REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2698/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse
predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka
Pavkovića člana vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i Mirjane Magud
članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Plavo more d.o.o., OIB 87441230409 Umag,
Trgovačka ulica 3/a, kojeg zastupa punomoćnik Mladen Prka, odvjetnik u Gajski, Grlić,
Prka i Partneri, Odvjetničko društvo u Zagrebu protiv tuženika Addiko bank d.d., OIB
14036333877 Zagreb, Slavonska avenija 6, kojeg zastupa punomoćnik Domagoj
Petrinović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kožul i Petrinović, u Zagrebu, odlučujući
o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4649/2020-4 od 23. studenoga 2021., kojom je
potvrđena presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-348/2016-52 od 16.
srpnja 2020., u sjednici održanoj 22. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog
suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4649/2020-4 od 23. studenoga 2021. kojom
je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-348/2016-52 od 16.
srpnja 2020.,u odnosu na slijedeća pravna pitanja:
„2. Je li ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1.
u vezi s čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku kada sud usvoji povećani tužbeni
zahtjev, povećan nakon zaključenja prethodnog postupka, jer je provedenim
vještačenjem utvrđena visina novčanog zahtjeva na temelju koje je tužbeni zahtjev
povećan? odnosno
Je li ostvarena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl.
190. st.2. Zakona o parničnom postupku kada sud usvoji povećani tužbeni zahtjev,
povećan nakon zaključenja prethodnog postupka iz razloga svrsishodnosti, bez
prethodnog utvrđivanja mogućnosti tužitelja da bez svoje krivnje tužbeni zahtjev
preinači do zaključenja prethodnog postupka?
7. Primjenjuje li se na zakašnjelo plaćanje dosuđenih iznosa naknade štete
zatezna kamata po stopi iz čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima koja se određuje
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za 5 postotnih poena ili za 3 postotna poena?
8. Primjenjuje li se na zakašnjelo plaćanje dosuđenih iznosa parničnih troškova
zatezna kamata po stopi iz čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima koja se određuje
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za 5 postotnih poena ili za 3 postotna poena?“
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-348/2016-52 od 16. srpnja 2020.
2. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u
smislu odredbe članka 385. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne
novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,
57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP-a), zbog pravnih pitanja koja
smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u
njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.1. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pitanja:
„1.Je li u postupku koji se vodio radi isplate iznosa stečenih od strane kreditora
kao posljedica nedopuštenog načina promjene kamatne stope sadržane u ugovoru o
kreditu odobrenom u valuti euro u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju
kreditora na dan korištenja kredita, a koji kredit se otplaćuje u kunama, zakonito naložiti
kreditoru isplatu iznosa u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju kreditora na dan
isplate?
2. Je li ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1.
u vezi s čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku kada sud usvoji povećani tužbeni
zahtjev, povećan nakon zaključenja prethodnog postupka, jer je provedenim
vještačenjem utvrđena visina novčanog zahtjeva na temelju koje je tužbeni zahtjev
povećan? odnosno
Je li ostvarena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl.
190. st.2. Zakona o parničnom postupku kada sud usvoji povećani tužbeni zahtjev,
povećan nakon zaključenja prethodnog postupka iz razloga svrsishodnosti, bez
prethodnog utvrđivanja mogućnosti tužitelja da bez svoje krivnje tužbeni zahtjev
preinači do zaključenja prethodnog postupka?
3. Može li rok iz odredbe čl.230. st.1. Zakona o obveznim odnosima početi teći
nakon proteka roka iz odredbe čl.230.st.2. Zakona o obveznim odnosima?
4. Počinje li zastara tražbine korisnika kredita, kao posljedica više plaćenog
iznosa kamate izračunate primjenom kamatne stope promijenjene na način koji nije
dopušten ugovorom o kreditu, teći od dana kada je korisnik kredita u cijelosti otplatio
tražbinu kreditora iz ugovora o kreditu?
odnosno
Od kada teče zastara tražbine korisnika kredita, kao posljedica više plaćenog
iznosa kamate izračunate primjenom kamatne stope primijenjene na način koji nije
dopušten ugovorom o kreditu?
5. Primjenjuje li se u pogledu zastare naknade štete, kao posljedice
nedopuštenog načina promjene kamatne stope sadržane u ugovoru o kreditu, zastarni
rok iz odredbe čl. 230.st.1 i 2. Zakona o obveznim odnosima ili zastarni rok iz odredbe
čl. 230. st. 3. Zakona o obveznim odnosima?
6. Predstavlja li izostanak obrazloženja, u odluci drugostupanjskog suda
povodom žalbe protiv odluke prvostupanjskog suda radi pogrešne primjene
materijalnog prava, bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11.
ZPP-a?
7. Primjenjuje li se na zakašnjelo plaćanje dosuđenih iznosa naknade štete
zatezna kamata po stopi iz čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima koja se određuje
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za 5 postotnih poena ili za 3 postotna poena?
8. Primjenjuje li se na zakašnjelo plaćanje dosuđenih iznosa parničnih troškova
zatezna kamata po stopi iz čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima koja se određuje
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za 5 postotnih poena ili za 3 postotna poena?“
3. U odgovoru na prijedlog tužitelj predlaže odbaciti prijedlog kao nedopušten.
4. Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da pravna pitanja naznačena
pod 2., 7. i 8. su važna u smislu odredbe članka 385. a stavka 1. ZPP-a za odluku u
sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj
primjeni, a posebno za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. Drugo pitanje se odnosi na preinaku tužbe zbog povećanja tužbenog zahtjeva do
kojeg je došlo nakon zaključenja prethodnog postupka, a po provedenom financijskom
vještačenju odnosno predlagatelj problematizira je li dovoljno dopustiti preinaku samo
zbog razloga svrsishodnosti, a bez prethodnog utvrđivanja mogućnosti tužitelja da bez
svoje krivnje tužbeni zahtjev preinači do zaključenja prethodnog postupka. Predlagatelj
se poziva na zaključak broj Su-IV-148/2018 od 15. lipnja 2018. koji glasi: „Preinaka
tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka jer su
provedenim vještačenjem utvrđene nove činjenice od kojih ovisi visina tužbenog
zahtjeva ne može tražiti ni kao iznimka prema čl. 299. st. 2. Zakona o parničnom
postupku.“ Obzirom da je doneseni zaključak očito rezultat različite prakse
drugostupanjskih sudova, navedeno pitanje je vijeće ocijenilo važnim za odluku u ovoj
pravnoj stvari, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u
njegovoj primjeni.
4.2. Predlagatelj u sedmom i osmom pitanju problematizira zateznu kamatu na
dosuđenu naknadu štete, te zateznu kamatu na dosuđeni parnični trošak, obzirom se
pobijana drugostupanjska odluka temelji na izvanugovornoj odgovornosti za naknadu
štete, ističući da se ne radi o odnosu iz trgovačkih ugovora ni ugovora između trgovca
i osobe javnog prava. U odnosu na sedmo i osmo pitanje postoji različita praksa
drugostupanjskog suda i to odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske
poslovni broj Pž-3184/2016-2 od 14. siječnja 2020. Stoga su pitanja pod 7. i 8. važna
za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
5. Stoga je postupajući u smislu odredbe članka 387. stavka 1. i 6. ZPP-a vijeće
Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude
dopuštena revizija zbog pravnih pitanja (pod 2., 7. i 8.) navedenih u izreci.
6. Prestala pravna pitanja (pod 1., 3., 4., 5. i 6. ) nisu razmatrana jer je ocijenjeno da
nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj
primjeni.
Zagreb, 22. ožujka 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
Kontrolni broj: 0550f-531b8-6a6df
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ĐURO SESSA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
