1              Poslovni broj: I Kž-46/2023-4

Poslovni broj: I Kž-46/2023-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Lane Petö Kujundžić, predsjednice vijeća te Snježane Hrupek - Šabijan i mr. sc. Ljiljane Stipišić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Ane Matić Puljar, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog N. B. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17. i 118/18., dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi optuženog N. B. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zadru broj Kv I-44/2022. (K-32/2019.) od 16. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 22. ožujka 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbija se kao neosnovana žalba optuženog N. B..

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanim rješenjem je pod točkom I. izreke, produljena privremena mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi od optuženog N. B. kojom je naložena zabrana otuđenja i opterećenja nekretnina, i to:

 

a)                                                                                                                    Općinskom sudu u Zadru, Stalnoj službi u Pagu, Zemljišnoknjižnom odjelu:

 

- nekretnine čest. zem. broj …, u naravi pašnjak … površine 640 m2, upisane u zk. ul. … k.o. …, Zemljišnoknjižnog odjela Pag Općinskog suda u Zadru,

 

- nekretnine čest. zem. broj …, u naravi maslinik … površine 87 m2, upisane u zk. ul. … k.o. …, Zemljišnoknjižnog odjela Pag, Općinskog suda u Zadru,

 

- nekretnine čest. zem. broj …, u naravi pašnjak … površine 785 m2, upisane u zk. ul. … k.o. …, Zemljišnoknjižnog odjela Pag, Općinskog suda u Zadru,

 

- nekretnine čest. zem. broj …, u naravi pašnjak … površine 249 m2, upisane u zk. ul. … k.o. … Zemljišnoknjižnog odjela Pag, Općinskog suda u Zadru,

 

- nekretnine čest. zem. broj …, u naravi pašnjak … površine 781 m2, upisane u zk. ul. … k.o. … Zemljišno knjižnog odjela Pag, Općinskog suda u Zadru;

 

b) Općinskom sudu u Rijeci, Zemljišnoknjižnom odjelu:

 

- nekretnine čest. zgr. …, u naravi zgrada mješovite uporabe i dvorište na adresi …, površine 980 m2, upisane u zk. ul. … k.o. …, Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, Općinskog suda u Rijeci.

 

1.1. Pod točkom II. pobijanog rješenja produljena je privremena mjera radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi od optuženog N. B. kojom je naloženo A. S. B. und S. A. sa sjedištem u G. da optuženom N. B. iz J., OIB: … ili trećoj osobi na temelju punomoći ili naloga optuženog N. B. uskrati s računa broj … kod navedene banke isplatu i raspolaganje novčanim sredstvima do iznosa 82.526,00 EUR-a koja se nalaze na navedenom računu - bez odgode.

 

1.2. U odnosu na obje privremene mjere je, na temelju članka 557.e stavka 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.; dalje: ZKP/08.), navedeno da mogu trajati najdulje šezdeset dana nakon što sud dostavi obavijest državnom odvjetniku da je presuda u predmetnom kaznenom postupku postala pravomoćna, a da će, na temelju članka 557.e stavka 3. ZKP/08., sud svaka tri mjeseca ispitati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu privremenih mjera te donijeti rješenje o njihovom produljenju ili ukidanju.

 

2. Protiv tog je rješenja žalbu podnio optuženi N. B. po branitelju, odvjetniku V. G., ne navodeći konkretnu žalbenu osnovu s prijedlogom da se ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

3. Spis je prije održavanja sjednice vijeća, sukladno članku 495. u vezi članka 474. stavka 1. ZKP/08., bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Iako žalitelj ne navodi konkretnu žalbenu osnovu, iz sadržaja žalbe proizlazi da upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., jer žalitelj navodi da „osnovana sumnja nije utvrđena izvan svake razumne dvojbe niti je obrazložena u pobijanom rješenju“, iz čega proizlazi da nema razloga o odlučnim činjenicama. Nadalje, žalitelj ističe da se produljenjem privremene mjere „unaprijed stvara dojam o krivnji okrivljenika što čini upitnim pravično i nepristrano suđenje“ te da je u suprotnosti sa „ustavnim načelom nepovredivosti prava vlasništva“, čime upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP/08.

 

5.1. Protivno žalbenim navodima, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilno je i na zakonu osnovano prvostupanjski sud odlučio o produljenju privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi na način određen u izreci pobijanog rješenja te je o svojoj odluci iznio jasno i valjano obrazložene razloge podobne ocjeni ovog drugostupanjskog suda, a da pritom nije povrijedio pravo optuženika na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14., dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10., 13/17., dalje: Konvencija).

 

6. Naime, primijenivši članak 557.e stavak 3. u vezi članka 557. a stavka 1. točke a) i e), prvostupanjski sud je ispravno utvrdio kako je u tijeku kazneni postupak povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zadru broj K-DO-33/2018. od 9. srpnja 2019. protiv optuženog N. B., zbog kaznenih djela iz članka 246. stavka 2. u vezi stavka 1. KZ/11 i drugih te da je navedena optužnica potvrđena rješenjem Županijskog suda u Zadru broj Kov-20/2019. od 12. rujna 2019.

 

6.1. Iz navedenog proizlazi kako postoji osnovana sumnja da je optuženi N. B. počinio kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. i člankom 52. stavkom 1. KZ/11., kazneno djelo utaje poreza ili carine iz članka 256. stavka 3. u svezi sa stavkom 1. KZ/11., te kazneno djelo utaje poreza ili carine u pokušaju iz članka 256. stavka 3. u svezi sa stavkom 1. i člankom 34. KZ/11. u stjecaju s kaznenim djelom krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz članka 279. stavka 2. i 1. KZ/11. sve u svezi s čl. 51. KZ/11. Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda vjerojatnost počinjenja kaznenog djela utvrđena je u dovoljnom stupnju da bi, uz ispunjenje pretpostavke iz članka 557. b ZKP/08., donošenje odluke kojom je produljena privremena mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi, bilo pravilno i zakonito.

 

6.2. Odredbom članka 557. b ZKP/08. propisano je da se u postupku osiguranja privremenom mjerom pretpostavlja postojanje opasnosti da tražbina Republike Hrvatske glede oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom neće moći biti ostvarena ili da će njezino ostvarenje biti otežano ako privremena mjera ne bude određena.

 

6.3. S obzirom da je prvostupanjski sud ispravno utvrdio da postoji osnovana sumnja da je optuženi N. B. pribavio znatnu imovinsku korist u iznosu od oko 80.000.000,00 kuna, ispravno je, po službenoj dužnosti, odlučio o produljenju žalbom osporene privremene mjere.

 

7. U odnosu na žalbeni prigovor povrede načela razmjernosti kod produljenja privremene mjere valja napomenuti kako privremena mjera osiguranja na imovini protivnika osiguranja kojom se zabranjuje njeno otuđenje ili opterećenje, predstavlja miješanje u pravo okrivljenika na mirno uživanje vlasništva zajamčeno člankom 48. stavkom 1. Ustava i člankom 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju. Međutim, čak i ako je do miješanja došlo u skladu s uvjetima predviđenim zakonom i u javnom interesu, mora postojati i razuman odnos razmjernosti između korištenih sredstava i cilja koji se želi ostvariti bilo kojim mjerama koje država primjenjuje, uključujući i mjere predviđene da kontroliraju upotrebu imovine pojedinca. Taj je zahtjev izražen pojmom „pravične ravnoteže“ koja mora biti uspostavljena između zahtjeva općeg interesa i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinca.

 

7.1. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud ukazuje na postojanje osnovane sumnje da bi optuženi N. B. počinio ranije navedena inkriminirana kaznena djela i njihovim počinjenjem stekao nepripadnu imovinsku korist od oko 80.000.000,00 kuna. Uzevši u obzir navedeno, iako nije utvrđena točna vrijednost nekretnina obuhvaćenih naloženim privremenim mjerama, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, a imajući u vidu osnovanu sumnju da je optuženik pribavio korist u ovako visokom iznosu, osporene privremene mjera nisu arbitrarne, niti nerazmjerne.

 

7.2. Slijedom navedenog, pobijanom odlukom nije povrijeđeno načelo razmjernosti kako to žalba tvrdi budući da vladavina prava i interesi kaznenog postupka koji se ostvaruju privremenim mjerama i čiji cilj je onemogućavanje optuženika da neovlašteno raspolaže imovinom koja može biti predmet oduzimanja pod pretpostavkom utvrđenja njegove kaznene odgovornosti, u konkretnoj situaciji pretežu nad njegovim ustavnim pravom vlasništva. Logična posljedica ovakvih privremenih mjera je ograničena mogućnost raspolaganja imovinom, a po stavu ovog suda, njihovim trajanjem kroz četiri godine za sada nije optuženiku nametnut prekomjeran teret.

 

8. S obzirom na to da žalbenim navodima nije s uspjehom dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

Zagreb, 22. ožujka 2023.