Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 948/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. I., OIB … iz P., kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB … Ministarstva financija koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-1076/2021-2 od 10. svibnja 2022., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-550/2018-36 od 10. svibnja 2021., u sjednici održanoj 22. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-1076/2021-2 od 10. svibnja 2022., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-550/2018-36 od 10. svibnja 2021.
2. Tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavio slijedeća pravna pitanja:
„1) Da li drugostupanjski sud ne cijeneći žalbene razloge tužene i ne dajući nikakvo obrazloženje i razloge o odlučnim činjenicama u pogledu istaknutih žalbenih navoda od strane tužene (samo navodeći da je prvostupanjski sud pravilno postupio i navodeći utvrđenja suda prvog stupnja bez dovođenja istih u odnos s navodima žalbe) čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl.354.st.2.toč.11. Zakona o parničnom postupku?
2) Postupa li ispravno sud kada odbija ocijeniti evidencije radnog vremena kao javne isprave kojima se dokazuje broj stvarno odrađenih sati rada, slobodnih dana, godišnjeg odmora i bolovanja te ostvarenih prekovremenih sati u pojedinom mjesecu i prednost u pogledu dokazivanja broja iskorištenih slobodnih dana temeljem ostvarenih prekovremenih sati rada daje podacima iz obračunskih lista? Je li sud dužan u slučaju nepodudaranja podataka iz isprava u spisu, obračunskih lista i evidencija o korištenju radnog vremena sporne činjenice utvrditi dokaznim sredstvima (saslušanjem tužitelja, svjedoka)?
3. Predstavlja li smanjenje tužbenog zahtjeva djelomično povlačenje tužbe, odnosno pripada li tuženiku u odnosu na smanjeni dio tužbenog zahtjeva pravo na naknadu troškova postupka sukladno odredbi čl. 158. st. 1. Zakona o parničnom postupku?
4. Trebaju li sudovi u slučajevima djelomičnog povlačenja tužbe primijeniti odredbe čl. 158. ZPP-a (kako je odlučio Županijski sud u Zagrebu u presudi posl.br. 27 Gž R-740/2021-2 od 05. svibnja 2021.g. i presudi posl.,br. Gž R-478/2021-2 od 26. ožujka 2021.g.? Treba li u slučaju kada tužena nije dala pristanak na djelomično povlačenje (a povučeni dio predstavlja znatan dio prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva) primijeniti odredbu čl. 158.st.1. ZPP-a obzirom da je tužitelj uspio u sporu s manjim dijelom tužbenog zahtjeva?
5. Može li se odnos uspjeha u sporu u pogledu osnovanosti zahtjeva (čl.154.st.2. ZPP-a) razmatrati samo u odnosu na končano postavljeni tužbeni zahtjev u slučaju kada tužitelj isti prilagođava (djelomično povlači tužbu) prema nalazu sudskog vještaka koji je ispravljen sukladno stajalištima tužene u pogledu metode izračuna duga?
6. Je li tužena u cjelini ili djelomično uspjela u sporu u pogledu osnove, ako je u dokazivanju osnove načina obračuna troškova (koji predstavlja sporno pitanje) sud izračun sačinjen prema primjedbama tužene, prihvatio kao zakonit?
7. Kako sudovi trebaju procjenjivati osnovanost tužbenog zahtjeva kada se tužena s jedne strane istome protivi (a razlozi o odlučnim činjenicama za usvajanje tužbenog zahtjev nisu obrazloženi prema stajalištima županijskih sudova u istovjetnim predmetima takvim postupanjem je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka no istodobno se upušta i u pobijanje visine tužbenog zahtjeva dokazujući osnovanim svoje stajalište u pogledu načina izračuna duga (koje u konačnici sud prihvaća)?“
3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
4. Polazeći od odredbe članka 385. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), a postupajući sukladno odredbi članka 385. a i članka 387. ZPP-a revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. U prvom pitanju predlagatelj ističe nezadovoljstvo pobijanom drugostupanjskom presudom kroz bitne povrede odredaba parničnog postupka. U pogledu drugog pitanja, valja reći da se ne radi o pravnom pitanju u smislu čl. 385. a ZPP-a nego o pitanju ocjene dokaza u konkretnom slučaju i posljedično tome, pitanju utvrđenja činjenica (a ovaj sud u ovom stadiju postupka ne ulazi u ocjenu činjeničnog stanja), a to pitanje nema ni opću važnost u smislu navedene zakonske odredbe. Koje dokaze će uzeti u obzir nižestupanjski sud prilikom ocjene činjeničnog stanja, odlučit će sud, o čemu će dati jasne i uvjerljive razloge postupanja u skladu s člankom 8. ZPP-a te se ne može unaprijed uspostaviti opće primjenjiv pravni standard za ocjenu konkretnih dokaza i utvrđenje konkretnih činjenica, što se zahtijeva tim pravnim pitanjem.
4.2. Trećim, četvrtim, petim i šestim pitanjem predlagatelj problematizira pitanje naknade troškova postupka i primjenu odgovarajućih zakonskih odredbi glede naknade troškova postupka u slučaju djelomičnog povlačenje tužbe. U odnosu na ta pitanja valja reći da predlagatelj polazi od pogrešnih pretpostavki jer je drugostupanjski sud u pobijanoj odluci dosudio tuženici trošak za sve radnje poduzete do trenutka djelomičnog povlačenje tužbe, pa o odgovoru na postavljena pitanja ne ovisi odluka u ovom sporu. Sedmo pitanje ne ispunjava uvjete iz članka 385. a ZPP-a jer iz tog pitanja nije vidljivo u odnosu na koji dio presude je izraženo pravno shvaćanje u pobijanoj drugostupanjskoj odluci, a koje bi bilo protivnosti sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda ili različitom praksom drugostupanjskih sudova.
5. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385. a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 392. stavka 1. u vezi s člankom 387. stavkom 5. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 22. ožujka 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.