- 1 -              Revd 781/2023-2

Broj: Revd 781/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja F. I. iz P., B., OIB:..., kojeg zastupa punomoćnik H. L., odvjetnik u J., protiv tuženika A. B. d.d. Z., OIB:..., kojeg zastupa punomoćnik T. S., odvjetnik u Z., radi isplate, odlučujući povodom tuženikovog prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-344/2022-2 od 20. rujna 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P-633/2019-23 od 3. siječnja 2022., u sjednici održanoj 22. ožujka 2023.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-344/2022-2 od 20. rujna 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P-633/2019-23 od 3. siječnja 2022. zbog pravnih pitanja:

1." Podrazumijeva li ništetnost ugovornih odredaba zbog utvrđenja njihove nepoštenosti u smislu odredaba Zakona o zaštiti potrošača sama po sebi ujedno i nepoštenost stjecatelja u smislu odredaba čl. 1115. ZOO-a u odnosu na ugovornu stranu koja je sastavila ugovor čije su pojedine odredbe utvrđene kao nepoštene ili se nepoštenost u smislu odredaba čl. 1115. ZOO-a ne podrazumijeva i mora se utvrđivati u svakom pojedinom slučaju?

2. U individualnim parnicama koje pokrenu potrošači protiv trgovca radi povrata stečenog bez osnove na temelju nepoštenih ugovornih odredbi o tzv. jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi i tzv. valutnoj klauzuli u švicarskim francima, treba li prilikom izračuna iznosa stečenog bez osnove (restitucijski zahtjev) koji je trgovac stekao od potrošača zbog nepoštene ugovorne odredbe o tzv. valutnoj klauzuli u švicarskim francima primijeniti početno ugovorenu kamatnu stopu iz ugovora o kreditu koji je bio denominiran u švicarskim francima, a koji je nakon utvrđenja nepoštenom ugovorne odredbe o tzv. valutnoj klauzuli pretvoren u ugovor o kreditu u kunama, ili kamatnu stopu koju su trgovci redovno naplaćivali za kredite u hrvatskim kunama?

3. Je li ugovorna odredba o promjenjivosti kamatne stope u ugovoru o kreditu između kreditne institucije i potrošača sama po sebi ništetna u slučaju ako je ugovorna odredba o načinu promjene takve kamatne stope ništetna?

4. Treba li odredbu članka 81. stavka 1. ZZP/03 tumačiti na način da je ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo automatski nepoštena ako ista nije jasna, lako razumljiva i uočljiva ili je u tom slučaju sud dužan, primjenom kriterija koji su utvrđeni praksom Suda Europske unije, utvrđivati da li takva odredba uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača protivno načelu savjesnosti i poštenja?

5. Koji zastarni rok valja primijeniti na restitucijske zahtjeve koji se temelje na primjeni pravila o stjecanju bez osnove iz Zakona o obveznim odnosima, u slučaju da sud utvrdi ništetnost pojedine odredbe ugovora o kreditu?".

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Prijedlog za dopuštenje revizije je neosnovan.

4. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) vijeće je ocijenilo da pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu odredbe čl. 385.a ZPP.

4.1. Naime, riječ je o pitanjima glede kojih pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i pravnih shvaćanja izraženih u odlukama ovoga suda broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., broj Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018., broj Rev-3142/18-2 od 19. ožujka 2019., broj Rev-2221/18-11 od 3. rujna 2019. niti odstupa od Objedinjenog pravnog shvaćanja o početku tijeka zastare u slučaju restitucijskih zahtjeva kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovornih odredbi u CHF zauzetog na prvoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (broj 1/22) održanoj 31. siječnja 2022. pod brojem broj Su-IV-33/2022-2 koje glasi: "Ako je ništetnost ustanovljena, kao u ovom slučaju već u postupku kolektivne zaštite potrošača, tada zastarni rok, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača, neovisno od (naknadnog) utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojoj se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite), a ne radi se niti o pravnim pitanjima u pogledu kojih bi trebalo preispitati sudsku praksu (tako i u Revd-879/2022-2 od 15. ožujka 2022. i dr.).

5. Budući da u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene zakonske pretpostavke za postupanje revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a ZPP i dopuštenje revizije u odnosu na niti jedno postavljeno pravno pitanje, na temelju odredbe čl. 389. st. 1. ZPP i čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 22. ožujka 2023.