- 1 -              Revd 1256/2023-2

Broj: Revd 1256/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužitelja M. V., OIB ... iz Republike Njemačke, D., II. tužiteljice M. B., OIB ... iz Z., III. tužiteljice D. B. i IV. tužitelja Z. V., OIB ... iz K., koje zastupa punomoćnica S. Č., odvjetnica u Z., protiv tuženika B. V., OIB ... iz Z., G., kojeg zastupa punomoćnica L. P., odvjetnica u Z., radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1734/2022-2 od 8. studenoga 2022., kojom je potvrđena i preinačena presuda Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-237/19-35 od 30. ožujka 2022., na sjednici održanoj 22. ožujka 2023.,

r i j e š i o   j e:

Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1734/2022-2 od 8. studenoga 2022., kojom je potvrđena i preinačena presuda Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-237/19-35 od 30. ožujka 2022.

1.1. U prijedlogu postavljaju pitanja koja glase:

1) može li se pravo vlasništva stečeno ugovora o darovanju suprotstaviti pravu koje je stečeno temeljem zakona, odnosno dosjelošću?

2) jesu li sudovi, zanemarivši okolnost da su tužitelji predmetne čestice stekli u vlasništvo na osnovu valjanog pravnog temelja, povrijedili njihovo pravo zagarantirano čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju?

3) jesu li prvostupanjski i drugostupanjski sudovi trebali razmatrati javne isprave korištene tijekom postupka, a kojima se utvrđivalo drugo pravno pitanje, kao posredne dokaze iz kojih samo proizlaze indiciji da je tužitelj mogao imati saznanja da njegov posjed nije pošten, ali ne i da ih je imao?

1.2. Uz drugo pitanje tužitelji ističu i povredu prava iz čl. 1. Protokola 1 uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (legitimno očekivanje) pri čemu ukazuju na određene odluke Europskog suda za ljudska prava.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće. U odnosu na postavljena pitanja prijedlog uopće ne sadrži jasno naznačene razloge važnosti tih pravnih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a što je osnovni uvjet za mogućnost intervencije ovoga suda. Pored toga, u pitanjima se polazi od subjektivnog poimanja utvrđenog činjeničnog stanja koje je protivno činjeničnom stanju utvrđenom u postupku i pravnom zaključku iz pobijane odluke (točka 26., 27. i 30. obrazloženja). U odnosu pak na istaknutu povredu konvencijskih prava tužiteljima prije svega valja ukazati da nisu jasno i precizno naznačili koja je to osobito teška bitna povreda odredaba parničnog postupka počinjena, odnosno u kojem je dijelu materijalno pravo osobito teško pogrešno primijenjeno te na koji način bi se to ogledalo u području konvencijom zaštićenih prava koja spominju. Stoga, u konkretnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji (vidjeti točke 26., 27. i 30. obrazloženja odluke suda drugoga stupnja) nisu učinili vjerojatnim da bi postojale osobito teške povrede odredaba postupka ili primjene materijalnog prava zbog kojih bi im bilo povrijeđeno konvencijom zaštićeno pravo koje navode u prijedlogu.

4.Slijedom navedenoga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. u vezi s čl. 387. st. 2. ZPP-a i dopuštenje revizije, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 1., 2., 3. i 4. ZPP-a riješiti kao u točki I. izreke.

Zagreb, 22. ožujka 2023.

                            Predsjednik vijeća:

              Đuro Sessa, v.r.