1              10. Gž 1080/2022-2

 

                   

  Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru 

    Zadar, Borelli 9                                                                                     

10. Gž 1080/2022-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Zadru, po sucu Željku Đerđu, u pravnoj stvari izvanparničnom predmetu predlagatelja: 1) I. Č., OIB:…, i 2) A. Č., oboje na adresi W., …, A., zastupanih po punomoćniku T. M., odvjetniku u P., …, protiv protustranke J. K., …, K., OIB: …, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi  protustranke J. K. protiv rješenja Općinskog suda u Požegi, poslovni broj R1-37/2021 od 20. travnja 2022., dana 23. ožujka 2023.,

 

    r i j e š i o    j e

 

              Uvažava se žalba protustranke J. K., preinačuje rješenje Općinskog suda u Požegi, poslovni broj R1-37/2021 od 20. travnja 2022. u točki IV. izreke, tako da se rješava:

 

              Odbija se zahtjev  predlagatelja pod 1) I. Č. i 2) A. Č. za naknadu troška postupka, kao neosnovan.

 

                                                                           Obrazloženje

 

1.              Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

 

„I Međa između kč.br. … kuća, dvor i voćnjak od 2565 m 2 upisane u z.k.ul.br. … k.o. K., uknjižene kao suvlasništvo Č. I. J. i Č. A. r. M. iz K. i kč.br. … kuća, dvor i voćnjak od 1362 m 2 upisane u z.k.ul.br. … k,o. K. uknjižene kao vlasništvo J. K. uređuje se prema katastarskom nacrtu tako da međa ide pravcem od ulice s južne strane prema sjeveru i ide točkama A koju u naravi predstavlja željezni klin, uz postojeću željeznu ogradu predlagatelja, a potom ide prema točki B koja je udaljena od točke A oko 45,84 m u naravi označena željeznim klinom koja je u odnosu na jugozapadi ugao dvorište zgrade protustranke udaljena 0,55 m od koja međa ide prema točki C koja je označena željeznim klinom na udaljenosti od 33,51 m te k točki D označena željeznim klinom na udaljenosti od prethodne a 29,20 m u nastavku prema točki E označene željeznim klinom na udaljenosti 23,22 m te k točki F označena željeznim klinom na udaljenosti 19,10 m  i do krajnje točke G označene željeznim klinom na udaljenosti od prethodne 29,05 m.

 

II Utvrđuje se da je sud među označio međašnim znakova u naravi željeznim klinovima zasprejanim crvenom bojom i postavljenim u točkama A, B, C, D, E,F, G.

 

III Utvrđuje se da je sud stranke upozorio u smislu čl.103.st.6 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

 

IV Nalaže se protustranci J. K., …, K., OIB: … da predlagateljima Č. I., OIB:…, i Č. A., W., …, A., isplati iznos od 3.068,40 kuna/407,25 eura1.“

 

2.              Protiv citiranog rješenja pod točkom IV. izreke žalbu je izjavila protustranka J. K. ne konkretizirajući iz kojeg žalbenog razloga, ukazujući u bitnom da predlagatelji nisu uspjeli u postupku dokazati da bi ona povrijedila mapalnu među, odnosno da je uređenje međe bilo potrebno i to posebice iz razloga njenog nezakonitog postupanja. Ukazuje da je ona privatno, prije pokretanja ovog postupka od strane predlagatelja angažirala geodetsku tvrtku radi utvrđenja međašne linije, a koji trošak je ona sama platila, a u ovom postupku je ista međašna linija utvrđena upravo kao što je i ranije po njenom zahtjevu, pa stoga smatra da ni na koji način nije skrivila provođenje ovog postupka i da su stoga  predlagatelji trebali troškove ovog postupka snositi sami.

 

3.              Na žalbu nije odgovoreno.

 

4.              Žalba je osnovana.

 

5.              Prije svega treba reći da se u konkretnom slučaju radi o izvanparničnom postupku uređenja međe, a koji se provodi temeljem pravnih pravila Zakona o vanparničnom postupku („Službene novine“, broj 45-174/1934 – dalje ZVP) koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91.).

 

6.              Pobijanim rješenjem u točki IV. izreke prvostupanjski sud je naložio protustranki J. K.  da predlagateljima pod 1) I. Č. i 2) A. Č. isplati iznos od 3.068,40 kn (407,25 Eur), uz obrazloženje da je uređenje međe bilo u interesu obje stranke, a da je predlagateljima pod 1) i 2) kao opravdane troškove priznao troškove zastupanja punomoćnika, trošak vještačenja i sudskih pristojbi, koje je utvrdio u ukupnom iznosu od  6.136,80 kn, pa da na ime protustranke J. K. pada na teret polovice istih, odnosno 3.068,40 kn, koje je naložio da namiri predlagateljima pod 1) i 2).

 

7.              U pravu je protustranka J. K. da je prvostupanjski sud odluku o troškovima donio pogrešnom primjenom materijalnog prava, odnosno pravnih pravila paragrafa 283. ZVP.

 

8.              Paragraf 283. stavak 1. ZVP propisuje da troškove postupka uređenja međe snose stranke po mjeri svojih graničnih linija, onaj koji je stavio prijedlog za uređenje međe snosit će sam troškove  postupka ako se iz rasprave pokaže da obnavljanje ili ispravljanje međe nije bilo potrebno, jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati ili što su ostali učesnici bili gotovi da se bez suda obilježavanje međe izvrši, a troškovi oko zastupanja padaju na teret zastupanog.

 

9.              Dakle, citiranim pravnim pravilom se utvrđuje da svaka stranka snosi svoje troškove zastupanja, odnosno troškove punomoćnika ukoliko ga ima, nadalje, da u slučaju kada protustranka nije  skrivila razlog za obnavljanje ili uređenje međe, da u tom slučaju troškove tog postupka snosi predlagatelj.

 

10.              U konkretnom slučaju, kako to u žalbi i ukazuje protustranka J. K., očevidom na licu mjesta u ovom postupku uređenja međe sami predlagatelji su pokazali međašni pravac koji, kako to utvrđuje i prvostupanjski sud, je gotovo identičan sa onim mapalnim, pa čak i pokazani pravac, odnosno metalna ograda predlagatelja pod 1) i 2) prelazi mapalnu među u nekretninu protustranke J. K., što znači da ova nije dala nikakvog povoda niti razloga da bi se ovaj postupak trebao provoditi, a što sve prema naprijed citiranom paragrafu 283. ZVP, ukazuje da je cjelokupne troškove ovog postupka, kako trošak vještačenja, očevida i sudskih pristojbi, pa tako i troškove svoga zastupanja trebaju snositi isključivo predlagatelji pod 1) i 2).

 

11.              Dakle, u pravu je protustranka J. K. kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud protuzakonito, odnosno pogrešnom primjenom materijalnog prava njoj naložio snošenje polovice troškova postupka.

 

12.              S obzirom na sve naprijed navedeno, trebalo je temeljem odredbe članka 380. točka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 89/14, odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19), u svezi pravnog pravila 21. ZVP, žalbu protustranke J. K. uvažiti, preinačiti rješenje suda prvog stupnja pod točkom IV. izreke tako da se zahtjev predlagatelja pod 1) i 2) za naknadom parničnog troška odbije kao neosnovan, odnosno riješiti kao u izreci.

13.              U preostalom, a nepobijanom dijelu, rješenje suda prvog stupnja pod točkama I. do III. izreke, ostaje nepromijenjeno.

 

 

                                                             Zadar, 23. ožujka 2023.