Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj: -3515/2020-3

 

 

Republika Hrvatska

  Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: -3515/2020-3

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić-Margan u izvanparničnom predmetu 1. predlagateljice K. P., OIB: i 2. predlagatelja S. P., OIB: , oboje iz V. B., oboje zastupani po punomoćniku B. R., odvjetniku u N. M., protiv 1. protustranke B. C., OIB: , 2. protustranke Z. C., OIB: i 3. protustranke J. C., OIB: , svi iz V., zastupani po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva K., H. i V. j.t.d. iz V., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj R1-135/2018-25 od 8. lipnja 2020., 21. ožujka 2023.,

r i j e š i o  j e

  Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj 20 R1-135/2018-25 od 8. lipnja 2020.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je uređena međa između nekretnine predlagatelja k.č. broj 164/42 upisana u z.k.ul. 2475 k.o. V. B. te nekretnine protustranaka k.č. broj 164/44 upisano u z.k.ul. 2156 k.o. V. B., tako da ide pravcem označenim slovima A-B-C-D na skici mjerničkog sudskog vještaka H. R. od 3. lipnja 2019., temeljem pravične ocjene suda (točka I izreke), zatim je utvrđeno da postoji sporna površina označena slovima u skici mjerničkog vještaka od 3. lipnja 2019. A-A1-D1-B-C1-C-B-D-A i A-D-B-C-C2-B-D2-A2-A (točka II izreke). U točki III izreke su stranke upućene da mogu u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja pokrenuti postupak utvrđenja vlasništva na predmetnim nekretninama, dok je u točki IV izreke naloženo protustrankama isplatiti predlagateljima trošak postupka u iznosu od 2.156,40 kn u roku od 15 dana.

2. Protiv rješenja su žalbu podnijeli predlagatelji, pozivajući se na sve žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje ZPP).

3. U žalbi navode da je umjesto primjene pravične ocjene, među trebalo pokušati urediti temeljem zadnjeg mirnog posjeda, a koji da je vidljiv iz činjenice postojanja kamenog zida te postavljene ograde od metalnih stupova i žice. Ovo tim više što je protustranka odbijena sa zahtjevom za posjedovnu zaštitu, a da je u parničnom postupku zbog smetanja posjeda došlo i do djelomičnog povlačenja tužbe u odnosu na značajan dio sporne površine, što da se može utvrditi uvidom u taj spis. Nadalje ističu da sud nije uzeo u obzir činjenicu da se vlasništvo njihove nekretnine očito oduvijek protezalo linijom kamenog zida, koji je samo zbog gradnje zajedničkog okna na dijelu prema cesti uvučen upravo za njegovu širinu. Navode da je prikazana katastarska međa bitno drugačije linije od one koja je vidljiva na službenim orto-foto snimkama iz 2003. te 1997., na kojim snimkama se može jasno vidjeti da se nekada posljednji red vinograda protezao sve do kuće protustranaka, ali linija međe je bila pravilna i ravna. Iz toga zaključuju da je očito prije posljednje izmjere koja je vršena za potrebe pojedinačnog ispravnog postupka došlo do nedopuštenog micanja međašnih znakova prema nekretnini predlagatelja. Smatraju da je izostalo potrebno obrazloženje zbog čega je međa uređena baš polovicom sporne površine, u smislu konfiguracije terena, omogućavanja normalnog korištenja nekretnine te odabira rješenja koje će u budućnosti proizvoditi što manje sudskih sporova. Naglašavaju da je na liniji A1-E postavljena žičana ograda sa metalnim stupovima, da je protustranka pokušala ogradu maknuti sudskim putem, ali bez uspjeha te da bi uređenjem međe po toj liniji i protustranke imale pristup zajedničkom oknu izravno sa svoje nekretnine, čime bi se zadržalo postojeće posjedovno stanje. Ističu da su na način na koji je sud uredio među, linijama A-D-B-C u bitnome ograničeni konfiguracijom terena, budući da do sporne površine ne mogu doći neposredno sa svoje nekretnine.

4. Predlažu preinačiti pobijano rješenje u skladu sa žalbenim navodima, podredno rješenje ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak, uz nadoknadu prvostupanjskog i troška žalbenog postupka.

5. Žalba nije osnovana.

6. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a na utvrđeno činjenično stanje je pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo kada je međa između nekretnina stranaka uređena prema pravičnoj ocjeni.

7. Naime, prema odredbi čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14; dalje ZV) sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (st. 2.), a ako ne bi bio u stanju postupiti po toj odredbi, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni (st. 3.).

              8. U nazočnom slučaju je sud prvog stupnja utvrdio da se na svakoj od nekretnina stranaka nalazi kuća, dovrište i vinograd, s tim što se kuće nalaze uz cestu koja prolazi naseljem, a vinogradi se spuštaju prema jugoistoku, da između nekretnina ne postoje međašne oznake te da su zbog činjenice što su predlagatelji postavili dva stupa s ogradom protustranke pokrenule postupak radi smetanja posjeda. Nadalje je utvrđeno da su stranke na licu mjesta pokazale tijek međe, svaka prema svojem viđenju, da se nisu suglasile da se međa uredi temeljem katastarskog operata pa kako stranke vode spor radi smetanja posjeda u odnosu na među u krajnjem sjevernom dijelu, na kojoj površini koriste i zajedničko okno, ocjena je prvostupanjskog suda da bi među trebalo urediti na temelju pravične ocjene, u skladu s odredbom čl. 103. st. 3. ZV-a. Stoga je takva odluka i donesena na način da međa teče polovicom sporne površine koja je nastala prema pokazivanju međašne linije predlagatelja i protustranaka, pri čemu je prihvaćen nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka koji je na licu mjesta identificirao katastarske linije te točke kuda bi trebala teći međa prema mišljenju predlagatelja, odnosno protustranaka.

9. I prema stajalištu ovog suda, u nazočnom slučaju je među trebalo urediti prema pravičnoj ocjeni suda, budući da stranke nisu pristale da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, a posljednji posjed nije bilo moguće utvrditi, s obzirom na postojanje spora između stranaka.

10. Predlagatelji u žalbi sugeriraju da je među trebalo pokušati urediti temeljem zadnjeg mirnog posjeda, koji da je vidljiv iz činjenice postojanja kamenog zida te postavljene ograde od metalnih stupova i žice. Međutim, predlagatelji na terenu nisu pokazali tijek međe koji bi bio podudaran iznesenim navodima, već su pokazali da međa teče točkama A1, D1,B1 i C1, odnosno u sjevernom dijelu bi to bile točke A1, D1, koji pravac se ne podudara s izgrađenim kamenim zidom. Kada se usporede tvrdnje stranaka sa stanjem na terenu, proizlazilo bi da su protustranke (a ne predlagatelji) na terenu pokazale među kao točke koje bi u sjevernom dijelu približno pratile izgrađeni kameni zid, što znači da su protustranke označile pravac međe znatno bliže položaju kojeg sada predlagatelji navode u žalbi, dok su predlagatelji tijekom postupka među pokazivali znatno više uvučenu u nekretninu protustranaka.

11. U svakom slučaju, očigledno između stranaka postoji spor o međi, a parnica radi smetanja posjeda nije takva vrsta parnice u kojoj se odlučuje o vlasništvu, već o posljednjem mirnom posjedu (čl. 22. ZV-a). Stoga, pitanje do kuda seže vlasništvo predlagatelja, odnosno protustranaka na njihovim nekretninama, stranke moraju raspraviti u parničnom postupku radi utvrđenja jačeg prava na međi.

12. Zbog izloženog je valjalo žalbu predlagatelja odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

U Rijeci 21. ožujka 2023.

 

                   Sutkinja

                       Milena Vukelić-Margan, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu