i donijeti rješenje o pravima nositelja prava na zemljištu / zgradi tužitelja ranije grč. … k.o. B. površine 86 m2, sada k.č. .. k.o. B.-n., a u kojoj će odluci biti inkorporirano pravo žalbe.

 

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te je predložio odbiti tužbeni zahtjev.

 

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu 15. ožujka 2023., čime je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. ZUS-a, dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Na predmetnu raspravu pristupila je zamjenica opunomoćenika tužitelja, dok tuženik, iako uredno pozvan, nije pristupio. Na predmetnom ročištu zamjenica opunomoćenika tužitelja istaknula je kako ostaje u cijelosti kod navoda iz tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva te je dodala kako ostaje kod svih dokaznih prijedloga navedenih u tužbi, osobito kod dokaza saslušanjem svjedoka mjernika P. B., svjedoka S. V. i M. H., sve uz prijedlog da budu saslušani prilikom očevida na licu mjesta uz saslušanje tužitelja. Po provođenju navedenih dokaza predložila je usvajanje tužbenog zahtjeva te zatražila trošak.

 

6. Radi ocjene zakonitost pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka. Sud nije prihvatio ostale dokazne prijedloge tužitelja, iz razloga što smatra da se provođenjem predmetnih dokaza ne bi utvrdile okolnosti koje su pravno relevantne za ocjenu zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

 

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

 

8. Kada se postupak pokreće na zahtjev stranke odredbom čl. 41. st. 2. ZUP-a propisano je da će ukoliko službena osoba utvrdi da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka, rješenjem odbaciti zahtjev. Između ostalog jedna od pretpostavki je da se u konkretnom slučaju mora odlučivati o upravnoj svari.

 

9. Odredbom čl. 123. st. 1. toč. 1. ZUP-a propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.

 

10. Odredbom čl. 124. st. 2. ZUP-a propisano je da je u prijedlogu za obnovu postupka stranka dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.

 

11. Iz spisa upravnog postupka razvidno je da je dana 1. listopada 2019. ovdje tužitelj podnio prijedlog za obnovu postupka nove katastarske izmjere k.o. B.  za k.č. …. Navedeni prijedlog prvostupanjsko tijelo je, pozivom na čl. 41. st. 2. ZUP-a, pobijanim rješenjem od 30. lipnja 2021. odbacilo iz razloga što ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka. Državna izmjera je poseban zakonom određen postupak – pa tako Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 16/07 i 124/10, dalje Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) u čl. 2. propisuje da su poslovi državne izmjere od interesa za Republiku Hrvatsku. Odredbom čl. 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina definirano je da je državna izmjera – sustav mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnoga prikaza područja Republike Hrvatske utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama. Odredbom čl. 5. istog Zakona određeno je da se poslovi državne izmjere i katastra nekretnina obavljaju na temelju petogodišnjih i godišnjih programa, programima da se utvrđuju područja na kojima će se obaviti poslovi izmjere te izvori financiranja, petogodišnje programe da donosi Hrvatski sabor te se isti objavljuju u Narodnim novinama, dok godišnje programe donosi Vlada Republike Hrvatske, a sredstva potrebna za izvršenje programa te za izradu i održavanje katastra nekretnina osiguravaju se u državnom proračunu i iz drugih izvora. Odredbom čl. 27. istog Zakona dana je definicija katastarske izmjere kao prikupljanja i obrade svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada katastarskog operata katastra nekretnina, dok je čl. 28. Zakona definirana tehnička reambulacija. Nadalje, čl. 45. st. 1. i 2. propisano je da odluku o katastarskoj izmjeri, odnosno tehničkoj reambulaciji donosi Državna geodetska uprava u sporazumu s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa, a u skladu s programom iz čl. 5. ovog Zakona te da se ista objavljuje u Narodnim novinama i drugim javnim glasilima. Naposljetku, za istaknuti je da, po okončanju postupka izmjere, sukladno čl. 47. st. 2. Zakona, ravnatelj Državne geodetske uprave donosi odluku o stavljanju u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina, dok je st. 4. istog članka propisano da se odlukom o stavljanju u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina, izvan uporabe stavlja dotadašnji katastarski operat katastra zemljišta.

 

12. Slijedom ranije navedenog tuženik u pobijanom rješenju zaključuje da kada govorimo o postupku katastarske izmjere, govorimo o posebnom zakonski uređenom postupku, a ne o upravnom postupku. Dakle, tu se ne radi o situaciji kada javnopravno tijelo rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima pojedine fizičke ili pravne osobe neposredno primjenjujući zakone, propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje (čl. 2. st. 1. ZUP-a, upravna stvar), a rezultat kojeg postupka je donošenje upravnog akta – rješenja. Upravni akt definiran je, pak, čl. 3. st. 1. ZUS-a kao pojedinačna odluka kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu pojedine stranke u upravnoj stvari. Pri tom, valja istaknuti, da je radi zaštite prava i pravnih interesa stranaka u upravnom postupku, ZUP predvidio mogućnost izjavljivanja redovnih i izvanrednih pravnih lijekova protiv donesenih upravnih rješenja. Tako je čl. 123.-127. ZUP-a regulirana materija obnove postupka, kao izvanrednog pravnog lijeka, čija je karakteristika što omogućava da se pod određenim uvjetima obnovi postupak u nekoj konkretnoj upravnoj stvari okončanoj donošenjem rješenja protiv kojeg više nema mogućnosti ulaganja žalbe kao redovnog pravnog sredstva. Dakle, slijedom navedenog vidljivo je da je osnovni preduvjet za korištenje ovog izvanrednog pravnog lijeka – postojanje upravnog rješenja. Stoga, budući je katastarska izmjera poseban zakonski postupak (a ne upravni) te se u okviru istog pojedinačna upravna rješenja ne donose, to po prirodi stvari ne dolazi u obzir mogućnost primjene ovog pravnog sredstva – obnove postupka.

 

13. Ovaj sud dijeli citirana stajališta, iznesena u obrazloženju pobijanog rješenja tuženika, iz kojih proizlazi kako je u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo pravilno odlučilo donijevši pobijano prvostupanjsko rješenje.

 

14. Prihvaćajući jasne i argumentirane razloge koje obrazlaže tuženik u pobijanom rješenju sud je cijenio i činjenicu da je navedeno stajalište izraženo i u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1151/2020-2 od 17. srpnja 2020. u kojoj se ističe slijedeće: „Naime, odluka o stavljanju u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina, kojom se, na temelju odredbe čl. 47. st. 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 16/07, 124/00 i 121/16), stavlja izvan uporabe dotadašnji cijeli katastarski operat katastra zemljišta ili dio tog operata, nije upravni akt u smislu odredbe čl. 3. st. 1. toč. 1. ZUS-a, jer se ne radi o pojedinačnoj odluci kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari, stoga se protiv takve odluke ne može podnijeti prijedlog za obnovu postupka. Kako, dakle, u konkretnom slučaju ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka obnove katastarske izmjere, na temelju odredbe čl. 41. st. 2. ZUP-a prijedlog tužiteljice je pravilno odbačen.“

 

13. Sukladno prethodnom, valjalo je, na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan kao pod toč. I. izreke ove presude.

 

14. Odluka suda o troškovima spora tužitelja temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stoga je odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

 

U Rijeci 23. ožujka 2023.

 

Sutkinja

 

                                                                                                                        Dubravka Zec

 

             

 

 

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.