1

                                                       

Poslovni broj: Gž R-17/2022-2

 

Poslovni broj: Gž R-17/2022-2

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

 

P R E S U D A

             

 

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Emira Čustovića kao predsjednika vijeća, Josite Begović kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Verice Perić Aračić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. S. iz V. B., OIB: …, koju zastupa punomoćnica K. S. K., odvjetnica iz G., protiv tuženika škola B.-T.-G., OIB: …, koju zastupa punomoćnik H. K., odvjetnik iz Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pr-169/2019-29 od 22. travnja 2022., 22. ožujka 2023.

 

p r e s u d i o  j e

 

Žalba tuženika se odbija kao neosnovana i u pobijanom dijelu – točkama I., II. i IV. presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pr-169/2019-29 od 22. travnja 2022. se potvrđuje.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

"I/ Nalaže se tuženiku ŠKOLA B.-T.-G., B., OIB: …isplatiti tužiteljici M. S., V. B., OIB: …naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 11.180,00 kn, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja tj. 22. travnja 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sukladno čl. 29. st.2 Zakona o obveznim odnosima.

 

II/ Nalaže se tuženiku ŠKOLA B.-T.-G., B., OIB: …isplatiti tužiteljici M. S., V. B., OIB: …naknadu štete na ime tuđe pomoći u ukupnom iznosu od 560,00 kn, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. travnja 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sukladno čl. 29. st.2 Zakona o obveznim odnosima.

 

III/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice M. S. u odnosu na tijek zakonskih zateznih kamata na iznos imovinske štete na ime tuđe pomoći u periodu od 18. siječnja 2017. pa do 21. travnja 2022., kao neosnovan.

 

IV/ Nalaže se tuženiku ŠKOLA B.-T.-G., B., OIB: … tužiteljici M. S. OIB: …nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 8.750,00 kn, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. travnja 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sukladno čl. 29. st.2 Zakona o obveznim odnosima."

 

2. Ovu presudu pravovremenom i dopuštenom žalbom pobija tuženik, kako iz sadržaja žalbe proizlazi, u dijelu u kojem je zahtjevu tužiteljice udovoljeno (točke I., II. i IV. izreke), zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle radi žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - u daljnjem tekstu: ZPP). Predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti, i tužiteljicu obvezati na naknadu troškova  tuženiku.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Predmet spora zahtjev je za naknadom imovinske i neimovinske štete do koje je došlo kada je tužiteljica, obavljajući poslove spremačice kod tuženika, pala i ozlijedila se.

 

6. Prvostupanjski je sud utvrdio:

- da je tužiteljica zaposlena kod tuženika kao spremačica,

- da je tužiteljica, u pokušaju da očisti prozore, stala na prozorsku klupicu i skliznuvši se pala,

- da je uslijed pada zadobila uboj glave i uboj leđa (kada je utvrđen i prijelom slabinskog kralješka starijeg datuma), zbog čega je trpjela fizičke boli srednjeg intenziteta dva tjedna, bolove slabog intenziteta mjesec dana, primarni strah lakog intenziteta za vrijeme trajanja štetnog događaja, te sekundarni strah vezan za ishod liječenja srednjeg intenziteta u trajanju od tri tjedna te lakog intenziteta u trajanju od mjesec dana,

- da su tužiteljici kao povrede na radu priznate višestruke površinske ozljede glave te kontuzija donjeg dijela leđa i zdjelice,

- da je tužiteljici bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od po dva sata dnevno za vrijeme od dva tjedna,

- da je kod tuženika bio proveden inspekcijski nadzor i utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu.

 

7. Prvostupanjski je sud dosudio tužiteljici naknadu neimovinske štete u svoti od 11.180,00 kuna te imovinske štete u svoti od 560,00 kuna temeljeći svoju odluku na:

- odredbi članaka 3. stavak 1. točka 14. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj: 71/2014, 118/2014, 154/2014, 94/2018, 96/2018 dalje: ZZR), kojom je propisano kako je ozljeda na radu ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad,

- odredbi članka 25. ZZR-a kojom je propisano da se za ozljedu na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu,

- odredbi članka 44. stavak 1. i 2. ZZR-a kojima je propisano da je poslodavac obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima, te da je poslodavac obvezan osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljna i specifična opasnost,

- odredbi članka 111. stavak 1. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 93/2014, 127/2017. i 98/2019; u nastavku ZR) kojom je propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava,

- odredbi čl. 19. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021; u nastavku: ZOO) kojom je propisano da su prava osobnosti koja se podrazumijevaju u smislu toga Zakona pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.,

- odredbi članka 1046. ZOO-a kojom je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta ),

- odredbi članka 1100. ZOO-a kojom je propisano da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

 

8. Ispitujući pobijanu presudu na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda parničnog postupka na koju tako pazi po službenoj dužnosti.

 

8.1 Nije počinjena niti bitna povreda odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. na koju opisno ukazuje žalitelj navodeći zakonski tekst te povrede, ali ne konkretizirajući u čime bi to ova povreda bila počinjena.

 

9. Jedina konkretna žalbena tvrdnja je da nitko nije naložio tužiteljici pranje prozora obavljati stojeći na prozorskoj klupici i da je navedene radnje poduzela samoinicijativno i na vlastitu odgovornost, zbog čega žalitelj smatra da postoje okolnosti zbog kojih se on, kao poslodavac, može osloboditi odgovornosti.

 

10. Pogrešno žalitelj smatra da je riječ o takvim okolnostima zbog kojih bi se mogao osloboditi odgovornosti za štetu koju je pretrpjela tužiteljica, kao njegova radnica, pretrpjela obavljajući radne zadatke za tuženika, kako to iz njenog iskaza proizlazi, na način kako je to uvijek prije i činila. Tuženik nije tvrdio i ne tvrdi da je tužiteljica mogla i trebala čišćenje prozora obaviti na neki drugi (i koji) način, pa je žalba tuženika neosnovana radi čega je odlučeno kao u izreci na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.

 

Dubrovnik, 22. ožujka 2023.

 

Predsjednik vijeća:

 

           Emir Čustović, v.r.