- 1 -              Revd 632/2023-2

Broj: Revd 632/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice R. I., B. n. M., OIB ..., koju zastupa punomoćnica I. B., odvjetnica u Z., protiv tuženika I. I., B. n. M., OIB ..., kojega zastupa punomoćnica D. B., odvjetnica u Z., radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o tuženikovu prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskoga suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-212/2022-2 od 29. rujna 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskoga suda u Zadru poslovni broj P Ob-177/17 od 30. ožujka 2022., u sjednici održanoj 22. ožujka 2023.

r i j e š i o   j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu čl. 385.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), a smatra i da mu reviziju treba dopustiti i stoga što su mu povrijeđena temeljna ljudska prava iz čl. 14. 26. I 29. Ustava Republike Hrvatske.

2. Za prva dva u prijedlogu postavljena pitanja, koja se svode na prigovore primjeni Obiteljskoga zakona na odnose nastale za važenja Zakona o braku i porodičnim odnosima, nije iz ostaloga sadržaja prijedloga jasno zašto bi bila važna. Naime, ta se važnost opravdava i pozivanjem na sudsku praksu, primjerice odluku ovoga suda Rev 1084/2008, u kojoj je zauzeto pravno shvaćanje da se udio bračnog druga u suvlasničkoj imovini utvrđuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine i treba utvrditi koliki je doprinos bračnog druga stjecanju zajedničke imovine, s čim se, prema sadržaju prijedloga, tuženik slaže, a tako su nižestupanjski sudovi u ovome predmetu i postupili, no druga je stvar što tuženik nije zadovoljan ocjenom izvedenih dokaza glede tužiteljičina doprinosa u stjecanju. Na prigovore takvome činjeničnom utvrđenju svode se i preostala tri u prijedlogu postavljena pitanja, koja, po svome sadržaju, uopće nisu pravna pitanja u smislu čl. 385.a ZPP, već općeniti prigovori postupanju prvostupanjskoga suda pri izvođenju dokaza i njihovoj ocjeni, koja u sebi sadrže neistinite tvrdnje o povredi postupovnih odredaba kojima je uređeno pitanje ocjene dokaza i obrazloženja presude.

3. Pozivanje na navodne povrede temeljnih ljudskih prava tek je paušalna tvrdnja koja je proizašla iz tuženikova poimanja da sud takvu povredu čini ako dokaze ne ocjeni onako kako to stranci odgovara.

4 Kako je odredbom čl. 389.a st. 3. ZPP propisano da će Vrhovni sud Republike Hrvatske odbaciti, između ostaloga, i onaj prijedlog za dopuštenje revizije koji uopće ne sadržava pravno pitanje ili jasno naznačene razloge njegove važnosti u smislu članka 385.a ovoga Zakona, a st. 4. toga članka da će prijedlog odbaciti i ako ocijeni da stranka nije učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu članka 385.a stavka 2. toga Zakona, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 22. ožujka 2023.

                                                                                                                              Predsjednica vijeća:

                                                                                                                              Renata Šantek, v.r.